THE KYIV INDEPENDENT: Šta će Rusiji donijeti invazija na Ukrajinu?

Ruska invazija na Ukrajinu i ekonomska kriza uzrokovana zapadnim sankcijama već su promijenile Rusiju. Očekuje se da će se ekonomija zemlje smanjiti za 20% u drugom tromjesečju i za oko 3,5% u cijeloj godini nakon pojačanih sankcija, rekli su iz J.P. Morgana 28. februara, piše nezavisni ukrajinski medij The Kyiv Independent.

Međutim, analitičari kažu da rat ima još veći utjecaj na rusko društvo, pri čemu se zemlja ubrzano pretvara u totalitarnu državu. Također, Rusija bi mogla preći na planiranu ekonomiju sličnu sovjetskoj. 

„Vođa postaje osoba koja nikada ne griješi i uvijek je u pravu, poput pape“, rekao je 1. marta ruski politički analitičar Dmitrij Oreškin za radio stanicu Echo of Moscow, misleći na ruskog predsjednika Vladimira Putina. 

Ova radijska stanica ugašena je već sljedeći dan, zajedno s desecima nezavisnih internet sajtova. „Vođa postupno ludi, a njegovi postupci dovode do degradacije društva i zemlje“, kazao je Oreškin.

STVARANJE LAŽNE REALNOSTI

Kako Rusija mobilizira svoje resurse za rat protiv Ukrajine, ona postaje sve totalitarnija, netolerantnija prema bilo kakvom neslaganju. Od početka invazije, ruske vlasti blokirale su radio stanicu Echo of Moscow, televizijski kanal Dozhd (TV Rain), kao i web sajtove Current Time, Krym Realii, Village, DOXA i Meduza, optužujući ih za ekstremizam i laganje o ruskoj vojsci. Upravni odbor Echo of Moscow ugasio je radio stanicu, a Dozhd je prestao s emitiranjem. 

Pored toga, ruski parlament je 4. marta usvojio zakon prema kojem prijeti do 15 godina zatvora zbog objavljivanja materijala o ratu Rusije protiv Ukrajine koji je u suprotnosti s državnom propagandom.

Rusija je suspendirana i iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 25. februara. Kao odgovor, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i zamjenik šefa ruskog vijeća sigurnosti, rekao je da je to dobra prilika za vraćanje smrtne kazne. 

Istog dana, rusko regulatorno tijelo za telekomunikacije počelo je sa blokadom Facebooka zbog svoje odluke da provjerava činjenice prokremljskih medija i označi ih kao nepouzdane. Regulator je 1. marta počeo i s blokadom Twittera, optužujući ga za širenje lažnih informacija. 

Nekoliko novinara Dozhda i glavni urednik nezavisne novinske kuće Republic napustilo je Rusiju iz sigurnosnih razloga. 

Novaya Gazeta, velike nezavisne novine, odlučile su 1. marta prihvatiti vojnu cenzuru. Dan poslije, radio stanica Serebryanny Dozhd također je pokleknuo cenzuri, ukinuvši svu politiku sa svog programa. 

Putinov režim mora uništiti sve neovisne medije kako bi ih spriječio u izvještavanju o ruskoj agresiji na Ukrajinu, rekao je za Kyiv Independent Sergej Sazonov, ruski politički filozof s estonskog sveučilišta Tartu. 

„Ono što se događa u Ukrajini toliko je nečuveno da će Rusija stvoriti potpuno lažnu stvarnost“, rekao je. „Kada se ruske trupe povuku, izvijestit će suprotno – da je Kijev ili Harkov zauzela Rusija.“

Sazonov je također rekao da će Rusija vjerojatno ugasiti i internet. 

„Prije je propaganda nasilja (na državnoj televiziji) lagala, ali je bila neobavezna. Čovjek bi mogao vjerovati ili ne vjerovati u razapetu djecu“, rekla je ruska kolumnistica i spisateljica Julija Latynina 26. februara na Echo of Moscow pozivajući se na rusku kampanju dezinformacija 2014. koja je širila lažne informacije o ukrajinskim vojnicima koji su razapeli dječaka u Donbasu. 

„Sada će ovo uvjerenje biti obavezno.“

TOTALITARNI VOJNI KAMP

Stručnjaci se slažu da će se Rusija vjerojatno pretvoriti u „Sjevernu Koreju lite“ - polutotalitarnu ili potpuno totalitarnu državu. Nagađa se da bi Rusija također mogla najaviti masovnu mobilizaciju kako bi pojačala svoje ratne napore i svoju ekonomiju u potpunosti postavila na ratnu osnovu. 

„Postoji velika vjerovatnoća da će se Rusija pretvoriti u divovski vojni kamp poput Sjeverne Koreje, samo još napredniji“, rekao je Sazonov. 

Tvrdi da će ruska ekonomija vjerovatno preživjeti, ali će se pretvoriti u planiranu ekonomiju.

