EKSPERT MIRSAD BAJRAKTAREVIĆ O PRANJU NOVCA (2): Odustajanje od finansijske istrage u krivičnom postupku je loš i neodgovoran čin

Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA i rukovodilac u Finansijskoj policiji FBiH, u prvom dijelu razgovora za Žurnal govorio je o djelatnostima kroz koje se novac u Bosni i Hercegovini najčešće pere, kako pranje novca koje potiče iz trgovine narkoticima već godinama zauzima dominantno mjesto u BiH, te o korupciji i evaziji direktnih i indirektnih poreza.

EKSPERT MIRSAD BAJRAKTAREVIĆ O PRANJU NOVCA (1)Organizirani kriminal je dioničar vlasti i dizajnira korumpirani sistem u BiH

U nastavku pored ostalog govorimo o pranju novca putem enormne gradnje stambenih i poslovnih objekata, kao i kupovine nekretnina, ulozi notara u tom procesu te nedostatku finansijskih istraga u tužilačkom krivičnom postupku.

BOSNA I HERCEGOVINA PREPOZNATA KAO DRŽAVA SA KORUMPIRANOM VLAŠĆU I ADMINISTRACIJOM 

Da li se u BiH i koliko često ilegalni novac pere kroz kupovinu nekretnina. Da li možemo govoriti u pranju novca kroz ekspanziju gradnje na okolnim planinama, ali i u samom gradu?

• Pravne neuređenosti prostornog uređenja i građenja u BiH, konstantnog rasta tražnje za stambenim i poslovnim jedinicama u Gradu Sarajevu i na okolnim planinama Igmanu, Bjelašnici, Jahorini i Trebeviću, enormne zarade pri prodaji novoizgrađenih stambenih i poslovnih jedinica koja se u općini Centra kreće u omjeru 1:5 i višegodišnjeg toleriranja korumpiranih i sa organizovanim kriminalom kvalitetno umreženih pojedinaca općinskih, gradske, kantonalne i federalne administracije u svim fazama prostornog uređenja (od prostornog planiranja, izrade urbanističkih i regulacionih planova i urbanističkih projekata odnosno izdavanja urbanističkih saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvole), pranje prljavog novca preko građevinarstva i kupovine i prodaje novoizgrađenih nekretnina je postala vrlo unosna djelatnost sa minimalnim rizicima.

Kriminal na Bjelašnici Vlast u Kantonu Sarajevo prećutno odobrava nelegalnu gradnju

Organizovani kriminal u regiji i šire je prepoznao Bosnu i Hercegovinu kao državu sa korumpiranom vlašću i administracijom te je, slijedom te činjenice, značajne količine nezakonito stečene imovinske koristi, radi pranja, usmjerio ka BiH. Nažalost, za sada „kamuflirani“ vlasnici atraktivnih nekretnina u gradu Sarajevu, Igmanu, Bjelašnici, Trebeviću i Jahorini su pored pripadnika uglednih poslovnih ljudi i građana iz zemlje i inostranstva i pripadnici organizovanog kriminala, pojedinci iz bivše i sadašnje vlasti, kao i pojedinci koji su na pozicijama u sistemu sprečavanja pranja novca u BiH. Zvuči nevjerovatno, ali je to nažalost naša realnost koju nepristrasna, odgovorna i profesionalna krivična i finansijska istraga sa istim takvim tužiocem/tužiteljicom može efikasno identificirati, dokazati, kvantificirati i kvalificirati.

Navedenim činjenicama treba dodati da se poodavno i državna imovina našla pod udarom općinskih, kantonalnih i entitetskih vlasti i organizovanog kriminala i pored jasnih i preciznih odredbi Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nažalost akteri te bahate otimačine državne imovine iz (ne)objašnjivih razloga još uvijek nisu predmet krivičnih i finansijskih istraga Tužilaštva Bosne i Hercegovine i nadležnih organa za provođenje zakona.

Notari bi trebali imati značajnu ulogu u sprečavanju pranja novca s obzirom na to da su često uključeni u transakcije koje uključuju promet nekretnina. S obzirom na vaše bogato iskustvo da li nam  možete reći da li notari češće imaju ulogu u sprečavanju pranja novca ili, pak, suprotno?

