THE KYIV INDEPENDENT: Sankcije će vjerovatno ozbiljno naštetiti Rusiji, ali neće zaustaviti rat

Bila je potrebna potpuna invazija Rusije na Ukrajinu kako bi međunarodna zajednica primijenila niz sankcija protiv zemlje koja napada. Najstroža kazna bila je odluka da se određene ruske banke odvoje od međunarodnog sustava naloga za plaćanje SWIFT i da se ruskoj središnjoj banci onemogući pristup njezinim deviznim rezervama, koje se procjenjuju na više od 640 milijardi dolara. Bez SWIFT-a, ruske tvrtke koje koriste te banke izgubit će pristup sigurnim i trenutnim transakcijama, što će komplicirati plaćanja. Ukrajinski investicijski bankar Serhiy Fursa nazvao je to "strašnim udarcem" ekonomiji. Bez svojih deviznih rezervi, Moskvi će biti puno teže jačati ekonomiju i štititi rubalj, kao i finansirati skupi rat protiv svog zapadnog susjeda. Ima mnogo negativnih učinaka za ruske tvrtke i njihove strane partnere.

"Prekid banaka spriječit će ih u obavljanju većine svojih financijskih transakcija diljem svijeta i učinkovito blokirati ruski izvoz i uvoz", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

"Putin je krenuo putem koji ima za cilj uništiti Ukrajinu, ali ono što on radi, zapravo, uništava budućnost svoje zemlje."

Sankcije su također uvedene protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i ljudi iz njegovog najužeg kruga kao što su ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i cijelo rusko vijeće nacionalne sigurnosti te više oligarha. Zemlje koje su uvele sankcije su također ciljale na ruske oligarhe i njihovo bogatstvo izvan Rusije, od kojih su mnoga u važnim europskim prijestolnicama. Američke sankcije također remete ruske globalne opskrbne lance, što znatno otežava osiguravanje niza dobara, uključujući važne tehnologije poput mikročipova. Istodobno, sve zemlje EU zatvorile su svoj zračni prostor Rusiji, što bi moglo imati destruktivan, domino efekat na ekonomiju, tvrde stručnjaci.

Čak je i Švicarska prekršila svoju povijesnu neutralnost kako bi sankcionirala Rusiju – 28. februara, švicarsko Savezno vijeće objavilo je da će odmah usvojiti sankcije EU-a protiv Rusije, ciljajući na ruske tvrtke i pojedince i zamrzavajući imovinu Putina, premijera Mikhaila Mishustina i Lavrova. Također je zatvorila svoj zračni prostor za ruske avione. Međutim, nejasno je kako ove sankcije utječu na duljinu i snagu Putinove invazije. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi moglo proći nekoliko sedmica dok se sankcije ne osjete – prekasno da bi napravile promjenu za Ukrajinu, koja je bombardirana i napadnuta ovog trenutka. Rusija je naporno radila kako bi smanjila svoju ranjivost na sankcije, a čini se da je Putin odlučan u namjeri da Ukrajinu obori na koljena

"Nitko nije očekivao da će sankcije spriječiti da se bilo šta dogodi", rekla je press sekretar Bijele kuće, Jen Psaki, na dan ruske invazije, 24. februara.

Bankar Serhiy Fursa je rekao da je teško očekivati "brzi" raspad ruske ekonomije. Ipak, finansijska izolacija ove vrste ubija ekonomiju svake zemlje. "U Putinovoj glavi je historijsko ujedinjenje ruskog naroda", rekao je Fursa. "On želi ući u udžbenike, nije ga briga što će se dogoditi s ekonomijom."

Ipak, nekoliko ekonomista je reklo da će sankcije biti prilično bolne.  

"Ovo je slučaj u kojem iščekivanje sankcija može biti gore od samih sankcija", rekao je Ruslan Hrytsenko, nezavisni ekonomski i bankarski stručnjak u Ukrajini, za Kyiv Independent. "Ruska ekonomija je već počela padati: dolar raste, redovi se stvaraju na bankomatima, postoji nepovjerenje prema nacionalnoj valuti."

"Cijela ekonomija počinje propadati zbog nedostatka zaliha i komponenti", dodao je.

