Istražujemo
Kako iz ministarstva pomažu mljekarima: Poljoprivrednici imaju skupe traktore, a mi se vozimo u jeftinim limuzinama
Mljekari smatraju da je Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH do sada služio samo za skupljanje prašine, što argumentuju podatkom da država proizvođače mlijeka u BiH nikada nije zaštitila donošenjem potrebnih mjere u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Prije 27 godina Republika Srpska je imala 17.600 proizvođača mlijeka, a sada ih je tek oko 2.500 hiljade. To dovoljno govori o odnosu svih posleratnih vlasti u ovom bh. entitetu, ali i na državnom nivou, ne samo prema mljekarima, već i ostalim poljoprivrednim proizvođačima, kojih je iz godine u godinu sve manje.
Da bi se zaštitili domaći proizvođači mlijeka, Udruženje mljekara RS je 21. februara podnijelo zahtjev ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu (SNSD) za hitno uvođenje prelevmana (zaštitna taksa kojom se nadoknađuje razlika između niže cijene uvezene robe i više cijene domaćeg proizvodana) na mlijeko i mliječne prerađevine.
Povod za to bila je nedavna odluka Vlade Srbije, koja je uvela prelevmane od 15 RSD (0,25 KM) po litri mlijeka i za kačkavalj od 30 RSD (0,50 KM) po kilogramu. Takva odluka Vlade Srbije neposredno utiče na mljekare u Bosni i Hercegovini, iz koje se, s jedne strane, značajne količine mlijeka izvoze na tržište Srbije, dok, s druge strane, BiH ostaje otvoreno tržište za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz zemalja EU.
„Srbija je uvela prelevmane prema EU, a naši političari kažu da se ti prelevmani ne odnose na nas, jer smo mi unutar CEFTA (Sporazum o slobodnoj trgovini u regionu Zapadnog Balkana). A EU, kad ne može izvoziti u Srbiju, izvoziće povećane količine mlijeka u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je za Žurnal predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda za 223,7 miliona KM, dok je izvezeno u vrijednosti od 112,9 miliona KM. Od toga je u Srbiju izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od cca 21,3 miliona KM.
Usorac upozorava da je ranijih godina ista situacija bila i sa uvozom mesa u BiH.
„Do iznemoglosti su iz EU izvozili meso u BiH, a sada kada nemaju viška mesa ne izvoze meso u BiH i ne daju podsticaje. Pali smo sa proizvodnjom. Nekada smo izvozili hiljade tona mesa u Tursku, sad nemamo šta izvoziti“, kazao je on.
Iz Udruženje mljekara RS su uvjereni da Savjet ministara neće učiniti ništa po tom pitanju, jer o mljekarima u BiH niko ne vodi računa. Glavni razlog za to je, kako smatraju, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Hrvatske. U tom slučaju, naveli su, bili bi uvedeni prelevmani za uvoz iz te države, ali i čitave Evrope, pa bi domaće mljekarstvo propadalo kao i do sada. Mljekari smatraju da je Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH do sada služio samo za skupljanje prašine, što argumentuju podatkom da država proizvođače mlijeka u BiH nikada ni jedan način nije zaštitila donošenjem potrebnih mjere u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Ministar Košarac nije uputio zvaničan odgovor Udruženju mljekara RS, nije odgovorio ni Žurnalu, ali je Radio-televizija RS prenijela njegovu izjavu da će Ministarstvo na čijem je čelu postupiti po inicijativama koje dostave entitetske vlade ili ministarstva poljoprivrede u vezi sa uvođenjem prelevmana na mlijeko i mliječne proizvode. Udruženje mljekara RS tako je indirektno uputio na adresu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.
Usorac je za Žurnal potvrdio da su predstavnici Udruženja mljekara 23. februara održali sastanak sa novim ministrom poljoprivrede Savom Minićem, ali da nema bitnijih pomaka kada je riječ o pomoći entititetskih institucija mljekarima.
Mljekari su zatražili donošenje Zakona o podsticajima, zbog sigurnosti investiranja i boljeg planiranja poljoprivredne proizvodnje, kao i stabilizovanja domaće proizvodnje, te istakli da dosadašnji podsticaji zbog inflacije ne vrijede kao ranije. Ministar Minić je obavijestio mljekare da je najizglednije povećanje podrške po muznom grlu na 500, možda i 600 KM, s tim da prethodno sva grla trebaju biti popisana.
„Nije voljan da izađe u susret proizvođačima mlijeka za podsticaje. Ne zaslužujemo takav tretman kod Ministarstva, tamo ljudi ne vladaju materijom, jer se u praksi nikada nisu bavili ovim stvarima“, ocijenio je Usorac.
Drskim smatra konstataciju pomoćnika ministra Zorana Maletića, koji je rekao kako treba obići imanja poljoprivrednih proizvođača u RS, pa vidjeti koliko su bogati i kakvom mehanizacijom raspolažu.
„Maletić kaže – kad prođem pored njihovih dvorišta, da vi vidite kakve oni traktore imaju, vrijede po 100 hiljada maraka... Pa nećemo valjda orati volovima? Nećemo u drveno doba, valjda možemo naprijed. A on se može voziti autom od 100 hiljada maraka i ne raditi ništa“, kaže Usorac.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS Žurnalu nisu odgovorili na pitanja da li će izaći u susret zahtjevima poljoprivrednika u vezi sa većim podsticajima, kao ni kakav je njihov stav o uvođenju prelevmana da bi se zaštitila domaća proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Sve je na čekanju,dok poljoprivreda u RS, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini propada.
(zurnal.info)
