Analiza dnevnika:POLITIČKE EMISIJE: Da li ste vi neurozni?

Copy / paste

POLITIČKE EMISIJE: Da li ste vi neurozni?

RTRS i dalje nije dorasla elementarnim profesionalnim standardima. U tom je pogledu FTV znatno bolja, ali još je mnogo stvari koje valja popraviti. Najviše profesionalizma i najbolji prilozi mogu se naći u emisiji “Crta” na BHT1

POLITIČKE EMISIJE: Da li ste vi neurozni?


DISONANTNI TONOVI: Emisija Federalne televizije “Odgovorite ljudima” ima širok dijapazon tema, od nauke do politike, što je u ovom slučaju loš koncept, s obzirom da je to emisija s više sagovornika i samo dvoje voditelja. Dvoje ljudi ne mogu biti specijalisti za sve oblasti ljudskog djelovanja i pripremiti pitanja za pet sagovornika.

Međutim, voditeljica Jasenka Isović 26. novembra snašla se relativno dobro. Tema je bila formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. S obzirom da svaka informativna i politička emisija na gotovo svim televizijama ima to kao temu, bar kroz jedan prilog ili izjavu, trebalo je, ipak, mnogo više truda uložiti da saznamo nešto novo. Međutim, treba pohvaliti odabir sagovornika od kojih su trojica bili relevantni predstavnici političkih partija koje će najvjerovatnije činiti vlast u FBiH i na nivou države. U studiju je bio i predstavnik relevantne opozicione partije te također relevantan politički analitičar, koji je, doduše, pogrešno potpisan kao prof. dr. Čovjek jest doktorirao, ali nije izabran u zvanje profesora. Uglavnom, imali smo priliku čuti disonantne tonove, ne toliko argumentiranu raspravu, ali barem niko nije imao priliku za samopromociju.

Za razliku od većine emisija, koalicijski sporazumi u emisiji “Odgovorite ljudima” problematizirani su i sa suštinskog nivoa – ne samo u smislu šta je potpisano i šta se nudi već i kako će to biti provedeno u djelo.

LAKI JE MALO NEUROZAN: Ova emisija ima i značajne minuse. Ironičan ton voditeljice odnosio se na jezik jednog od učesnika koji je upotrijebio pridjev: “neurozan”, pa je ona drugog sagovornika, iako ne koristi hrvatsku normu, upitala da li je on “neurozan”, uz osjetan podsmijeh prema tom obliku pridjeva koji je normiran u hrvatskom standardu. U jednom momentu njen smijeh je bio prenaglašen tako da je ostala bez daha što govori o malom stepenu samokontrole voditelja.

Emisija, također, predviđa i uključivanje gledalaca i telefonski i putem maila, a voditeljica se uopšte nije potrudila da ih na to podstakne. Nije bilo nijednog javljanja, što bi trebalo biti shvaćeno kao poražavajuće i na tome poraditi.

KONSTITUTIVNI I OSTALI: Dobar dio emisije je otišao na priču o jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, pri čemu su se za “ostale” u najvećoj mjeri od političara zalagali Emir Suljagić iz Demokratske fronte i Predrag Kojović iz Naše stranke. Oni čak kao ostali često i istupaju, a voditeljica se nije sjetila da ih upita šta je onda bio razlog Suljagićevoj kandidaturi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i zašto Kojović u Skupštini Kantona Sarajevo zauzima poziciju rezerviranu za srpskog poslanika.

A I ORUŽANA BORBA NIJE ISKLJUČENA: Također, prilično velik gaf je i njena nesigurnost da li je Naša stranka ikad u Kantonu Sarajevo bila u koaliciji sa SDA. To je spomenula i od Kojovića dobila demanti, a predstavnik SDA je potvrdio da je ta veza postojala. Tu dilemu voditeljica, koja ju je otvorila, trebala je riješiti ili je ne otvarati. Nije se čak ni osvrnula na iskaz predstavnika HDZ-a Nikole Lovrinovića, koji je rekao da će trećeg entiteta biti ako bude moralo. To može značiti svašta, pa i oružanu borbu, i jasno značenje tog iskaza se moralo izvesti na čistac.

Za takve propuste, osim voditeljice, odgovornost snosi i urednik Željko Tica.

VRHUNAC PODILAŽENJA VLASTI: Po prvi put ovdje analiziramo i emisiju RTRS-a “Krug”. Gost 26. novembra bio je Nedeljko Čubrilović, novoizabrani predsjednik Narodne skupštine RS-a. Teško je povjerovati da se takvo podilaženje predstavniku vlasti može desiti. Narodna skupština je zakonodavno tijelo, a najmanje priče je bilo o zakonima, njihovoj provedbi i sl. Većina pitanja odnosila se na stvari za koje Čubrilović uopšte nije nadležan.

