Čudesni svijet privatluka:Vodič za registriranje firme: Legalni reket birokratije
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

Vodič za registriranje firme: Legalni reket birokratije

Administracija kaže da je lako i brzo registrirati firmu u BiH. Procedure su pojednostavljene i traju prosječno 40 dana. Praktično, ova priča sasvim je drugačija. Niti je brzo i jednostavno, treba mnogo više novca i strpljenja pa i spremnosti za korupciju

Vodič za registriranje firme: Legalni reket birokratije
FOTO: Ilustracija

Poslovna ideja, 2.000 KM za polog, dokumenti, volja da se nešto radi, i mnogi misle da je to sve što im treba da pokrenu privatni posao. Žurnal je istraživao kako osnovati privredno društvo, a kao primjer uzeli smo društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) u Sarajevu.

Uvjerili se veoma brzo, treba mnogo više vremena od 40 dana koliko administracija procjenjuje da traje registracija, pored osnivačkog uloga treba još najmanje 2.000 KM za papire i takse, i podosta čvrstih živaca.  

Jer,  ako procedure registracije traju i toliko vremena koliko institucijama treba da odgovore na najbanalnija novinarska pitanja, prvi korak u svijet privatnog biznisa nije nimalo ohrabrujući.

Ali zato u odgovorima institucije redom kažu: sve je jednostavno, brzo, u zakonskom roku, nije skupo.
Sve se čini da se ljudi ohrabre pokrenuti posao, jer država bi ubirala poreze, ljudi bi dobili posao...

Koliko to praksa potvrđuje, najbolje znaju „privatnici“ koji su prošli prvi, istinski „birokratski lavirint“.  

VODIČ KROZ BIROKRATSKI LAVIRINT

Pravni dio pripreme posla, budući biznismeni u većini slučajeva odlučuju prepustiti notaru. A zavisno od osnivačkog uloga košta i njihova usluga pripreme i ovjere osnivačkih dokumenata. Najniža cijena ove notarske usluge za d.o.o. iznosi oko 360 KM, ukoliko je osnivački ulog onaj minimalni iznos, 2.000 KM.

Sarajevska notarka Merdžana Škaljić za Žurnal kaže da svoj dio posla obavlja u veoma kratkom roku ali da barijere slijede na nekim drugim instancama.    
 
- Notar za dan može završiti dokumentaciju za registraciju, kaže ona.

Međutim, po Zakonu o prekršajima FBiH i Zakonu o porezu KS, neko ko želi registrirati firmu ne može biti dužan državi.

- Neplaćena kazna za parking mora biti izmirena i donesena ovjerena potvrda da je dug izmiren. Pa to nerijetko oduzima mnogo vremena potencijalnim poduzetnicima, kaže notarka Škaljić.  

Otvaranje računa u banci, izrada pečata (40 KM) uplata pologa od 2.000 KM, sitnice su u cijelom procesu.

Registracija u Sudskom registru smatra se jednim od najvažnijih koraka, a predsjednik odjeljenja Sudskog registra Općinskog suda Sarajevo Asaf Daupović, kaže da posao završavaju vrlo brzo  ali kada i drugi završe svoj dio posla na vrijeme.  

Na ovu je fazu registracije upozorila i notarka, jer kada podnosilac zahtjeva popuni obrasce, Sudski registar ih šalje Poreznoj upravi koja dodjeljuje Jedinstveni identifikacioni broj (JIB).

- Imaju rok pet dana da vrate prijavu, međutim, ukoliko ima potrebe da osnivač otkloni određene nedostatke, Porezna uprava mu daje rok od osam dana da to učini. Tek kad završi taj proces, Porezna uprava može vratiti dokumente Sudskom registru na postupanje, kaže Daupović.

Obrasci za prijavu su besplatni, ali će procedura osnivača nove firme u Sudskom registru koštati ukupno 420 KM.

Portparol Porezne uprave Federacije Adisa Muhić, dostavila je pojašnjenje kompletne procedure koju osnivači nove firme moraju proći u njihovoj instituciji i nakon registracije u Sudskom registru.

Registraciju poreznih obveznika vrši nadležni Kantonalni porezni ured za obveznike čije je sjedište na području tog kantona.

Postupak porezne registracije provodi se nakon što kantonalni ured Federalnog zavoda za statistiku razvrsta poslovni subjekat prema djelatnosti koju pretežno obavlja i izda Obavještenje o tome.

Usluga dodjele statističkog broja košta 100 KM.
Porezna registracija i dodjela identifikacionih brojeva vrši se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i Pravilnikom o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije.

- Porezni obveznik je dužan najkasnije u roku do 5 radnih dana od dana kada je dobio rješenje o upisu u sudski registar podnijeti nadležnom kantonalnom poreznom uredu dva primjerka popunjenog obrasca za registraciju pravnog lica, prijavu-odjavu za dobijanje identifikacionog broja i poreznu registraciju pravnog lica, kopiju rješenja o upisu u sudski registar ili odluku o osnivanju pravnog lica ili organizacije ili drugi dokument na osnovu kojeg se vrši osnivanje pravnog lica ili organizacije, pojašnjeno nam je iz Porezne uprave FBiH.

