POTOP VLASTI: Republika Srpska u budžetu nema niti jednu marku za krizne situacije!

Dobro ste pročitali naslov: Republika Srpska u svom budžetu nema niti jedne marke namijenjene za krizne situacije!

Potop je u Republici Srpskoj odnio 17 ljudskih života, natjerao hiljade ljudi da sa zavežljajima napuste svoje domove, uništio na hiljade kuća i stanova, poljoprivredne usjeve, puteve, industrijske zone… Vodena bujica rušila je sve što joj se našlo na putu, od Zvornika, preko Bijeljine, Brčkog, Šamca, Banjaluke, Prijedora do Kostajnice. Štete se procjenjuju na nekoliko milijardi maraka.

NEMA NOVCA ZA KRIZE

Vlasti Republike Srpske nisu na početku katastrofe proglasile vanredno stanje na području cijelog entiteta (mada sada tvrde da su tri dana ranije znali da potop prijeti), jer nisu željele da preuzmu punu odgovornost za spasavanje ljudi i dobara u ugroženim područjima. Jasno je i zašto su tako odlučili.

Uz već poznatu činjenicu da vladajućoj oligarhiji u RS nije stalo do građana i njihove dobrobiti, da se radi od naroda otuđenoj, nekompetentnoj i samoživoj manjini, odbijanje da se proglasi vanredno stanje na dan kada je katastrofa počela posljedica je činjenice da ova vlast nema novac odvojen za krizne situacije.

U Budžetu RS godinama ne postoje sredstva koja se izdvajaju za krizne situacije, a koliko je ovaj entitet bez para potvrđuje podatak da u budžetu za 2014. godinu više uopšte nema stavke : budžetske rezerve, iz koje se sredstva povlače u kriznim i nepredviđenim situacijama.

Robne rezerve u Republici Srpskoj praktično ne postoje, a Civilna zaštita je potpuno neopremljena. Za Civilnu zaštitu je u ovoj godini izdvojeno 4,7 miliona maraka, od toga na plate je potrošeno 3,6 miliona maraka, dok je za nabavku postrojenja i opreme predviđeno bijednih 60 hiljada maraka.

U proteklim godinama je potrošen ogroman novac, prije svega onaj od privatizacije Telekoma RS. Dijelilo se šakom i kapom tajkunima, biznismenima bliskim vlasti, rodbini i prijateljima, lobistima po svijetu…  

Samo na izgradnju Vlade Republike Srpske potrošeno je 220 miliona maraka. Dobri upućeni tvrde da je za izgradnju savskog nasipa, koji svake godine popušta pred vodenom bujicom, treba 50 miliona maraka. Ali, vlast nije briga za to što su ljudi u semberskim selima gotovo svake godine poplavljeni. Vlastodršci su željeli da svakome ko dođe u Banjaluku i vidi vladinu zgradu zastane dah, demonstrirajući tako sopstvenu moć i navodnu nepobjedivost.

ODBIJEN KREDIT ZA ZAŠTITU OD POPLAVA

Da su mislili dobro ovom narodu i pokušali da preduprijede posledice poplava, realizovali bi kredit od 55 miliona evra, koji je prije nekoliko godina odobrila Evropska investiciono-razvojna banka. Narodna skupština RS je još 2011. godine usvojila odluku da se zaduži kod EIRB u iznosu od 55 miliona evra (oko 108 miliona maraka) za rješavanje problema na područjima izloženim poplavama.

EIRB je odobrila taj kredit, ali ta sredstva nikada nisu povučena niti su uložena tamo gdje je bilo planirano. Problem je nastao kada su se u vlasti počeli gložiti između sebe kome će biti povjereni radovi, odnosno ko će iz cijelog posla izvući novčani korist. Da su taj kredit realizovali u rješavanje problema na područjima koje pogađaju poplave sada bi štete na tim prostorima bile i do 30 posto manje, tvrde stručnjaci. Međutim, nisu to učinili, jer ih nije bilo briga. Ni za poplave, ni za narod.   

DISKRECIONO PRAVO NA RASIPANJE BUDŽETSKIH REZERVI

U posljednje četiri godine podijeljeno je skoro 97 miliona KM iz budžetske rezerve. U svim zakonima o budžetima u BiH piše da se ovaj novac daje za hitne i nepredviđene situacije, ali ništa detaljnije od tih uslova nije propisano,čime se ostavlja na volju ministrima i načelnicima da sami odrede šta je hitno.

Novac iz rezerve se dijeli na dva načina: kolektivnim odlukama vlada, odnosno Skupštine u Brčko distriktu i pojedinačnim odlukama ministara. Takvo tzv. diskreciono pravo je na državnom nivou uvedeno Zakonom o budžetu za 2007. godinu, kada je na čelu Vlade bio Nikola Špirić. Na osnovu toga predsjedavajući i njegova dva zamjenika su dobili mogućnost da samostalno odluče kome će dati četiri posto ukupne budžetske rezerve. Tako su prošle godine Vjekoslav Bevanda, Nikola Špirić i Zlatko Lagumdžija mogli podijeliti po 114.026 KM.    

Ista prava uživaju federalni premijer i njegovi zamjenici te premijer i ministar finansija Republike Srpske. Prema podacima koje je CIN sakupio i objavio, 14 državnih i entitetskih ministara je tokom prethodne četiri godine na taj način podijelilo više od 3,2 miliona KM.

Državni revizor Miro Galić kaže za CIN da revizorima predstavlja poteškoću nejasna i nedefinisana legislativa o trošenju budžetske rezerve.

„Čim nemate jasna i precizna pravila igre, onda tu dolazi do subjektivnog raspolaganja sredstvima“, kaže Galić. On smatra da je diskreciono pravo diskutabilna kategorija, ali je zakonita.
 
(zurnal.info)