SAD su također ciljale na velike ruske financijske institucije, uključujući ogromnu državnu Sberbanku i VTB banku kako bi poremetili njihovu sposobnost obavljanja transakcija u dolarima. Američke banke moraju prekinuti veze sa Sberbankom. Iz američkog finansijskog sistema izbačeni su VTB, Otkritie, Novikombank i Sovkombank, a njihova američka imovina je zamrznuta. Pogođene su i druge financijske institucije, kao i velike državne i privatne tvrtke. Brojne ruske elite pogođene su ličnim sankcijama. Biden je također sankcionirao operatera plinovoda Nord Stream 2, preokrenuvši prošlogodišnji kurs u kojem se odrekao sankcija kako bi popravio odnose s Njemačkom.

SAD su također zabranile američkim tvrtkama da posluju sa Središnjom bankom Rusije, Nacionalnim fondom za socijalnu skrb Rusije ili ruskim Ministarstvom finansija te sankcionirao Ruski fond za izravna ulaganja, potom dvije njegove podružnice, kao i njegovog izvršnog direktora.  Velika Britanija je rekla da će sankcionirati 100 pojedinaca, uključujući sve glavne ratne proizvođače, zatim isključiti ruske banke iz britanskog finansiranja i zamrznuti imovinu VTB banke, a zabrana je i ruskim tvrtkama za prikupljanje sredstava u zemlji. Njemačka je preokrenula kurs prema Rusiji, suspendirajući certifikaciju za plinovod "Sjeverni tok 2"  poručivši da će krenuti prema smanjenju svoje velike ovisnosti o ruskom plinu. Sankcije Japana, Australije, Novog Zelanda i Tajvana bile su usmjerene na ruske finansijske institucije, vojne organizacije, bogate pojedince i članove vlade.

​​Ipak, isključenje iz SWIFT-a – ciljajući pri tome na devizne rezerve centralne banke, koje se sastoje od zlata, obveznica, depozita i vrijednosnih papira u stranim valutama – smatraju se najtežim udarcima. SWIFT sa sjedištem u Belgiji koristi se za transakcije vrijedne trilione dolara širom svijeta. EU i zemlje G7 dogovorile su se da će iz njega isključiti određene ruske banke. Ovo je korak nazad u odnosu na ono na što je Ukrajina pozivala - isključenje svih ruskih banaka. Postoje i određene mjere za kupnju ruskog plina, o kojem Europa ovisi. Rusija ima alternative SWIFT-u, iako nijedna nije tako rasprostranjena. Također se može osloniti na kinesku podršku.

I pritisak na centralnu banku mogao bi znatno zakomplikovati stvari za Rusiju. Banka Rusije podigla je stope zaduživanja sa 9,5% na 20%, rekavši da su se "vanjski uvjeti za rusku ekonomiju kardinalno promijenili". Rusko Ministarstvo finansija tada je obvezalo izvoznike na prodaju 80% deviznih prihoda prema svim vanjskotrgovinskim sporazumima.

"Ono što se dogodilo u posljednja 24 sata promijenilo je realnost ruske ekonomije", napisao je ruski ekonomist Valeriy Inozemtsev u ruskom izdanju Novye Izvestia 27. februara. “U ponedjeljak će se zemlja probuditi u drugačijem svijetu od onog u kojem su ljudi napustili posao u petak.”

Doista, rubalj je pao za 30% rano ujutro u ponedjeljak, 28. februara, navodi Reuters. Business Insider izvijestio je 28. februara da su Rusi stajali u dugim redovima za podizanje strane valute s bankomata. Inozemtsev je rekao da će sankcije pogoditi "kritične elemente" ruske ekonomije, puno više od bilo kakvih privatnih sankcija na imovinu oligarha, koji ionako ne kontroliraju Putina. Rusija se pripremala za ovu mogućnost. Financial Times izvijestio je da je u proteklom desetljeću Rusija više nego prepolovila svoje devizne i zlatne rezerve koje uključuju Zapad. Rusija je također nastojala de-dolarizirati svoju ekonomiju, smanjujući svoje oslanjanje na dolar. Time se željela zaštititi od sankcija i smanjiti utjecaj američke monetarne politike na rusku ekonomiju. No, Inozemtsev je kazao da je problem u tome što je većina ruskih rezervi vrijednih više od 640 milijardi dolara položena u vrijednosne papire stranih izdavatelja ili na depozite u stranim bankama.

