EKSPERT MIRSAD BAJRAKTAREVIĆ O PRANJU NOVCA (1): Organizirani kriminal je dioničar vlasti i dizajnira korumpirani sistem u BiH

Pranje novca je neodvojivi dio organiziranog kriminala i korupcije, ono predstavlja nastojanje da se prikrije nezakoniti izvor novca kako bi se on napravio legalnim. Novac se najčešće pere kroz bankarstvo, građevinarstvo, energetiku, promet nekretninama…. 

BOSNA I HERCEGOVINA UBRZANO GUBI KORAK U SPREČAVANJU PRANJA NOVCA 

O ovoj pojavi i njenoj rasprostranjenosti u Bosni i Hercegovini razgovarali smo sa Mirsadom Bajraktarevićem, bivšim zamjenikom načelnika krim-istražnog odjela SIPA i nekadašnjim čelnikom Federalne finansijske policije. On za Žurnal objašnjava kako se novac najčešće pere u BiH, kroz koje djelatnosti, te koja je uloga politički izloženih osoba i članova njihovih užih porodica i biznisa u ovoj pojavi, te da li raspolažemo s dovoljno znanja, kapaciteta i volje da ovome stanemo u kraj...

Šta je pranje novca?

• Pranje novca je proces kojim se nezakonito stečena imovinska korist pretvara u legitimnu na način da se prikrije njeno stvarno porijeklo. U globalnim razmjerama, pranje novca predstavlja jedno od najraširenijih krivičnih djela. Stepen organizacije koji to djelo karakterizira, sofisticiranost i raznolikost načina njegovog izvođenja, te njegov međunarodni karakter i činjenica da je najveći broj krivičnih djela organiziranog kriminala u osnovi motiviran sticanjem imovinske koristi, pri čemu je pranje novca njihova prateća krivična djelatnost,  nedvosmisleno, to djelo čini jednim od društveno najopasnijih krivičnih djela današnjice.

Stoga, prevencija i otkrivanje pranja novca zahtijeva iznimnu ekipiranost, predanost i profesionalnost organa za provođenje zakona, njihovu organiziranost, ekspertna znanja i vještine iz raznolikih područja, te koordinaciju i saradnju pojedinih područja djelovanja tih organa.

Obilježen Međunarodni dan borbe protiv korupcijeŠta bh. pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?

Pranje novca nije nova pojava, ali u 21. vijeku, u kojem dominiraju i dominirat će informaciono komunikacione tehnologije i biotehnologije, poprima nove i znatno sofisticiranije oblike, metode i tehnike. Naime, nezakonite prihode, osobito nezakonite prihode u gotovini, potrebno je „oprati“ da bi se mogli ponovo upotrijebiti. Taj proces uključuje niz složenih operacija finansijske i/ili nefinansijske prirode kojim prihod (imovine, imovinska korist) stečen krivičnim djelom postaje “čist“ i prihvatljiv za korištenje u zakonite poslovne svrhe.

Pranje novca se teorijski sastoji od tri faze: Prva podrazumijeva uvođenje/unošenje nezakonito stečene imovinske koristi u finansijski sistem. Druga podrazumijeva uslojavanje/slojevitost i u njoj se nezakonito stečena imovinska korist odvaja od svog izvora kroz složene finansijske i nefinansijske transakcije koje prikrivaju trag i stvarno porijeklo imovinske koristi i u trećoj posljednjoj fazi pranja novca se  unesena i uslojena i oprana imovinska korist reintegriše u legalnu ekonomiju i pridružuje demokratskim vrijednostima društva.

Ciljevi pranja novca su...?

• Ciljevi pranja novca su onemogućavanje praćenje porijekla novca, stvaranje privida da je unesena, uslojena i integrisana imovinska korist legalna i stvaranje pretpostavke da se kao legalna integriše u ekonomiju države i pridruži njenim demokratskim vrijednostima.