Vrhunac podilaženja voditeljice Marijane Đurđević bilo je pitanje: “Da li Vam se nekad čini da društvo ili pojedinci nemaju dovoljan nivo poštovanja prema institucijama Republike Srpske?” To je, naravno, gostu poslužilo za prodiku svim oponentima sistemu. Omogućeno mu je, dalje, da bez ijednog argumenta konstatuje kako bi ministarstvo obrazovanja na državnom nivou bilo “opasno”, ali i da za političku neslogu u BiH optuži OHR. Tvrdi Čubrilović, također bez argumenata, kako će čak Zakon o državnim praznicima na nivou BiH biti usvojen čim se OHR povuče, ne govoreći kad je i kako taj zakon OHR opstruirao.

KOJI KONTRASTAV: Zanimljiv je i opis emisije: “Ono što jаvnost zаnimа, pitаt ćemo аktere direktno, u TV debаti uživo. Suprotstаvljene strаne zа istim stolom. Rаzličitа mišljenjа nа istom mjestu. Pozicijа i opozicijа. Stаv i kontrаstаv. Uvijek аktuelni i objektivni. Ko imа hrаbrosti dа se suoči sа drugom strаnom u debаti uživo?” Ova emisija je imala samo jednog gosta i taj je gost predstavnik pozicije, a i kad ih ima više, svi su ili u vlasti ili njoj bliski.

SELEKTIVNO O POPLAVAMA: RTRS-ova emisija “Pečat”, koju uređuje i vodi Danijel Kovačević, ne mijenja kurs afirmacije postojeće vlasti u RS-u. Čak i gdje su prilike kao stvorene da se iznesu kritike na račun vlasti, oni nalaze načina da optuže opoziciju.

Tako, recimo, 27. novembra, u prilogu o posljedicama poplava, imali smo priliku čuti kritiku na račun Opštine Doboj, čiji je načelnik iz SDS-a, zbog nabavke novog automobila. Također afirmišu stradalnika poplava zbog fizičkog nasrtanja na načelnika Opštine Bijeljina Miću Mićića, koji je, također, kadar opozicionog SDS-a. U poplavljenim područjima gdje je SNSD na vlasti, kao da nema problema. Emisija “Pečat” je ipak bolja od emisije “Krug” jer je sastavljena od priloga, pa sve teme nemaju doticaja s afirmiranjem pozicije ili sataniziranjem opozicije, kakva je, recimo, bila priča o neravnopravnom položaju bh. mljekara u odnosu na uvoznike.

KOREKTNOST, OBJEKTIVNOST, GLAS NARODA: Politički magazin “Crta” na BHT-u, kojeg uređuje i vodi Alenka Bruck, karakteriziraju korektnost, objektivnost, glas naroda. Jedinu manu imao je prilog o Mrkonjić Gradu, urađen povodom godišnjice zasjedanja ZAVNOBiH-a, s ciljem da nam se prikaže kako ljudi danas žive u tom gradu. Mana nije velika, radi se o tome da nismo imali nijednog mladog sagovornika u prilogu, iako se govorilo o tome kako mladi tu nemaju budućnosti te da mahom odlaze.

PLUS SEDMICE

Politički magazin “Crta” je u velikoj prednosti, kako zbog odabira tema, tako i zbog načina njihove obrade. Recimo, emitiran je prilog iz ekologije kroz prizmu politike, pa čak i međunarodne saradnje. Radilo se o štetnim vodama koje prijete da ugroze Plitvička jezera u Hrvatskoj kao i jedno od najvećih izvorišta pitke vode u Evropi, Klokot, koje se nalazi u BiH. O temi smo mogli saznati sve relevantne informacije i čuti sve relevantne aktere.

MINUS SEDMICE

Emisija “Krug” zaslužila je minus jer se radi o rijetko viđenoj zloupotrebi novinarstva, samim tim i javnog prostora.

                          KOMPARATIVNA ANALIZA

Poredimo li dijaloške emisije, “Odgovorite ljudima” na FTV-u i “Krug” na RTRS-u, moramo reći da je prva emisija bolja, jer ona jest novinarstvo, nedovoljno profesionalno i nedovoljno upućeno u problematiku kojom se bavi, ali ipak u vezi s temom zastupljene su bile tri strane: pretendenti na vlast, opozicija i jedan nepristrani politički analitičar. Emisija “Krug” bila je oda novoformiranoj vlasti u RS-u kako iz usta voditeljice, tako i njenog sagovornika. Uporedimo li emisije koje se baziraju na prilozima – BHT-ovu “Crtu” i RTRS-ov “Pečat” – možemo reći da je “Crta” školski primjer kako se teme iz politike trebaju obrađivati, a da “Pečat” taj nivo dostiže samo u onim temama gdje nema prostora za afirmaciju vlasti i kritiku opozicije.

OCJENE

“Odgovorite ljudima” – 4

“Krug” – 1

“Pečat” – 3

“Crta” – 9

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)