"Ako sve zemlje G7 ograniče mogućnost njihove upotrebe, tada se ta imovina može smatrati imobiliziranom bez obzira na valutu u kojoj je nominirana", napisao je. U međuvremenu, oko petine depozita ruskog stanovništva od 30 triliona rubalja su depoziti u stranoj valuti, dodao je.

Rusija ima značajne rezerve zlata, ali prodaja zlata dok je pod sankcijama mogla bi biti vrlo teška, istakli su brojni ekonomisti, uključujući Inozemtseva i Hrytsenka.  

"Mislim da će sankcije također utjecati na imovinu koja nije u dolarima, budući da druge zemlje obično ne žele ići protiv američkih sankcija i podržavati ih, čak i ako se radi o euru ili juanu (iako je ponašanje Kine sada glavni problem)", rekao je Hrytsenko.

"Kada nacionalna valuta propadne, može se ojačati samo deviznim rezervama. Čak i ako de-dolarizacija malo uspori krah, ovo usporavanje će biti gotovo nevidljivo u ovom lavinom-sličnom kolapsu", dodao je Hrytsenko. "Dokaz težine sankcija je da je Putin stavio nuklearno oružje u stanje pripravnosti."

Druga strana sankcija bit će prekid opskrbe Rusije robom, što može pogoditi ekonomiju na mnogo različitih načina. Inozemtsev je napisao da Rusija nije postigla napredak u supstituciji uvoza u posljednjih osam godina i da će osjetiti mjere. Bijela kuća je saopćila da zabrane uključuju ograničenja na "poluvodiče, telekomunikacije, sigurnost kodiranja, lasere, senzore, navigaciju, avioniku i pomorske tehnologije".  Washington Post izvijestio je da globalna industrija mikročipova zaustavlja prodaju u Rusiji, uključujući tvrtku Taiwan Semiconductor Manufacturing Company i GlobalFoundries. Izvori Washington Posta rekli su da su neki od ovih čipova, koji se koriste u vojnim i sigurnosnim aplikacijama, razoran gubitak za Rusiju.

Zabrana letenja donijela je još više problema. Dana 27. februara, sve zemlje EU zatvorile su svoj zračni prostor za avione u ruskom vlasništvu, uključujući sve privatne avione.

"Nikad prije u historiji nebo nije bilo tako izolirano kao što je sada iznad Ruske Federacije i Republike Bjelorusije", rekao je Andriy Guck, advokat i stručnjak za avijaciju iz Kijeva.

"Neće se doslovno imati gdje letjeti, tako da nema šta letjeti. Smrt civilne avijacije u Ruskoj Federaciji povući će cijeli lanac povezanih industrija – od turizma i prijevoza tereta do infrastrukture aerodroma."

Kazao je kako ne vidi mogućnost da se sankcije i ograničenja ukinu brzo i da je "čak i nekoliko sedmica" dovoljno da se "civilna avijacija pomnoži sa nulom". "Svaki dan košta Rusku Federaciju stotine miliona dolara", rekao je Guck.

Dodao je da kada avioprijevoznici i aerodromi i sve tvrtke koje ih opslužuju ne zarađuju novac, gubici su nevjerojatni. Kseniya Kirillova, analitičarka fondacije Jamestown, rekla je kako ne misli da rusko društvo razumije posljedice svih ovih sankcija, jer je njihov pristup pouzdanim informacijama ograničen. Januarska istraživanja javnog mnijenja pokazala su da se Rusi boje rata, ali su sigurni da ih SAD i NATO uvlače u njega.

"Mnogi Rusi pokušat će sami sebe uvjeriti da Putin nije imao drugog izbora i pokušat će povratiti trenutno izgubljeno povjerenje u njega", rekla je za Kyiv Independent.

"Posljedice isključivanja SWIFT-a za mnoge će biti bolne, a s vremenom će latentno nezadovoljstvo samo rasti. No, bojim se da to neće rezultirati nekim uistinu masovnim protestima. Prvo, ljudi su zastrašeni represijom, a drugo, mnogi će to smatrati nužnom mjerom. Oni će izdržati kao što su izdržali i prije."

(zurnal.info)