Revizorski izvještaji su za tužioce nepregledno more podataka

Elvedin Grabovica isplatio je regres hiljadama radnika iako za to nije imao niti jedno zakonsko opravdanje. Revizori su otkrili da je direktor sam odlučio isplatiti više od šest miliona maraka regresa radnicima Elektroprivrede iako su godinu završili u debelom minusu. 

Kolektivni ugovor radnika Elektroprivrede Bosne i Hercegovine odobrava regres do polovine prosječne plate u mjesecu prije isplate regresa ali samo ako je prethodna godina završena sa zaradom kompanije. Elektroprivreda je 2010. godinu završila sa minusom većim od 14 miliona maraka. Radnicima je i tada regres zagarantovan pravilnikom o radu kompanije koji kaže da se regres može isplatiti i kada nije bilo zarade ako u prvih šest mjeseci naredne godine Elektroprivreda bude poslovala u plusu. Međutim, najveća kompanija za prodaju struje u BiH u prvih je šest mjeseci napravila minus veći nego u svih 12 prethodne godine.

Grabovicu to nije smetalo da svojom odlukom u aprilu 2011. godine isplati po više od hiljadu maraka svakom radniku. Ne sumnjamo da je većina radnika ove kompanije svojim radom zaslužila regres, ali je odluka Grabovice u suprotnosti sa svim pravilima kompanije. Isplatu šest miliona maraka koji su kroz račune korisnika stigli u kompaniju sa lošim ekonomskim poslovanjem do sada nije ispitalo nijedno tužilaštvo.

Zašto nema istrage?

Kako je sjedište kompanije u Sarajevu, po zakonima BiH, ovaj slučaj može istraživati Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo. Glavna kantonalna tužiteljica Nives Kanevčev kaže da je slučaj prvo trebao ispitati Nadzorni odbor kompanije.
- Valjda i oni štite imovinu države – kaže za Žurnal Kanevčev i dodaje da i Vlada Federacije i Parlament imaju svoj dio odgovornosti.

Nas je zanimalo ko se brine o novcu građana ako zakažu nadzorni odbori, premijeri, ministri i parlamentarci, što se u BiH nerijetko dešava. Da li tužilac može sam pokrenuti istragu samo na osnovu vlastite sumnje?
- Da bi se radilo konkretno krivično djelo zloupotrebe ta odgovorna osoba treba da prekrši zakon sa umišljajem i da prouzrokuje štetu – objašnjava glavna kantonalna tužiteljica: Ako nema tih elemanata onda je pitanje prekršajne odgovornosti.

Kako smo vidjeli, Grabovica je odluku donio svjestan da je ona protiv pravila kompanije i da će prouzrokovati štetu od šest miliona maraka. Izvještaj federalnih revizora u kome je sve opisano do detalja na njihovoj internet stranici se nalazi od septembra prošle godine.

“Imajući u vidu navedeno smatramo da je isplata regresa za godišnji odmor upitna, kako u utvrđenom iznosu tako i uopće mogućnost i opravdanost navedene isplate”, piše u ovom izvještaju.

Nives Kanevčev kaže da za tužioce izvještaji revizora ne znače mnogo.
- Ti izvještaji, nažalost, u ovakvoj formi nisu adekvatni za kriminalističku obradu i rad tužiteljstva – objašnjava glavna tužiteljica.

Kaže da je problem sama forma izvještaja.
- Kao veliko more, pa mi u tom velikom moru pregledamo – objašnjava Kanevčev: To je fizički nemoguće.

Tužilaštvo u Sarajevu ima 44 tužitelja od kojih deset rade u Odjelu za privredni kriminala i imaju istrage protiv 300 osoba, kaže Kanevčev. Tužilaštvu nedostaje najmanje 20 tužilaca, dodaje.

Za slučaj izrade reklamne kampanje “Kupujmo domaće”, tužioci su morali znati i bez revizorskog izvještaja. Sedmicama se u medijima pisalo o tome kako je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović izabrao kompanije koje će snimati reklamu i objavljivati je u medijima.

Reklama Kupuj domaće postavljena je na YouTube kanal Lijanovićeve stranke

Građane Federacije ova kampanje je koštala 670.000 maraka a revizori su otkrili da je ministar prekršio niz uredbi i zakona.

“Možemo konstatirati da izbor najpovoljnijeg ponuđača nije proveden sukladno Zakonu o javnim nabavama, da se prilikom zaključenja ugovora nije vodilo računa o zaštiti javnih sredstava, kao i da iskazivanje obveze u Glavnoj knjizi Riznice nije izvršeno na propisanim pozicijama sukladno Uredbi o računovodstvu proračuna u FBiH i Pravilniku o knjigovodstvu proračuna FBiH (…)”, piše u izvještaju revizora.

Tužioci nemaju vremena

Gotovo isti iznos novca na ništa bolji način potrošilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike tokom 2011. godine. Oni su novac podijelili za 29 organizacija koje su trebale da se bave problemima civilnih invalida. Revizori su otkrili da ministarstvo nikada nije raspisalo javni poziv za podjelu novca. Ministar Vjekoslav Čamber sam je odlučivao kome će dati novac pa je tako 20.000 maraka završilo na računu Udruge za razvoj civilnog društva Libertas iz Širokog Brijega. 