Pranje novca po navedenim fazama često je vremenski, dinamički, strukturalno i vrijednosno harmonizirano sa realnim mogućnostima i vulnerabilnosti nacionalnog sistema za sprječavanje pranja novca, stoga imamo primjere da se dvije faze pranja novca odvijaju gotovo istovremeno, a treća sa vremenskom i vrijednosnom zadrškom, kao i druge varijacija i kombinacija navedenih faza.

Koje su djelatnosti preko kojih se najčešće „pere novac“ u BiH i koje su najčešće metode i tehnike kojim se kriminalci obično služe?

• Prema meni dostupnim statističkim podacima različitih bh. pravosudnih i policijskih autoriteta, koji se nažalost iz nedopustivih i poražavajućih razloga ne mogu logično, funkcionalno i vremenski povezati, harmonizirati i komparirati, da se ipak zaključiti da Bosna i Hercegovina ubrzano gubi korak u sprečavanju pranja novca. Naime, iz godine u godinu se sve više „prljavog novca“ u BiH opere, a samo zanemariv iznos se od brojnih obveznika spriječi da bude opran i pri tome bude blokiran i pravosnažno oduzet. Sklon sam zaključku da nacionalni sistem sprječavanja pranja novca je vrlo neotporan, porozan i korumpiran, te da isti organizovanom kriminalu daje brojne mogućnosti pranja nezakonito stečene imovinske koristi uz minimalne rizike.

Slijedom informacija i podataka sa kojim raspolažem, djelatnosti preko kojih se u BiH najčešće pere „prljavi novac“ su: bankarstvo, IKT, građevinarstvo, farmaceutska industrija, energetika (solarni paneli, vjetroelektrane, mini hidrocentrale i drugi biznisi vezani za zelenu tranziciju), promet nekretninama, maloprodaja naftnih derivata, ugostiteljstvo i turizam, zabavna industrija, vrijednosni papiri, transfer novca, kladionice, kockarnice, mjenjačnice, kripto valute te operativni i finansijski lizing, faktoring, usluge advokata i notara, računovodstvene i revizijske usluge, kao i konsalting i marketing usluge…

Temeljem višegodišnjeg intenzivnog praćenja identificiranih tipologija pranja novca (finansijske i/ili nefinansijske matrice koje se koriste od „perača prljavog novca“ u BiH i regiji) mogu markirati najznačajnije (svaka od tipologija ima specifične karakteristike, obim, infrastrukturu i sektor u kojem se realizira).

• Višestruke trgovinske transakcije garnirane simuliranim poslovnim događajima
• Korištenje gotovinski intenzivnih poslovnih djelatnosti (kozmetički saloni, fitnes centri, muzički koncerti, parkinzi za automobile u urbanim sredinama, kladionice, kockarnice i sl.).
• Brojne gotovinske transakcije (isplate) ispod propisanog limita jedne osobe u jednom danu kod više banaka  i polaganje gotovine na jednu banku sa dokazima o porijeklu gotovine.
• Gradnja i prodaja građevinskih objekata na atraktivnim lokacijama uz zloupotrebu zakonskih manjkavosti u pogledu vrijednosti investicije, dokaza o konstrukciji finansiranja i izvorima sredstava za finansiranje istih i nadzora gradnje građevinskih objekata.
• Simulirani faktoring aranžman prodavca, kupca i faktora (finansijska institucija).
• Manipulacija sa transfernom cijenom (svjesno iskazivanje netačnih podataka u elaboratima o transfernoj cijeni u namjeri prikrivanja transakcija vezanih pravnih i fizičkih lica  i plaćanja obaveza po osnovu poreza na dobit).
• Fiktivno fakturiranje i plaćanje neizvršenih usluga temeljem simuliranog obligacionog odnosa (istraživanje tržišta, održavanje i nadgradnja softvera, edukacija i sl.).
• Manipulacija portfolijima DUF-ova i IF-ova radi stjecanja kontrole nad udjelima u tržišno atraktivnim privrednim subjektima s ciljem njihove prodaje i izvlačenja dobiti.