• U skladu sa međunarodnim standardima koji su uspostavljeni u globalnom sistemu sprječavanja pranja novca, Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti u BiH je među obveznike uvrstio i notare. Notari su trebali postati ključna karika u sprečavanju pranja novca, finansiranju terorizama i poreskih prevara.

Međutim, po mom mišljenju notari kao obveznici se za sada nisu u potpunosti integrisali u sistem sprječavanja pranja novca i njihovi uradci su nerijetko predmet brojnih istraga, optužnica i presuda.

Uloga notara nije samo skupa ovjera potpisa na dokumentima, već i zaštita vladavine zakona. Notarski obrađene isprave, koje je notar sačinio u granicama svojih službenih ovlaštenja u propisanoj formi, imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom. Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči.

Stoga su notari dužni, kao i ostali obveznici sprječavanja pranja novca, izvršiti objektivnu identifikaciju svih stranaka uključenih u određenu transakciju, provjeriti legalnost transakcija, osigurati autentičnost dokumenata temeljem kojih se obavlja transakcija, provjeriti izvor sredstava koji se koriste u transakcijama (posebno u slučajevima značajnih finansijskih transakcija i neobičnih finansijskih aranžmana), osigurati njihovu pravnu valjanost te „istražiti“ bilo kakvu suspektnu aktivnost ili nepravilnost koju su prepoznali u konkretnom predmetu koji obrađuju.

Notari su također obavezni prijaviti sumnjivu transakciju u skladu sa važećim propisima. Treba jasno i javno komunicirati da notari moraju u svakom postupku biti neutralni i pri tome su obavezni da bezrezervno i bezuslovno štite dignitet i integritet javnog posla i službe.

Stoga bi notari trebalo da imaju značajnu ulogu u borbi protiv svake vrste nezakonitosti i nepravilnosti. Međutim, za sada to nije slučaj i za to postoje višestruki razlozi  koji zahtijevaju širu i dublju elaboraciju. Moram i ovom prilikom naglasiti da su saradnja notara sa nadležnim organima i institucijama i striktno pridržavanje zakona, ključni zahtjevi u realizaciji i njihove zakonom propisane uloga u sprječavanju pranja novca, finansiranju terorizma i fiskalnih prevara.

NEADEKVATNO PROVOĐENJE FINANSIJSKE ISTRAGE ODRAŽAVA SE NA KVALITET PRIKUPLJENIH DOKAZA

Koliko je bitno tokom istrage u predmetima pranja novca uraditi, prije svega, finansijsku istragu koliko često su tužitelji radili finansijske istrage, prije nego podignu optužnicu i s njom izađu pred sud?

• Finansijska istraga kao specijalizirani istražni pristup i moćan alat omogućava prikupljanje, vrednovanje i razvijanje, povezivanje kvalitetnih informacija i dokaza o kriminalnoj aktivnosti i uključenim osobama. Međutim, analize i istraživanja procesuiranja predikatnih krivičnih djela i krivičnih djela pranja novca provedene u BiH pokazuju da je jedan od ključnih nedostataka u procesuiranju ovih krivičnih djela upravo neprovođenje, odnosno neadekvatno provođenje finansijske istrage što se neposredno odražava na kvalitet prikupljenih dokaza i krajnje ishode sudskih procesa.

Bez obzira na brojne i raznovrsne i razvijene edukativne sadržaje za sudije, tužitelje i istražitelje koji tretiraju finansijske istrage u dosadašnjoj praksi tužitelja, istražitelja, pa i sudija su još uvijek prisutna otvorena brojna i za mnoge od njih kontraverzna pitanje i vezi sa finansijskom istragom. Naime, za kvalitetno vođenje finansijske istrage je neophodno ekspertno i multidisciplinarno znanje i vještine koje nažalost ne posjeduje određen broj sudija, tužilaca i zabrinjavajući broj istražitelja.

Također, vođenje finansijske istrage zahtijeva intenzivnu, iskrenu, kvalitetnu i blagovremenu međuagencijsku suradnju i razmjenu informacija i podataka što nije praksa u BiH. Konačno, finansijske istrage su složen i zahtijevan posao koji zahtijeva vrijeme i multiagencijski angažman za koje tužitelji često nemaju potrebno razumijevanje. Prema sadržajima izvještaja relevantnih međunarodnih institucija i organizacija te istraživanjima akademske zajednice u BiH finansijska istraga za sada nije alat koji u okviru krivičnih istraga obavezno koriste tužitelji i organi za provođenje zakona u BiH.

