POSLOVNA STRUKTURA ELEKTRANE KTG: Saudijac koji je gradio za Mugabea, Mađar povezan sa Orbanom!

Kompanija KTG iz Zenice, osnovana kako bi u partnerstvu sa istoimenom kazahstanskom firmom gradila elektranu na plin u ovom gradu, nedavno je potpisala ugovor o kupovini plina i ponudila ga zeničkoj željezari iako za to još uvijek ne postoje zakonske mogućnosti.

KTG na ovaj način ulazi i na tržište plina, nakon što je ranije najavljeno da će nuditi i struju na domaćem tržištu. U prvim najavama ovog projekta i memorandumu potpisanom sa općinom Zenica, ova elektrana je trebala struju samo izvoziti na strana tržišta.

“Iz ArcelorMittala potvrdili su da je ponuda KTG-a došla, ali brojke ne otkrivaju”, prenosi portal ZenicaBlog u tekstu u kojem se dodaje kako su i druge kompanije ponudile plin Mittalu.

“Ono što Vam mogu reći jeste da su te ponude bile konkurentne, i ono što je bitno, te ponude su pratile kretanje cijena gotovih proizvoda, odnosno pad cijena čelika na globalnom tržištu”, rekla je Mirsa Tuce iz kompanije Mittal, prenosi zenički portal.

Iz kompanije KTG su potvrdili potpisivanje ugovora sa mađarskim partnerom na 15 godina, prenosi ZenicaBlog.

KTG i sve druge kompanije za sada mogu samo pregovarati ali ne i prodavati plin u Bosni i Hercegovini. Zakon o gasu u Federaciji još uvijek nije usvojen u Domu naroda a nisu napravljene niti izmjene Uredbe o organizaciji i regulaciji gasne privrede kojima bi se otvorilo domaće tržište.

Gradnja zeničke elektrane još uvijek nije počela iako je prema prvobitnim najavama trebala već biti završena.


Yamani i Mugabe

U međuvremenu su KTG Zenica i KTG Lugano dobili novog člana uprave, Hanija A.Z. Yamanija, sina bivšeg saudijskog ministra za naftu Ahmeda Zakija Yamanija.

Ahmed Yamani bio je saudijski ministar nafte i prirodnih resursa 24 godine i ministar u OPEC-u 25 godina. Njegov sin Hani pohađao je Oxford i sticao znanje u Citibank u New Yorku i Ženevi te u MKS Finance u Ženevi, jednoj od najpoznatijih svjetskih kompanija za trgovinu vrijednim metalima.

Hani Yamani (sa sunčanim naočalama), u društvu Branka Montenegra prilikom posjete Kini (Foto: KTG)

Hani Yamani je osnivač Hazy Trading Establishmenta, član uprave Međunarodne islamske organizacije za pomoć te direktor International Power Group od marta 2006. godine.

U javnosti je Yamani poznatiji kao jedan od osnivača kompanije Air Harbour Technologies registrovane na Kipru. Član uprave ove kompanije bio je i Kojo Annan, sin bivšeg generalnog sekretara UN-a Kofija Annana.

“Air Harbour je težio 'održivom turizmu', mapirajući niz projekata u Švicarskoj, Kipru i Africi koji se nikada do kraja nisu ostvarili”, pisao je Fox News u februaru 2007. godine.

U julu 1999. godine Hani Yamani je pisao predsjedniku Zimbabvea Robertu Mugabeu. Njegovo pismo mediji su objavili 2000. godine otkrivajući kako se Yamani žalio predsjedniku zbog visine “ličnih taksi”, za pobjedu na tenderu za gradnju novog Međunarodnog aerodroma Harare, što su mediji okarakterisali kao mito koje mu je traženo u Zimbabveu.

Vodeće nezavisne novine u Zimbabveu, The Daily News, objavile su detalje pisma u novembru 2000. godine. Pismo za koje su novine tvrdile da je Yamani uputio direktno Mugabeu, sadrži detalje o mitu za više vladinih službenika ukupne vrijednosti oko tri miliona dolara. Novine tvrde da je Yamani nakon objave pisma nazvao redakciju i potvrdio njegov sadržaj u kome Mugabea upozorava na transakcije prema njegovim ministrima.

Krajem januara 2001. godine u eksploziji je uništena štamparija ovih novina nakon niza kritičkih tekstova prema vlasti.