  

• Legalna i/ili Ilegalna gradnja fizičkih lica i plaćanje izvedenih radova prljavim novcem.
• Plaćanje avansa temeljem simuliranog ugovora s otpisom potraživanja temeljem uplaćenog avansa kao krajnjim ciljem.
• Krijumčarenje gotovine u velikim količinama uz korištenje tzv. „mula/mazgi“ i podršku korumpiranih graničnih policajaca i carinika.
• Shema obrnutog povrata kredita.
• Ulaganje u kupovinu nekretnina po nerealno visokim cijenama uz kreditnu podršku banke i prijevremenu otplatu kredita banci.
• Cijepanje velikih količina kripto valute na manje suspektne iznose i njihov prijenos na više novčanika.
• Miješanje ili prevrtanje kripto valuta radi prikrivanja porijekla i stvarnog odredišta transakcije kripto valute.
• Korištenje fiktivnih privrednih društava u BiH i privrednih društava registrovanih u državama sa liberalnim propisima o prevenciji pranja novca i identifikacijom stvarnih vlasnika.
• Korištenje računa nerezidenta u procesu pranja novca.
• Tzv. pranje sopstvenih prihoda (self laundering).

SUMNJIVA IMOVINA BIVŠIH I SADAŠNJIH POLITIČARA

Kako se pranje novca manifestuje u BiH i koliki je njegov uticaj na finansijski sistem BiH?

• Pranje novca koje potiče iz trgovine narkoticima iz više razloga već duži niz godina zauzima dominantno mjesto u BiH. Iza trgovine narkorticima je korupcija i njen reprezentativni dio korumpirane javne nabavke, zatim evaziju direktnih i indirektnih proreza koju slijedi trgovina ljudima, kladionice, trgovina oružjem, umjetninama, strateškim materijalima…

Veza organizovanog kriminala i navedenih nezakonitosti sa etnokonfesionalnim strankama i pojedincima na vlasti daje pranju novca zabrinjavajuću dimenziju. Naime, prljavi novac, nakon što se kroz brojne uhodane modele „opere“, potencijalno se ulaže u korekcije postojeće urbanističko-planske dokumentacije, kupovinu zemljišta i izgradnju građevinskih objekata, kupovinu nekretnina, proizvodnju i ugradnju solarnih panela, vjetroelektrana i mini hidrocentrala, kupovinu dionica/akcija i udjela, portala, sportskih klubove, kladionice, kockarnice, strateške materijale, umjetnine, fitnes centre i kozmetičke salone, ugostiteljske objekte ……. i na taj način organizirani kriminal postaje nezaobilazan „dioničar“ vlasti i isti postepeno dizajnira i održava korumpirani sistem prema svojim potrebama i interesima.

Politički izložene osobe i članovi njihove uže porodice i biznisa, sa kojim su isti interesno i vlasnički povezani, su također područje gdje se pere značajan iznos nezakonito stečenog novca (npr. lider jedne etnokonfesionalne stranke je prema tvrdnjama međunarodnih i domaćih izvora povezan sa biznisom u nekoliko desetina pravnih lica, posjeduje više suspektno stečenih nekretnina u BiH, regiji i šire). 

Bogatstvo koje je sve teže sakritiKoliko tačno milijardi posjeduje Milorad Dodik?

Također, suspektno je sticanje značajne imovine u BiH i van BiH, bivših i sadašnjih politički izloženih osoba u BiH i regiji. Nažalost, tužilaštva još uvijek nisu u tolikoj mjeri samostalna, profesionalno odlučna niti profilirana i kapacitirana da se efikasno upuste u krivične  i finansijske istrage imovine politički izloženih osoba, članova njihove uže porodice i sa njima povezanih fizičkih i pravnih lica.    

(žurnal.info) 

U drugom dijelu čitajte: Koliko se često ilegalni novac pere kroz kupovinu nekretnina i ekspanziju gradnje, kako zaštiti državnu imovinu, da li su pojedini notari postali saučesnici u pranju novca, zašto tužioci odustaju od finansijske istrage u krivičnom predmetu, da li banke ispunjavaju svoje obaveze u sistemu borbe protiv pranja novca, naročito kada su u pitanju transakcije političara i članova njihovih porodica..