Da li je nedostatak finansijskih istraga jedan od razloga zbog kojeg često ovakvi predmeti pred sudom završe oslobađajućom presudom ili malom kaznom?

• Svakako da je odustajanje od finansijske istrage u okviru krivične istrage loš i društveno neodgovoran čin koji u značajnoj mjeri šteti sudskom postupku (prvenstveno zbog neutvrđivanja svih relevantnih činjenica, prikupljanja kvalitetnih dokaza o svim elementima kriminalne aktivnosti i njihovim akterima, utvrđivanja potpunog iznosa prouzrokovane štete i pribavljene imovinske koristi) i društvo ostavlja bez imovine koja je stečena počinjenjem predikatnih krivičnih djela i krivičnog djela pranja novca.

Zašto su oborene optužnice za milionski kriminalDa li su tužilaštva najslabija karika u bh. pravosuđu?

Na taj način se, nečinjenjem, jača ekonomska moć organizovanog kriminala koji postaje ozbiljna prijetnja demokratskim vrijednostima društva i koji se preko ekonomske moći na različite načine penetrira u institucije vlasti, političke stranke, NVO i elektronske i štampane medije. Stoga je imperativ domaćih autoriteta da kroz raznovrsne, razvijene i primjenjive edukativne sadržaje za sudije, tužitelje i istražitelje osposobi ih za efikasno i efektivno razumijevanje, vođenje i procesuiranje rezultata finansijskih istraga kao obaveznog sastavnog dijela svake krivične istrage i da na taj način tužioce i istražitelje oslobode evidentne „fobije“ od kvalitetnog, stručnog i odgovornog vođenja finansijske istrage čiji rezultati će se u pravilu potvrđivati u sudskom postupku.

To je proces koji podrazumijeva i uvođenje novih stručnih, apolitičnih i odlučnih kadrova i oslobađanje od kadrova sa upitnim integritetom koji ne mogu pratiti zahtijeva moderne, nepristrasne, efikasne i efektivne krivične i finansijske istrage.

Kakav je status politički i javno eksponiranih (domaćih i stranih) osoba u odnosu na pranje novca? Da li i kako kvalitetno banke vrše njihovu identifikaciju, kao i članova njihovih užih i širih porodica? Da li ovu obavezu banke ispunjavaju samo formalno ili je to suštinsko ispunjavanje zakonske obaveze? Kakva je uloga FOO u ispunjenju ove obaveze propisane međunarodnim i evropskim propisima, standardima i preporukama te domaćim propisima?

• Navedeno u sadržaju vašeg pitanja je jedna od obaveza koja je jasno propisane međunarodnim i evropskim propisima, standardima i preporukama te domaćim propisima koju banke i druge finansijske institucije u BiH ispunjavaju samo formalno. Razlog takvom postupanju banaka, njihovih supervizora i regulatora i FOO (Finansijsko obavještajnog odjela) po mom mišljenju treba tražiti u činjenici da svi učesnici solidarno izbjegavaju da suštinski primjene propise, standarde i preporuke koji se odnose transakcije politički izloženih osoba, članove njihove uže rodbine i osoba za koje se zna da su im bliski suradnici 

Naime, svi učesnici ove  „kolektivne eskivaže“ su pod direktnim i/ili indirektnim utjecajem (interesnim i političkim) etnokonfesionalnih stranaka i eksponiranih pojedinaca i niko od njih ne želi da sa suštinski upusti u ovo veoma suspektno područje sprječavanje pranja novca u kome se po mom mišljenju opere značajan iznos novca dobivenog raznim koruptivnim i drugim nezakonitim radnjama.

FOO, entitetske Agencije za bankarstvo i banke pored navedenih činjenica za sada insistiraju na formalnom, a ne i na suštinskom ispunjavanju ovog međunarodnog standarda. Stoga se transakcije politički izloženih osoba, članovi njihovih užih porodica i osoba za koje se zna da su bliski suradnici PEP-a od strane banaka i drugih finansijskih institucija moraju biti suštinski, a ne formalno, tretirane u sistemu sprječavanja pranja novca u Bosni i Hercegovini.

(zurnal.info)