PET KRITIČNIH TAČKI U EVROPI: Vučić, Le Pen, Wilders, Mletačka republika i Madrid

1. Francuska skrenula udesno

Francuski Nacionalni front, antiimigrantska, ultranacionalistička, euroskeptična konzervativna stranka (više ne vole da ih se naziva ekstremnom desnicom) ostvarila je svoj najbolji rezultat ikada na francuskim općinskim izborima krajem marta. Ovo je kraj politike dvije stranke u Francuskoj, objavila je Marine Le Pen: "Nacionalni front postao je glavna nezavisna politička snaga na nacionalnom i lokalnom nivou.” Pa, možda.

Front je dobio sedam posto glasova diljem zemlje, u poređenju sa 43 posto glasova, koliko je imao predsjednik Francois Hollande, vođa Socijalista, i 48 posto glasača koji su bili za desnicu.   

Od 36.000 francuskih općina, Front je pobjedu odnio samo u jednoj – bivšem rudarskom gradu Henin-Beaumontu, koji je dugo bio uporište Socijalista, iako bi u drugom krugu moglo doći do promjena. Tradicionalno, francuski glasači imaju tendenciju da u drugom krugu ponovo poklone povjerenje mainstream partijama.  

I sa tim rezervama, ovakav rezultat je veliki poticaj za Le Pen unatoč njenom ocu – osnivaču partije Jean-Marie Le Penu – koji je u TV intervjuu imao samo riječi hvale za Putinovo preuzimanje Krima.

Stranka može očekivati dobar rezultat i na izborima za Evropski parlament krajem maja, kada će mnogi glasači izražiti svoje nezadovoljstvo zbog nemogućnosti vladajućih partija da smanje nezaposlenost i potaknu razvoj ekonomije.


2. Glasnogovornik  koji je radio za bivšeg jugoslovenskog predsjednika, optuženog za zločine počinjene u ratu 90-ih, izabran za premijera

Sjećate li se Slobodana Miloševića – srbijanskog moćnika koji je pokrenuo krvave ratove širom bivše Jugoslavije 90-ih? Njegov nekadašnji glasnogovornik upravo je izabran za premijera u Srbiji na izborima koje je jedan protivnik opisao kao “politički cunami”.

Miloševićev bivši ministar informisanja Aleksandar Vučić postavljen je za novog premijera Srbije nakon što je njegova Napredna stranka osvojila 158 od 250 mjesta u Parlamentu – većina koja nije zabilježena otkako se Srbija okrenula demokratiji 2000. Kakogod, nekadašnja oštrica i žar kojim je hvalio bosanske Srbe osumnjičene za genocid, obrušavao se na kritički orijentisane medije i zahtijevao pripajanje susjednih zemalja “Velikoj Srbiji”, otupjela je.

Danas 44-godišnjak, Vučić se predstavlja kao liberalni reformista odlučan da se obračuna sa korupcijom, modernizuje ekonomiju i postavi Srbiju na put ka članstvu u Evropskoj uniji.

Kao zamjenik premijera na odlasku koalicijske vlade, osvojio je pohvale Zapada za ulogu u razgovorima s kosovskim vlastima. Krenuo je i u izgradnju boljih odnosa sa Hrvatskom. Bosanski lideri kažu kako će Vučić kao premijer biti dobrodošao u Sarajevu, nazivajući ga simbolom “pozitivnih političkih promjena”.

3. Gotovo 9 od 10 stanovnika Venecije glasalo za odvajanje od Italije

Dok se u Krimu održavao referendum za izdvajanje iz Ukrajine, dva miliona stanovnika Venecije i njene neposredne okoline Veneto, počeli su online glasanje za odvajanje od Italije.

Rezultati su pokazali kako 89 posto glasača želi da se najbogatija italijanska regija odvoji. “Veneto je regija koja finansijski podupire Italiju”, rekao je glasnovogovornik pokreta za nezavisnost  Lodovico Pizzati. Referendum je neslužben, nije pravno obavezujući pa je uglavnom ignorisan od službenih vlasti u Rimu.

Kakogod, mogućnost uskrsnuća Mletačke republike – koja je bila nezavisna a ponekad i moćna država vijekovima prije nego što je izgubila nezavisnost nakon Napoleonovog osvajanja 1790-ih – je još jedna manifestacija snažnog nezadovoljstva zvaničnom politikom Italije. Potcrtava težinu zadataka sa kojima se suočava novi mladi premijer Matteo Renzi u ekonomskoj i političkoj reformi. Ideja otcjepljenja Venecije bit će dobrodošla i podržana u Škotskoj i Kataloniji dok pripremaju vlastiti referendum o nezavisnosti koji će biti održan ove godine.

4. Holandski političar misli da ima previše Marokanaca u Holandiji

Holandski desničar Geert Wilders dobro je kotirao u ispitivanju javnog mnijenja a njegova Partija slobode, predviđalo se, izbit će na  vrh na majskim izborima za Evropski parlament. Onda je pokrenuo svoju antiimigrantsku kampanju u Haagu. Nakon ulaska na skup uz zvuke pjesme "Eye of the Tiger" upitao je okupljene da li žele više ili manje Marokanaca u zemlji. "Manje, manje" – u znak podrške uzvikivala je gomila. "Ne brinite, pobrinut ćemo se za to" – odgovorio je Wilders sa smiješkom.

Nakon što je video postao hit na Youtubeu, njemački novinari veoma brzo povukli su paralelu sa nacističkom propagandom.
Wilders se suočio sa opadanjem popularnosti ali i odustajanje starijih kolega iz stranke – uključujući i grupu lidera u Evropskom parlamentu. Marokanci, zajedno sa Turcima, Nijemcima i Indonežanima, su među najvećim manjinskim zajednicama u Holandiji. Suočen sa posljedicama svog govora, Wilders je počeo tvrditi kako nije govorio o svim Marokancima već samo onima sa kriminalnim dosjeima.

5. Španija još uvijek pati

Dužnička kriza u eurozoni može nestati sa naslovnih stranica, ali ko god treba podsjetnik na bol koju još uvijek trpe mnogi u južnoj Evropi zbog ekonomije koja još uvijek stagnira, treba samo vidjeti Madrid jednog vikenda u martu.

Desetine hiljada demonstranata iz svih dijelova zemlje krenulo je ka glavnom gradu – mnogi od njih pješice – kako bi učestvovali u maršu dostojanstva, u znak protesta protiv mjera štednje zbog kojih je četvrtina radne snage ostala bez posla.

Protest je bio miran sve do izbijanja nasilja u subotu navečer, kada je ozlijeđena 101 osoba, uključujući i 69 policajaca.

Uhapšene su 24 osobe a brojni objekti su demolirani. Postoje znaci uslovnog oporavka u ekonomiji Španije i ostalim zemljama južne Evrope, ali teškoća je mnogo, pogotovo za mlade ljude. Nezaposlenost mladih skočila je na 59 procenata u Grčkoj, 54 u Španiji i 42 u Italiji.

(zurnal.info)