712 pritužbi na rad pravosuđa u prošloj godini: Seksualno uznemiravanje, prikrivanje presuda, zapošljavanje rođaka...

Ured disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH u ovoj godini je registrovao ukupno 712 pritužbi protiv nosilaca pravosudnih funkcija. Od toga ih je 60 registrovano po službenoj dužnosti, dok su ostale pritužbe zaprimljene. 

Suspendovani predsjednik suda

Jedan od predmeta koji je registrovan po službenoj dužnosti je, podsjetimo, i onaj protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić. Ovaj predmet je formiran na osnovu medijskih pisanja da je Tadić od države Bosne i Hercegovine naplatila naknadu za smještaj u Sarajevu, u stanu u kojem navodno nikada nije ni boravila.

Po službenoj dužnosti, na osnovu medijskih objava, registrovan je i predmet protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. 

Nakon što registruju pritužbu, pojasnili su iz UDT-a, ispituju se njeni navodi, te se donosi odluka o pokretanju disciplinskog postupka ili odbačaju pritužbe. UDT je obavezan sve pritužbe riješiti u roku od dvije godine od datuma njenog prijema. 

U 2020., zaključno sa 28. decembrom, pokrenut je 31 disciplinski postupak. Jedan od tih postupaka odnosi se i na predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu Vladimira Špoljarića, kojeg je sekretarka suda Enisa Pazalja prijavila za seksualno uznemiravanje. On je privremeno suspendovan, a protiv njega je nedavno Tužilaštvo BiH podiglo i optužnicu. 

Disciplinski postupak je pokrenut i protiv Dalide Burzić, koja je trenutno sutkinja Suda BiH, ali se tereti za neispravno postupanje dok je bila na poziciji glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Postupak protiv nje nedavno je i završen pred Disciplinskom komisijom VSTV-a i očekuje se prvostepena odluka. 

Osim ova dva, UDT je pokrenuo još 22 postupka protiv sudija, šest tužilaca i jednog stručnog saradnika. 

Kašnjenja, prikrivanje presuda…

Disciplinski prekršaji zbog kojih su pokrenuti disciplinski postupci (protiv sudija) su nemar ili nepažnja u vršenju službene dužnosti (16), neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi sa obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovoljeno nepoštivanje dužnosti sudija (8), osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije (1) i ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije (2). 

Tužioci, protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci, činili su sljedeće prekršaje: očigledno kršenje obaveze  ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, ili drugim osobama (3), nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti (2), neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem dužnosti tužioca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti tužioca (1), neizvršavanje uputstava nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona ili odredbi ovog člana (1), te namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća (1). 

Okončani postupci

U istom periodu okončana su 33 disciplinska postupka, a iz VSTV-anapominju da se ne radi samo o postupcima pokrenutim u 2020. godini. Tako su okončani postupci protiv 24 sudija, četvero tužilaca, tri predsjednika suda, jednog glavnog tužioca i jednog stručnog saradnika. 

Njima su se izricale disciplinske mjere i to devet javnih opomena, četiri pismene opomene koje se javno ne objavljuju, jedan premještaj sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, 10 smanjenja plata, dva razrješenja, dva obustavljena postupka od kojih je jedan smrt tužioca, a u drugom slučaju podnesena ostavka, te pet odbijenih tužbi. 

Mediji su još u septembru ove godine pisali da je predsjednica Općinskog suda u Mostaru Divna Bošnjak razriješena dužnosti i premještena na mjesto sudije u ovom sudu. Razlog je taj što je bratića zaposlila u sud u kojem je ona bila predsjednica, iako je provedena konkursna procedura ona se nije izuzela. Bošnjak je bila kažnjena javnom opomenom i u 2018. jer je propustila pozivanje “Petrol Oil” na ročište u svrhu potraživanja od likvidirane firme. 

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je na sjednici u martu donijelo odluku i o razrješenju dužnosti Milene Rajić, sutkinje Općinskog suda u Sarajevu, zbog nemara ili nepažnje u vršenju službene dužnosti, a nakon što je Drugostepena disciplinska komisija uvažila žalbu UDT-a u odnosu na ranije izrečenu mjeru. 

Protiv Rajić su u toku tri krivična postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, u predmetima Kurir 1, Kurir 2 i Pravda. U sva tri je optužena da je učestvovala u fingiranim parničnim postupcima, te donosila presude na osnovu krivotvorenih podataka. Ova sutkinja je i ranije disciplinski kažnjavana. U 2011. joj je izrečena javna opomena, a 2018. je kažnjena smanjenjem plate zbog niza propusta u radu. 

