NISU PODRŽALI DEMOBILISANE BORCE, ALI: Patkovićeva Fondacija budžetskim novcem pomaže ratne zločince!

Nihad Bojadžić presuđeni je ratni zločinac. U januaru prošle godine Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno ga je osudilo na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim civilima u selu Trusina kod Konjica. Mjesec kasnije od Fondacije za pružanje pravne pomoći koju finansira Vlada Federacije BiH ratni zločinac Bojadžić  dobio je tri hiljade maraka pomoći. Čelnici Fondacije koju su osnovala „temeljna boračka udruženja“ procijenili su da brigadir Bojadžić, koga je u svojim dokumentima Interpol doveo u vezu i sa narko bosom Naserom Keljmendijem, zaslužuje boračku pomoć. 

No, nije Bojadžić jedini pravosnažno osuđeni ratni zločinac koji je preko Fondacije  za pružanje pravne pomoći dobijao novac iz budžeta Federacije BiH. Ovu Fondaciju je, prema dokumentima, osnovala Koordinacija temeljnih boračkih udruženja  kojom predsjedava Šerif Patković, čovjek koji je, na dan protesta demobilisanih boraca, podržao Vladu Federacije. 

IMA NOVCA ZA RATNE ZLOČINCE

Zamjenik predsjednika UO Fondacije je Esad Delić, član brojnih odbora SDA, koji je, također, u nekoliko navrata dobio podršku Salke Bukvarevića, federalnog ministra za boračka pitanja. Upravo on i Šerif Patković vode glavnu riječ kada je u pitanju raspodjela novca koji ta Fondacija dobija iz državnog, federalnog i kantonalnih budžeta. Samo u prošloj godini, na ime pomoći optuženim ili osuđenim ratnim zločincima preko Fondacije je isplaćeno 315 hiljada maraka pomoći, a novac je isplaćivan i onima čiji su predmeti ranije pravosnažno okončani.  

Miralem Čengić iz Visokog pravosnažno je osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je, na pragu samostana u Fojnici, 1993. godine ubio fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića. On je već bio izdržao zatvorsku kaznu kada ga je Fondacija prošle godine pomogla sa 1000 KM na „ime pravne pomoći“. 

Zijada Kurtovića Sud BiH je još 2009. godine pravosnažno osudio na jedanaest godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u Donjoj Drežnici kod Mostara. Osam godina kasnije, Kurtoviću je, preko Fondacije isplaćeno tri hiljade maraka. 

Nakon što je priznao krivicu, Sud BiH je Enesa Handžića osudio na osam godina zatvora zbog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva na području Bugojna. Proces je okončan 2011. godine, a Handžiću su, na ime pravne pomoći, u februaru i novembru prošle godine, preko Fondacije za pružanje pravne pomoći isplaćene četiri hiljade maraka.

Apelaciono vijeće Suda BiH u oktobru 2014. godine pravosnažno je osudilo Suada Kapića na dvanaest godina zatvora zbog toga što je, kao pripadnik Trećeg korpusa Armije BiH, ubio zarobljenika srpske nacionalnosti. Iako je predmet pravosnažno okončan, Kapiću je prošle godine iz Fondacije isplaćeno dvije hiljade maraka na ime „pravne pomoći“.

Zikrija Ljevo još 2006. godine osuđen je na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina u Mostaru. Nakon što je izdržao zatvorsku kaznu, od Fondacije je, na ime pravne pomoći, tokom 2017. godine, dobio tri hiljade maraka. 

Zbog ratnih zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu, Sud BiH je 2014. godine pravosnažno osudio Senada Dautovića. Tri godine nakon okončanja postupka, na ime „pravne pomoći“ Fondacija je Dautoviću isplatila tri hiljade maraka. 

Habiba Čopelja Sud BiH osudio je na dvije godine zatvora zbog ratnog zločina protiv civila počinjenog  1993. godine  u Mostaru.  Presuda je objavljena u oktobru 2017. godine, a samo mjesec kasnije Fondacija mu isplaćuje dvije hiljade maraka.   

Kantonalni sud u Mostaru  2015. godine presudio je da su  Ramo Žilić i Esad Gakić počinili ratne zločine u Konjicu.  Žilić je osuđen na četiri godine, a Gakić na godinu i po zatvora.  Fondacija im u maju prošle godine isplaćuje po 2000 maraka, dok su u julu dobili po hiljadu maraka.

I Redžu Balića Kantonalni sud u Mostaru osudio je zbog ratnih zločina u Konjicu.  Osuđen je na osam godina zatvora za nečovječno postupanje prema zarobljenicima srpske nacionalnosti. Presuda je objavljena u aprilu 2017.  godine, a Fondacija mu tada isplaćuje 1000 KM.

Na deset godina zatvora Sud BiH je osudio i Ibrahima Demirovića zbog toga što je „izvan razumne sumnje dokazano“ da je počinio ratne zločine u Bijelom Polju kod Mostara. Presuda je objavljena u oktobru 2017. godine, a Demirović je tokom iste godine od Fondacije dobio 5000 KM.

U martu 2015. godine Sud BiH je izrekao pravosnažnu presudu protiv Adila Ružnića iz Bihaća. Osuđen je na tri i po godine zatvora zbog zlostavljanja zarobljenika. Mada je predmet okončan pravosnažno, Ružnić je od Fondacije dobio 2000 maraka na ime „pravne pomoći“.

Mirsada Ahmetbašića Sud u Brčkom  osudio je na 18 mjeseci zatvora zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika. Presuda je izrečena u maju 2017. godine, a on je u novembru dobio dvije hiljade maraka od Fondacije za pružanje pravne pomoći.

Kantonalni sud u Novom Travniku osudio je 2016. godine Safeta Velagića na šest godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Bugojna. Godinu kasnije, Fondacija mu je isplatila dvije hiljade maraka. 

NOVAC ZA OPTUŽENIKE I TAJKUNE

Osim osuđenicima za ratne zločine, Fondacija kojom rukovode demobilisani borci okupljeni oko Šerifa Patkovića i SDA novac su dodjeljivali i optuženicima za ratne zločine. 

Sakib Halilović je zajedno sa Elfetom Veseli optužen da je na području Zvornika 1992. godine ubio dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića.  Suđenje na Sudu BiH je u toku, a Haliloviću je 7. jula prošle godine isplaćeno pet hiljada maraka iz Fondacije.

I Izet Arifović zvani Ćiza je optuženik za ratne zločine. Njemu je u februaru prošle godine isplaćeno 3000 maraka pomoći, iako je Arifović vlasnik građevinske firme sa nekoliko zaposlenih. 

(zurnal.info)