Velimir Sakan: Glavna služba za reviziju RS je pod političkim uticajem

Predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik Partije demokratskog progresa u parlamentu RS Velimir Sakan kaže da nije zadovoljan rezultatima rada Glavne službe za reviziju Republike Srpske niti njenom  saradnjom sa MUP-om i tužilaštvom.

“Mislim na nedostatak saradnje Glavne službe za reviziju sa nadležnim institucijama, kao što su MUP RS i nadležna tužilaštva, u smislu člana 24. Zakona o reviziji javnog sektora RS kojim je Glavna služba za reviziju dužna da obavijesti te nadležne institucije kad god u toku vršenja revizije ustanove značajnije kršenje zakona, čime bi i formalno pokrenuta procedura da se izvrše dalje istražne radnje i dođe do odgovornih za kršenje zakona”, pojasnio je Sakan u intervjuu za Žurnal.

ODGOVORNOST REVIZORA

Glavni revizor RS Duško Šnjegota, međutim, tvrdi da Glavna služba za reviziju nema zakonska ovlaštenja niti realne kapacitete  da se bavi bilo kojim segmentom procesuiranja prekršajnih ili krivičnih djela. Kako to komentarišete?

To nije tačno, jer je član 24. pomenutog zakona vrlo jasan, ali se ovdje radi o izbjegavanju sprovođenja ovog člana zbog nespremnosti ove institucije da ukaže prstom na odgovorne, vjerovatno zbog političkog uticaja na rad ove institucije ili uticaja na revizore koji rade taj posao, pa se može postaviti pitanje i njihove odgovornosti  

Smatrate li da bi trebalo donijeti novi zakon, poput onog u Srbiji, koji Službi za reviziju omogućava da na osnovu revizorskih izvještaja u javnim institucijama podnose prekršajne i krivične prijave protiv osoba odgovornih za zloupotrebu javnih sredstava?

I sada Zakon o reviziji javnog sektora to omogućava, ali se očigledno iz određenih interesa to ne provodi.

Mislim da treba insistirati na provođenju ovog zakona dok se ne donese novi, a svakako mislim da bi se donošenjem novog zakona, kojim bi se otklonili nedostaci postojećeg, poboljšala disciplina u provođenju zakonskih propisa u svim institucijama koje su nadležne za upravljanje javnim dobrima i budžetom.

Tu prvenstveno mislim na kaznene odredbe, gdje bi se utvrdile sankcije za odgovorna lica u slučajevima kada se uoče takvi propusti koji su doveli do negativnog mišljenja ili mišljenja sa rezervom od strane Glavne službe za reviziju i tamo gdje se ne poštuju preporuke date u tom izvještaju.

Takođe mislim da bi se novim zakonom trebalo preciznije naglasiti značaj i provođenje revizije učinka koja je neophodna da bi se došlo do stvarne slike o provođenju zakona, jer pozitivno mišljenje revizije nije nikakva garancija da u toj instituciji nije bilo kršenja zakona, kriminala i korupcije.

Skupštinski Odbor za reviziju potvrđuje plan revizija koje utvrđuje Glavna služba za reviziju. Da li ćete, kao predsjednik tog Odbora, insistirati da se u narednom periodu uradi i revizija poslovanja velikih javnih preduzeća, kao što su Elektroprivreda RS, Pošte, Šume Srpske, Željeznice, jer smo svjedoci da je u prethodnom periodu bilo mnogo zloupotreba u tim kompanijama?

Da, svakako, jer mislim da je to ključni problem za cjelokupno funkcionisanje i razvoj RS. Porazna je činjenica da skoro sva javna preduzeća i fondovi posluju sa milionskim gubicima, a niko za to ne odgovara, iako je za poslovanje tih pravnih subjekata odgovorna Vlada RS, jer ona postavlja i smjenjuje upravljačku strukturu u tim preduzećima i ustanovama i usvaja njihove izvještaje o radu.

KRITIKA SVOJIH KADROVA

Pojedine nevladine organizacije, poput dobojskog Centra za humanu politiku, ranije je iznio niz primjedbi na račun rada skupštinskog Odbora za reviziju, poput one da Odbor prilikom razmatranja izvještaja o revizijama nije imao zaključke o korektivnim mjerama i praćenju provođenja revizorskih preporuka. Ova NVO čak je optužila Odbor da je on odgovoran što je u periodu od 2010 do kraja 2012. godine izgubljeno milijardu maraka javnog novca.

Vi tada niste bili u Odboru, ali kako komentarišete ove optužbe?

Mislim da je to malo nerazumijevanje poslovnika o radu Narodne skupštine, koji precizira jasne nadležnosti Odbora za reviziju.

Ne može se tvrditi da je za to stanje u cjelosti kriv Odbor koji nema te nadležnosti niti instrumente da to promijeni, pogotovo zbog toga što većinu u odboru čine poslanici iz skupštinske većine kojima nije u interesu da kritikuju rad svojih kadrova.

Ipak se moglo više uraditi na transparentnosti i ukazivanju na propuste u radu i Glavne službe za reviziju i odgovornih u tim institucijama čije smo Izvještaje razmatrali u NS.

Revizije koje su provedene u ovoj godini ponovo su pokazale brojne nepravilnosti u radu pojedinih javnih institucija i sumnjivo trošenje javnog novca.

U Narodnoj skupštini posebno je veliku polemiku izazvao slučaj Andrićgrad, apostrofiran u revizorskom izvještaju o radu Ministarstva trgovine i turizma. Revizori su ponovo ukazali i na netransparetnu dodjelu donacija medijima iz budžeta. Kako to komentarišete?

To je samo jedan od pokazatelja koji govore o nepoštivanju zakonskih propisa i potvrđuje sve ovo gore što sam naveo kao bitno da bi se ubuduće spriječile takve nezakonite radnje.

Kakav je Vaš stav o glavnom revizoru Dušku Šnjegoti, čije je imenovanje izazvalo dosta polemika, jer je on prethodno bio pomoćnik ministra u Vladi RS?

Prvi revizorski izvještaj koji je radila Glavna služba za reviziju, otkako je gospodin Šnjegota glavni revizor, a koji je razmatrao Odbor za reviziju, nije dobio potrebnu podršku Odbora, jer je bilo dosta primjedbi na date ocjene Glavne službe za reviziju.

Vidjećemo da li će se ta praksa nastaviti i ubuduće ili će se kriteriji značajno popraviti čime će se moći dati ozbiljnija ocjena o radu glavnog revizora, što je na kraju godine i zadatak Odbora da to učini.

(zurnal.info)