Dvije vijesti u istom danu imale su različit tretman. Vlada bh. entiteta Republika Srpska je po hitnom postupku usvojila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi koji se predviđa osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
Uporedo je gotovo neprimjećena bila najava da će zaposlenici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH stupiti u štrajk. U državi gdje nadležne vlastodršce ne uzbuđuju ni hiljade umrlih u pandemiji, dobrim dijelom i zbog njihove nedoraslosti kriznoj situaciji, teško je očekivati da će reagovati na ono što se dešava sa ovom važnom državnom agencijom. A ne mogu reći da nisu godinama prije znali za probleme. Držali su njihove zahtjeve „u ladicama“ kako aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, tako i njegov prethodnik Vjekoslav Bevanda.
„Ima puno problema, udarni je da mi već 10 godina imamo nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, stručnih ljudi. To su vam sve rukovodioci sektora, ljudi koji direktno rade na kontroli kvaliteta lijeka i vakcina. Mi po aktuelnoj sistematizaciji imamo 163 mjesta. Neko nas je, svjesno ili nesvjesno, ja mislim da je bila namjera, u ministarstvu finansija „zakucao“ na 103 uposlenika. Otada, sa ovom opstrukcijom Vijeća ministara mi smo „spali“ na 92 uposlenika, što ukazuje da rapidno slabimo i agresivno nestajemo“, navodi za Žurnal Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije.
Ramo Rustemović
Agencija je u službi očuvanja zdravlja, medicinsko zdravstvena ustanova, gdje radi uglavnom stručni kadar, ljekari, farmaceuti. U vrijeme najžešće pandemije radili su gotovo bez slobodnih dana kako bi stigli obaviti sve za što su nadležni. No, taj prefiks državnog im očito i zadaje problem.
„Oni kako dave državu, dave i Agenciju. Vidi se ko radi za a ko protiv države, ništa drugo. Radimo po zakonu starom 12 godina, moraće se i on brzo mijenjati jer nam stvara problem u svakodnevnom funkcionisanju. Kako vrijeme odmiče sve nam je teže nalaziti moduse kako da ne „uštopamo“ život u BiH, vezano za tržište lijekova i medicinskih sredstava“, kaže direktor Agencije Aleksandar Zolak.
Aleksandar Zolak
Zaposlenici Agencije navode kako je njihov kontrolni laboratorij evropskog nivoa. Umjesto razvoja i prelaska na nivo regulatorne agencije, sada edukovani ljudi odlaze zbog loše materijalne situacije.
„Ova agencija je osnovana sa ciljem da lijek bude dostupan na cijeloj teritoriji BiH, ali kvalitetan lijek, iskontrolisan, koji je prošao proceduru u Agenciji. Sve bi to u politici neko trebao da zna, ali očito da nije bilo volje da se problemi rješavaju. Mi smo imali posjete političkih stranaka, sve one uredno saslušaju naše probleme, ali konkretne reakcije nije bilo. Uvijek je nemogućnost - kao tamo neko drugi, a taj neko drugi je koalicija sa tim koji ne može. Sva naša upozorenja, svi zahtjevi, fina ljudska zamolba nije dolazila na pogodno tlo i ja se bojim da mi u ovom trenutku polako „gasimo svjetla“ u određenim sektorima“, upozorava Rustemović
Upućenima je jasno zašto je ova agencija došla prva na udar u sveopštim secesionističkim planovima Milorada Dodika, a to je „afera kiseonik“. Nakon što je prije nekoliko mjeseci otkriveno da zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj redom za liječenje pacijenata koriste industrijski, a ne medicinski kiseonik, uplašeni mogućom reakcijom javnosti, vlast ovog entiteta i direktori bolnica za sve okrivljuju - državnu Agenciju za lijekove!?
Nakon toga su pokrenuli proceduru osnivanja entitetske agencije kako bi doslovce retrokativno amnestirali nezakonito korištenje kieonika koji nije medicinski. No o tome uskoro više u Žurnalovom filmu „Kiseonik, život ili smrt?“
Uostalom, prethodnih godina kadrovi SNSD-a i uporedo HDZ-a pokazali su da koriste svaku priliku za srozavanje svega sa prefiksom državnog. Njihovi koalicioni SDA/DF partneri u Vijeću ministara za to vrijeme i dalje nastupaju sa parolom „mi čuvamo državu“, dok im ista, dijelom zahvaljujući i njima, „puca po šavovima“. Neko bi im trebao objasniti da Agencija za lijekove BiH, nije nešto poput apoteke.
(zurnal.info)