Tender za izgradnju aerodroma vrijedan 75 miliona funti završen je tokom 1995. godine uz brojne kontroverze. Mediji u ovoj zemlji su izvještavali kako je za izbor Yamanijeve kompanije lobirao Leo Mugabe, predsjednikov rođak.

Yamani je te navode negirao u razgovoru za Afrički novinski servis.

Za Afrički novinski servis ANS svoju odgovornost negirao je i Kojo Annan tvrdeći da nije bio u upravi kompanije kada je ona pobijedila na tenderu za gradnju aerodroma. Članom uprave postao je četiri godine nakon dobijenog tendera. Najmlađi od troje djece Kofija Annana iz prvog braka, Kojo je imao tek 26 godina kada je ušao u upravu Yamanijeve kompanije.

Servis je pisao kako je pokrenuta zvanična istraga oko dodjele tendera ali da je ona ubrzo obustavljena. Vlada Zimbabvea negirala je postojanje bilo kakve istrage. U razgovoru za ANS Yamani je tvrdio da je njegova kompanija pobijedila na tenderu jer je njen dizajn aerodroma bio najbolji, vrijeme gradnje je bilo 27 mjeseci i da su imali najniži budžet.

On je negirao kako je platio Leu Mugabeu bilo kakav novac za podršku te da je on bio lobista za Air Harbour tvrdeći kako se njih dvojica poznaju još od kada je Yamani sponzorisao fudbalsku reprezentaciju Zimbabvea u vrijeme kada je Leo bio predsjednik tamošnjeg fudbalskog saveza.

“To je bilo prije nego što je tender za izgradnju aerodroma objavljen”, izjavio je Yamani za ANS.

“Dvije godine sam donirao, u ime svoje kompanije, 100.000 američkih dolara godišnje fudbalskom savezu Zimbabvea”, izjavio je Yamani i objasnio kako je novac bio namijenjen za platu njemačkom treneru te kako je prestao sa donacijama kada je tender otvoren.

Kada su ga novinari pitali zašto je Leo Mugabe tako entuzijastično podržavao njegovu ponudu na tenderu Yamani je odgovorio kako misli da je Leo jako sretan sa onim što Air Harbour radi u Zimbabveu.

“Zimbabve je u godinama kada smo mi plaćali trenera postizao bolje rezultate i naravno da mislim da je on zbog toga dobio pohvale”, rekao je Yamani.

U razgovoru za ANS u maju 2000. godine Yamani je rekao kako Lea nije sreo već pet godina i da njegova kompanija nije dala novac nijednom članu porodice Mugabe. Afrički servis povezuje Yamanijevu kompaniju sa izgradnjom skupocjenog imanja porodice Mugabe ali je on tu vezu negirao tvrdeći da je njegova kompanija izgubila na tenderu za izgradnju imanja.

Britanski Times je u januaru 2005. godine objavio detalje o propalom poslu Yamanija i Annana u Maroku. Novina je došla u posjed izjava dva bliska saradnika Yamanija koji su tvrdili da je Kojo bio umiješan u dogovaranje posla prodaje iračke nafte jednoj marokanskoj kompaniji vrijednog 60 miliona američkih dolara.

Kako piše Times, Kojo je bio taj koji je putovao u Maroko kako bi pomogao završetku dogovora i bio je prisutan na ključnim sastancima sve dok Yamani nije zaustavio prodaju. Times piše kako nije poznato da li je nafta kupljena direktno od Saddamovog ministarstva ili od nekoga drugog.

Prijatelj Kojo Annana sa kojim je novinar Timesa razgovarao ga je branio i tvrdio kako je Kojo pokušavao da napravi uslugu za Yamanija i da je čist u ovom poslu.
“Dogovor je na kraju propao jer je Hani pokušao da napravi nerealan profit”, izjavio je Annanov prijatelj za Times.

Drugi Timesov izvor, blizak kompaniji Air Harbour Technologies, je izjavio kako se Hani voli okružiti zvučnim imenima te da je Kojo bio pasivan direktor pa je sagovornik Timesa smatrao kako je u Yamanijevom kompaniji on samo bio zbog svog imena.

“Prezime Annan očito ima određeni značaju kada dogovarate poslove u Africi”, izjavio je izvor Timesa.

Tvrdnje koje su iznijeli novinari iz Zimbabvea nikada nisu zvanično istražene niti dokazane, kao ni optužnice protiv novinara za klevetu.


Lakatos i Orban

KTG je na svojoj stranici potvrdio potpisivanje ugovora sa kompanijom MET International AG, registrovane, kao i sam KTG AG, u Švicarskoj. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i Benjamin Lakatos, direktor kompanije MET Holding AG u čijem je vlasništvu MET International.