Na spisku je još nekoliko organizacija koje se, kako kažu revizori, ne mogu smatrati organizacijama civilnih invalida: Udruga za poticanje odvikavanja od svih oblika ovisnosti Zdraviji život Široki Brijeg, Udruga za poticanje ruralnog i regionalnog razvoja Obzor Široki Brijeg i Dom za stare i nemoćne Sv. Josip Radnik Ljubuški.

Nakon što im je ministar Čamber podijelio novac sa organizacijama nije potpisan nikakav ugovor a dio organizacija nije nikada napravio izvještaj kako su potrošili novac građana Federacije.

Tužiteljica Kanevčev kaže da ovakvi navodi za tužioce ne znače da je počinjeno krivično djelo vrijedno istrage.
- Šta znači jedan takav izvještaj kad mi kliknemo i pogledamo takav izvještaj – kaže Kanevčev i dodaje kako su tužioci nekoliko puta pokretali takozvane KTA predmete u kojima od početka nije jasno ko je mogući prekršilac zakona.
- Svi ti predmeti su završeni tako što nije postojalo osnova da je počinjeno krivično djelo – kaže Kanevčev uz objašnjenje da prekršaji i privredni prijestupi nisu u nadležnosti Tužilaštva.

U nadležnosti Tužilaštva Kantona Sarajevo su sve institucije i javne kompanije u Federaciji koje imaju sjedište u glavnom gradu a takvih je najviše. Zbog toga je, kaže Kanevčev, tužiocima teško pratiti sve revizorske izvještaje.
- Revizori iznesu svoje mišljenje i kažu neka institucije rade svoj posao – objašnjava glavna tužiteljica i dodaje kako odgovornost imaju i Federalni parlament, Vlada i Predsjednik Federacije kojima se izvještaji također predstavljaju.

Za tužioce navodi revizora postaju upotrebljivi tek kada ih ispita Finansijska policija i dostavi svoj izvještaj u kojem postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo.
- Takvi izvještaji su upotrebljivi za tužiteljstvo a to nije slučaj sa izvještajem revizije i to je osnovni problem – kaže Kanevčev: U tom moru podataka kako će jedan tužitelj koji radi 300 predmeta pregledati tolike izvještaje.

Jedan se primjer iz revizorskih izvještaja za 2011. godinu posebno ističe. Revizori su ga objasnili jednostavno navodeći koji su to zakoni prekršeni kada je Vlada Kantona Sarajevo iz budžetskih rezervi isplatila sarajevskim Toplanama milion maraka. Na taj način su u rezervama ostavili svega 90.000 maraka za hitne slučajeve. Revizori nisu mogli pronaći dokaze da je milion maraka za pokrivanje duga Toplana vanredan i hitan slučaj ali su dokazali da su prekršeni Zakon o budžetu i Zakon o izvršavanju budžeta. Revizori su u izvještaju tačno naveli koji član i stav zakona je prekršen.

“U konkretnom slučaju ne rade se o 'hitnim i nepredviđenim izdacima', obzirom da su se sredstva po navedenom osnovu mogla predvidjeti, odnosno planirati budžetom”, piše u izvještaju revizora.

Kanevčev objašnjava da se u ovom slučaju vjerovatno radi o pitanju prekršajne odgovornosti.
- Ministarstvo finansija je trebalo ponovo izvršiti kontrolu i dostaviti tužiteljstvu informacije ako smatraju da ima elemenata kaznenog djela a ako nema onda su ih trebali prekršajno kazniti.

Tužiteljica Kanevčev kaže kako imaju jako dobro saradnju sa Finansijskom policijom ali da se i tu pojave problemi.
- Imamo situacija da i mi od Finansijske policije nešto tražimo, nije ovo prebacivanje, za neke stvari zahtjeva se inspekcija pa po četiri i više godina nema te inspekcija i nadzora – kaže Kanevčev: Nije niko savršen.

U prethodnom tekstu o odnosu tužilaca prema revizorskim izvještajima pisali smo o slučaju isplate novca kompaniji Am-šped kojeg je istraživala Finansijska policija i još prije deceniju proslijedila svoja saznanja Tužilaštvu u Sarajevu. Još uvijek su u toku predistražne radnje.

“Obavještavamo vas da u kaznenom predmetu, formiranom po osnovu Izvještaja Finansijske policije - kompanija Am-šped, postupajući tužitelj preduzima predistražne radnje u cilju provjere dostavljenog Izvještaja i dokumentacije uz isti, a u cilju donošenja konačne tužilačke odluke”, piše u odgovoru kojeg smo dobili od Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Sa Uredom za reviziju ta je saradnja nešto slabija. Sastanci revizora i tužilaca nisu rijetki ali se na njima rijetko priča o konkretnim slučajevima. Kanevčev navodi primjer kada revizori nisu reagovali na molbu tužilaca.
- Imali smo takav predmet u 2011. godini – objašnjava glavna tužiteljica: Tužitelj je tražio od ureda dopunu ali ona nikada nije dostavljena.

Tužilaštvo je do sada pokrenulo nekoliko predistražnih radnji na osnovu izvještaja revizora ali nijedan nije bio dovoljno jak da se pokrene istraga.
- Nijedan slučaj nije došao do suda – kaže Kanevčev i dodaje da je ipak zadovoljna radom tužitelja.

(zurnal.info)