Istražujemo
Superhik strategija: Fond za razvoj RS razvija samo Dodikove tajkune
Fond je pojedinim korisnicima odobravao kredite, premda je Centar za upravljanje rizicima davao mišljenje da postoji značajan rizik za odobravanje kredita krajnjem korisniku ili preko određene banke. Uz to, revizijom je utvrđeno da pojedini korisnici kredita nisu u ugovorenim rokovima dostavljali dokumentaciju kojom pravdaju namjensko korišćenje sredstava odobrenih kredita, a nadležne službe Fonda nisu dokumentovale da su, u takvim slučajevima, preduzimale neophodne radnje, definisane ugovorima o zajmu
Veliki napori revizora iz Glavne službe za reviziju javnog sektora RS na uvođenju reda u finansije samo su djelimično dali rezultat. Politika je, a ne zakon i propisi, ta koja još uvijek ima odlučujuću poziciju u trošenju državnog novca, a firme bliske ovdašnjoj vrhušci i dalje su u povlaštenom položju, po svim kreditnim i svakim drugim novčanim linijama.
NEMA NIKAKVIH RIZIKA
Potvrđuje to i posljednji Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja Fonda za razvoj i zapošljavanje RS, za period 01.01.2011.-31.12.2011. godine, koji jeste dobio prolaznu ocjenu, ali se, nakon pažljivog čitanja ovog dokumenta, može konstatovati da je to bilo „za dlaku“. Ovaj Izvještaj potpisao je Boško Čeko, koji više nije na funkciji Glavnog revizora i to je jedan od njegovih posljenjih uradaka. Fond za razvoj i zapošljavanje dio je Investiciono-razvojne banke RS i raspolaže 422.319.181 KM, od čega je, između ostalog, u dugoročnim finansijskim plasmanima 342.802.716 KM, kratkoročnim plasmanima 69.252.796, dok je oročenih nešto preko 18 miliona KM.
Revizori su konstatovali da je dio njihovih ranijih preporuka djelimično prihvaćen i sproveden u djelo, dok su čelnici Fonda ostali „gluvi“ za sugestije da se ne odobravaju krediti firmama, čije poslovanje je rizično.
„Fond je značajna sredstva (27.703.381 KM) uložio u kupovinu obveznica emitenata-pravnih lica i kada su analize uspješnosti njihovog poslovanja ukazivale na rizik ulaganja u kupovinu tih obveznica tih emintenata. Rizik potvrđuje i činjenice da Farmland, čije su obveznice kupljene u ranijem periodu (na šta je ukazano u prethodnoj reviziji), nije izvršio plaćanje svojih obaveza po ovom osnovu“, navodi se u zaključcima revizora, koji su u Izvještaju konstatovali da „Farmland“ tokom 2011. godine nije izmirio 500.000 KM (ovim slučajem Žurnal će se uskoro šire baviti).
Fond je pojedinim korisnicima odobravao kredite, premda je Centar za upravljanje rizicima davao mišljenje da postoji značajan rizik za odobravanje kredita krajnjem korisniku ili preko određene banke. Uz to, revizijom je utvrđeno da pojedini korisnici kredita nisu u ugovorenim rokovima dostavljali dokumentaciju kojom pravdaju namjensko korišćenje sredstava odobrenih kredita, a nadležne službe Fonda nisu dokumentovale da su, u takvim slučajevima, preduzimale neophodne radnje, definisane ugovorima o zajmu.
Fond je kupovao i hartije od vrijednosti (kao u slučaju Farmalend), a tokom 2011. godine u ovu svrhu plasirano je 11.059.900 KM, što je za čak 23,8 % više para nego što je za taj period bilo planirano (9.300.000).
Upravo u ovom dijelu najočitiji je uticaj vladajuće strukture na poslovanje Fonda, jer je dobar dio novca ptišao na kupovinu obveznica firmi koje su u teškim dubiozama, a koje su, odreda, bliske vlastima.
Prema prezentovanim podacima, kupljene su akcije štamparije „Atlantik bb“ d.o.o. Banjaluka u vrijednosti od 260.000 KM, premda je Centar za upravljanje rizicima iznio mišljenje da je ta firma prezadužena. Uz to, „Atlantik“ je već prije toga povukao 5.174.600 KM kredita od IRB-a, te nije bilo svrsishodno i dalje ulagati u preduzeće koje je na ivici rentabilnosti. Posebno zbog činjenice da je na cjelokupnu imovinu „Atlantika“ uknjiženo je založno pravo.
IMA LI SIROMAŠNIH TAJKUNA
Slična situacija je i sa RK „Boska“, za koju je Centar za upravljanje rizicima (Odjeljenje za upravljanje portfeljom hartija od vrijednosti i Uprava Banke) bio „mišljenja da postoji visok rizik investiranja u kupovinu ovih obveznica“. Međutim, Investicioni odbor IRB je donio odluku o kupovini kompletne emisije vrijedne 14.999.700 KM, od čega je Fond kupio obveznica u vrijednosti od 3.749.000 KM. Samo godinu kasnije, pokazalo se da RK „Boska“ nije u stanju da vraća anuitete, te da je naplata ovih para nemoguća misija.
Politika je ovdje umiješala prste, tu nema dileme, uprkos činjenici da premijer Aleksandar Džombić i Milorad Dodik predsjednik RS brane ovaj posao, tvrdeći da će se novac, u krajnjem slučaju, vratiti preuzimanjem objekta, što, jednostavno, nije tačno, jer je RK „Boska“ prezadužena.
Politika je ključnu riječ imala i kod kredita koja je Fond dodijelio u kategoriji mala i srednja preduzeća. To je kreditna linija Evropske investicione banke, koja je IRB- dala zajam od 97.791.500 KM. Iz tih sredstava preko Fonda je plasirano 62.590.000 KM, od čega se čak 90,9 % novca odnosi na kredite za sedam preduzeća. Sve te firme poznate su iz brojnih poslova sa budžetskim korisnicima, a bliske su Dodiku.
Tako je „Integra inženjering“, članica konzorcijuma „Integral-inženjering, čiji je vlasnik Slobodan Stanković, povukla 15 miliona KM, dok je firma „Jedinstvo“ iz Gradiške (takođe članica konzorcijuma i u Stankovićevom vlasništvu) dobila 9.400.000 KM. Te 2011. godine Stankovićeve ostale firme povukle su iz IRB-a (iz drugih fondova) još 5.600.000 KM, te je njegov konzorcijum ukupno uzeo iz IRB-a ravno 30 miliona KM.
Fond je dodijelio 6,5 miliona KM bijeljinskom „Elvaku“, čiji je vlasnik Gavrilo Bobar. Interesantno je da je „Elvako“ Bobar kupio od Stankovića, a 6.000.000 miliona dobila je i firma „Ekvator“, koja je u vlasništvu Đoke Davidovića, još jednog Dodikovog tajkuna. Među onima koji su dobili milionske kredite su i Nikola Vukelić, Slavko Roguljić, te brojni drugi preduzetnici koji se direktno povezuju sa Dodikom.
(zurnal.info)