Švicarske novine Tages-Anzeiger su prije godinu dana objavile istraživanje o kompaniji MET Holding pod naslovom “Mreža kompanija koje dijele adresu u Zugu i lojalnost Orbanu”.

Novina piše kako Benjamin Lakatos naziva svoju kompaniju “uspješnom evropskom pričom”, jer je od početne investicije od 200.000 eura prije nekoliko godina došla do godišnjeg prihoda od 3,8 milijardi eura.

MET je srkaćenica za MOL Energy Trading. MOL, mađarska kompanija za trgovinu naftom i plinom u državnom vlasništvu, ima i dio vlasništva MET Holdinga u kojem je nekoliko kompanija sa istom adresom: MET Management, MET Power, MET Marketing, MET International.

Tridesetdevetogodišnji Lakatos je na čelu svake od njih, prenosi Tages-Anzeiger.

List dalje navodi kako je MET u Mađarskoj postao poznat po svojoj skrivenoj vlasničkoj strukturi ali da je nezavisni istraživački portal Átlátszó otkrio strukturu kroz firme na Kipru i Kajmanskim Otocima u kojoj su oligarsi povezani sa Orbanom.

MET su 2007. godine osnovali menadžeri MOL-a koji je još uvijek vlasnik 40 posto dionica Holdinga. WISD Holding, registrovan na Kipru, je vlasnik 50 posto dionica, prenosi švicarski list.

Ova kompanija u svom vlasništvu ima još nekoliko kompanija, poput Inather Tradinga koja je preko druge kompanije povezana sa Istvánom Garancsijem. On je 2007. godine spasio fudbalski klub Videoton od bakrota. Tih nekoliko godina klub je nosio ime Fehérvár.
“To mu je omogućilo da uđe u najuže krugove moći jer je Fehérvár imao poznatog navijača: Viktora Orbana”, piše list i dodaje kako je VIP loža klub mjesto susreta oligarha i provladinih političara.
“Garancsi također ima štednu banku koja je učestvovala u finansiranju stadiona u Felcsútu, Orbanovom selu. Kada je vlada nacionalizovala sve mađarske štedne banke prošle godine, njegov biznis je bio pošteđen”, navodi Tages-Anzeiger.

MET ima još jednog vlasnika. György Nagy koji također posjeduje i kompaniju zvano Ho-Me 2000 koja je opet povezana sa bankarom Sándorom Csányijem, koga list povezuje sa Orbanom.

Mađarska štampa je sredinom 2014. godine izvještavala o tome kako Csányijev Ho-Me 2000 gradi ogromnu klaonicu u saradnji sa Csányijem. Njih dvojica su od države dobila pomoć u iznosu od 1,5 milijardi mađarskih forinti odnosno nešto manje od pet miliona eura, u programu vlade da udvostruči proizvodnju svinjetine do 2020. godine. List navodi i to kako su njih dvojica među najznačajnijim dobitnicima EU grantova te kako je Csányi potpredsjednik MOL grupe.

Tages-Anzeiger povezuje uspon MET Holdinga sa Orbanom i navodi primjer kada je mađarski premijer nakon pobjede na izborima 2010. godine obećao glasačima smanjenje troškova energije.
“Kako bi držali cijene niskima, MVM, državna kompanija za plin je mogla posegnuti u rezerve i kupovati plin na svjetskom tržištu po niskim cijenama. Međutim, plin nije slan samo u skladišta već je dio prodan MET-u u Mađarskoj koji ga je prodao po većoj cijeni na mađarskom tržištu”, piše list i dodaje kako vlada nikada nije dala odgovor zbog čega je bio potreban posrednik u trgovini.

Mediji su ipak došli do ugovora između MVM-a i MET-a. Prema pisanju portala Átlátszó, MET je navodno zaradio 50 milijardi mađarskih forinti na ovom poslu. Nedugo nakon toga u Švicarskoj je osnovan MET Holding, piše švicarski list i prenosi objašnjenje Lakatosa koji kaže kako je to uradio zbog, između ostalog, manjih poreza ali i međunarodne prepoznatljivosti kompanije.

Novi poslovni partner KTG-a Benjamin Lakatos tvrdi i da njegova kompanija nema ništa sa politikom ali je to “teško zamisliti u Mađarskoj danas”, piše švicarski list i navodi kako je kontrola energetskog sektora jako važna za Orbana.

(zurnal.info)