Među objavljenim odlukama na zvaničnoj internet stranici VSTV-a, koje su anominizirane, nalazi se i ona od 13. novembra, a kojom se potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 20. septembra kojom je odbijena disciplinska tužba protiv O. Č.. Radi se o tužitelju Tužilaštva BiH Olegu Čavku i predmetu koji se odnosio na saslušanje novinarke Žurnala Azre Omerović, a u predmetu Diplome.

Javnom opomenom je kažnjen i T. Lj. (Tomislav Ljubić, glavni tužilac Tužilaštva TK), jer je “naštetio ugledu tužilačke funkcije” na način da je iznajmljivao poslovne prostore advokatima koji su branili optužene u krivičnim postupcima ovog tužilaštva. 

Među objavljenim odlukama su i neki od prihvaćenih sporazuma kao što je onaj sa sudijom S. J., koji je nemarno postupajući u tri krivična predmeta propustio pokrenuti postupak zamjene novčane kazne prije nastupanja zastare. On je novčano kažnjen sa smanjenjem plate od 15 posto na tri mjeseca. 

Sporazum je sklopljen i sa sudijom N. Š., također zbog nemara ili nepažnje u obavljanju sudijskog posla. On je kažnjen javnom opomenom. 

Sporazum je sklopljen i sa P. Š., koji je postupajući u tri parnična predmeta neopravdano kasnio u donošenju i izradi pismenom otpravka presude. Kažnjen je sa smanjenjem plate od deset posto na tri mjeseca. 

Prihvaćen je i sporazum sa Lj. S. (sutkinjom Osnovnog suda u Banjoj Luci Ljiljanom Slijepčević, op.a.). Ona je kažnjena javnom opomenom jer je u vrijeme odsustva drugog sudije konstatovala pravosnažnost rješenja o nasljeđivanju iako je u tom predmetu nije istekao rok za žalbu učesnika u postupku. 

„Po povratku sa odsustva, sudija S. je sačinila službenu zabilješku od 16.9.2015, u kojoj je navela da je tužena „samovoljno bez ičijeg ovlaštenja uzela predmet sa upisnika i dana 21.07.2015. godine kroz CMS sistem konstatovala pravosnažnost, pod mojim imenom, na doneseno rješenje o nasljeđivanju...“, navedeno je u disciplinskom tužbi protiv Slijepčević. 

Neke još anonimizirane odluke koje su objavljene su i one protiv sudije D. U. On je neopravdano kasnio u izradi odluka ili drugim radnjama i kažnjen je smanjenjem plate za iznos od deset posto na dva mjeseca. 

Sutkinja S. T. je u šest parničnih predmeta kasnila u donošenju i izradi presude za vrijeme od devet mjeseci do najviše tri godine. Kažnjena je sa javnom opomenom. 

Anonimne javne opomene

Sve odluke, objavljuju se u anonimiziranom obliku, pa čak i one u kojima je kazna „Javna opomena“. Na apsurd da se javne opomene izriču anonimiziranjem imena sudija i tužilaca ranije su u nekoliko navrata upozoravali i iz Transparency International BiH. 

„Prema najnovijoj praksi, koju smo i mi dobili od VSTV-a, smatraju da se prvostepene odluke disciplinskih komisija uopšte ne bi trebale objavljivati ili ustupiti javnosti, nego tek one odluke koje su konačne. I mi smo, ali i druge organizacije upozoravali da je to besmisleno i da se na taj način ne postiže svrha kažnjavanja posebno opominjanja, kada govorimo o toj disciplinskoj mjeri“, kaže Uglješa Vuković iz TIBiH. 

Ova organizacija radila je i analizu u kojoj su osim ovog problema, isticali i blagu politiku kada se govori o disciplinskom kažnjavanju. Također, u analizi je primjećen i broj recidivista, odnosno povratnika u činjenju prekršaj. 

„Generalno je primjećena blaga kaznena politika u disciplinskim postupcima što postavlja pitanje koliko je uopšte kod nas institut disciplinske odgovornosti efektivan i da li ona djeluje odvraćujuće po sudije i tužioce koji su činili disciplinske prekršaje i po one druge koji bi u smislu generalne prevencije ne bi trebali da eventualno čine nove disciplinske prekršaje“, zaključuje Vuković. 

(zurnal.info)