„Ruska ekonomija mogla bi preživjeti slično kao ona u Iranu i Sjevernoj Koreji“, rekao je Sazonov. „Ne treba im tržišna ekonomija, ekonomija će postati gigantska vojna tvornica.“

Latynina je također utvrdio da će ruska ekonomija postati više državotvorna jer privatna poduzeća bivaju uništena sankcijama i ekonomskom krizom koja slijedi.

 „Umrijet će svi oni koji u Rusiji pokušavaju napraviti pravi, konkurentan posao“, rekla je, dodajući da će ostati samo preduzeća koja podržava država.

EKONOMSKA KRIZA

Zbog ruske invazije na Ukrajinu, Zapad je uveo razorne sankcije Rusiji. Evropska unija i Sjedinjene Države zamrznule su polovicu ruskih deviznih rezervi koje vrijede 630 milijardi dolara i zatvorile svoj zračni prostor za ruske avione. Brojne zapadne kompanije također su obustavile svoje poslovanje u Rusiji. 

Kao rezultat sankcija, rubalj je naglo pao: dolar je prije invazije vrijedio 75 rubalja, a od 4. marta iznosi 110 rubalja. Međutim, ekonomisti su oprezni u pogledu posljedica sankcija na rusku ekonomiju. 

Grigory Bazhenov, ekonomist ruske Visoke škole ekonomije, rekao je da, uprkos sankcijama, neće doći do kolapsa ruske ekonomije. Ipak, ekonomska situacija će se definitivno pogoršati, dodaje.

„Inflacija će biti visoka (više od 10%), prihodi se neće povećati, a životni standard će stalno padati“, rekao je za Kyiv Independent. „Ekonomija više nikada neće biti ista.“

Bazhenov tvrdi da će slobodno tržište biti potpuno ukinuto. 

„Rusija je pametna autokratija“, rekao je. „Javne finansije su uravnotežene, postoje rezerve i postoji odgovorna monetarna politika. Ali za razvoj je potrebno nešto drugo: liberalne institucije, vlasnička prava, nezavisni sudovi itd. Prije su postojale nade da će se to prije ili kasnije pojaviti u Rusiji. Sada su te nade nestale. Državni kapitalizam će biti ojačan, a militarizam će se povećati“, rekao je Bazhenov. 

Konstantin Sonin, ruski ekonomist sa Univerziteta u Chicagu, rekao je na Facebooku 28. februara da je malo vjerovatan ekonomski kolaps sličan kolapsu sovjetske ekonomije 1991. godine. Međutim, životni standard i proizvodnja će pasti, dodao je. 

„Sankcije Rusiji ne ostavljaju šansu za stabilan ekonomski razvoj“, rekao je. „Nema primjera u novijoj historiji da se neka zemlja razvijala u uvjetima slične ekonomske izolacije.“

KOLAPS REŽIMA?

U međuvremenu, prema ruskim nezavisnim političkim promatračima, ako Putinova agresija na Ukrajinu potraje duže vrijeme, to će vjerovatno negativno utjecati na njegov rejting. 

„Ako se vijesti o mrtvima (na ratnom frontu) nastave i ako nema sigurne pobjede, predsjednikov rejting će pasti“, rekao je Oreškin. „Putin je očekivao da će izvesti blitzkrieg (munjeviti rat), ali se umjesto toga suočava s dugim ratom s nepoznatim rezultatom. Što je jači ukrajinski otpor, to je gori za Putinov rejting.“

Neki analitičari čak vjeruju da bi se Putinov režim mogao srušiti zbog troškova rata protiv Ukrajine i sankcija. 

„Ova iracionalna odluka (za početak rata) pokrenula je posljednju fazu krize režima“, rekao je ruski politički analitičar Georgij Satarov za Kyiv Independent. „Putinov režim neće dočekati kraj ove godine.“

Vjeruje da će Putinov režim vjerovatno pasti zbog ekonomske krize, sankcija i potencijalnog vojnog poraza u Ukrajini. Može doći i do raskola u ruskoj eliti kako se ti procesi razvijaju. 

„Elita je svakojaka“, rekao je Satarov. „Postoje protivnici onoga što je Putin učinio.“

Sazonov je također rekao da bi se Putinov režim mogao urušiti ako se pokuša pretvoriti u totalitarni „vojni logor“. Ako ljudi od vrha do dna ne poslušaju naredbe, tranzicija u totalitarizam može propasti, tvrdi. 

U potezu bez presedana, ruski oligarsi Oleg Deripaska i Mikhail Fridman kritizirali su ruski rat protiv Ukrajine. Ranije su oligarsi u Rusiji šutjeli o politici Kremlja, bojeći se da će im biti oduzeta imovina ako se ne pridržavaju vladine linije.

Satarov je također rekao da su se „ključne promjene dogodile nakon vojnih poraza“ u Rusiji. Povukao je paralele s Rusko-japanskim ratom, koji je pokrenuo Rusku revoluciju 1905. godine; Prvi svjetski rat, koji je potaknuo Rusku revoluciju 1917. godine, i rat u Afganistanu, koji je pridonio raspadu Sovjetskog Saveza 1991. godine. 

„Putin je sam sebi grobar“, rekao je Satarov.

(zurnal.info)