Na osnovu navedene dokumentacije nadležni kantonalni porezni ured dodjeljuje trinaestocifreni identifikacioni broj poreznom obvezniku.

Dodjela identifikacionog broja je besplatna, a svi potrebni obrasci dostupni su  besplatno na web stranici Porezne uprave FBiH.

Kada je proces formalne registracije okončan, Služba za privredu i finansije općine u kojoj je sjedište firme izdaje namjensku saglasnost za mogućnost obavljanja određenih djelatnosti u poslovnim prostorijama.

- Saglasnost izdajemo u roku od dva dana, odgovorio je Žurnalu, pomoćnik načelnika za privredu i finansije Općine Centar, Fahrudin Kurtović.

U nadležnosti službe je i izdavanje rješenja za ispunjavanje minimalnih uslova za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

GDJE SU VRATA ZATVORENA

Kad firma počne s radom, vlasnik je dužan obavijestiti i nadležnu inspekcijsku službu. U pojašnjenju ovog dijela obaveze za osnivača firme, koji je za Žurnal poslala portparol Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, Vildana Bosno, kaže se da vlasnik u postupku registracije nije dužan dokazati da ispunjava uvjete, primjera radi za adekvatan prostor, zavisno od djelatnosti. Dostavlja samo pisanu, ovjerenu izjavu da ispunjava uvjete.
 
- Ispunjenost uslova iz člana 12. Zakona o privrednim društvima, provjerava nadležna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti, u roku od 30 dana od dana prijema obavijesti i izjave.

U postupku inspekcijskih nadzora inspektori konstatuju da li određeni subjekt ispunjava uslove za rad, odnosno u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem, poduzima mjere iz svoje nadležnosti. Kantonalna uprava nije nadležni organ za donošenje rješenja o otpočinjanju obavljanja djelatnosti, pa ne vrši ni naplatu taksi.

Naveli smo zapravo neke od ključnih koraka za osnivanje firme, a koji oduzimaju najviše vremena.

Ima tu još dodatnih poslova, potreban je još poneki dokument zavisno od djelatnosti firme, ovjera, plaćanja taksi, doduše manjih troškova.

I taman kad mislite da je vrijeme za predah, počinju drugi problemi.

Žurnalov sagovornik, vlasnik firme u jednoj od prigradskih općina, dvije je godine "počinjao" s radom.

Za proizvodnju koju namjeravaju pokrenuti, planiraju godišnje otkupljivati i po 7.200 tona pšenice, pa je jasno i kakva bi to šansa bila za brojne domaće kooperante. Samo su mašine za proizvodnju platili oko 15 miliona KM. Kaže da bi to za općinu u kojoj je pokrenuo posao bila odlična razvojna šansa.

Međutim, dvije godine su čekali samo okolišnu dozvolu, dok su s prozora ureda navodno gledali biznismena koji svakodnevno posluje bez ikakvih dozvola koje su njima tražene!

- Ne mogu reći da sam imao otvorene zahtjeve od nekog kako bi ubrzao neku proceduru ali sam mogao osjetiti nezainteresiranost birokratije da uopšte rade svoj posao.

Ako za neku proceduru treba 30 dana, oni čekaju 29-ti dan da vam saopće da nešto nedostaje, pa se procedura ponavlja, i vi ponovo gubite dodatnih mjesec dana, kaže naš sagovornik koji želi da mu ne objavljujemo ime.

Kaže da je osjetio skoro pa neprijateljsko raspoloženje administracije s kojom je sarađivao. Nije želio kazati da li je to možda bio način da mu se poruči da treba da ima "drugačiji pristup" prema ljudima od kojih očekuje da posao završe na vrijeme.

Nisu to međutim jedini problemi s kojima se suočavao.  

- Godinu smo čekali odobrenje za priključak na vodovodnu mrežu. Rekli su nam u Vodovodu da to okruženje tokom ljeta ima problema s pritiskom u vodovodnim cijevima pa se plaše da bi još jedan potrošač bio previše i da ljudi koji žive u blizini ljeti ne bi imali vode. Kao da živimo u 16. vijeku!, kaže naš sagovornik.

Niko mu otvoreno nije tražio novac ili uslugu, kaže, ali je proces takav da oduzima mnogo energije.

Pa ko izdrži do kraja. A  vjerovatno tada neki posegnu i za raznim metodama da ubrzaju proceduru. Tako što na koncu sami predlože "prečice".

Pa ipak, kakvo je poslovno okruženje u BiH, i da je ovo cijeli posao oko pokretanja privatne firme, bilo bi dobro. Kako ići dalje, nažalost, druga je i još komplikovanija priča.

ADMINISTRACIJA "TJERA" STRANCE: Zašto strani investitori "zaobilaze" Bosnu i Hercegovinu

Procedure za registraciju firme za strane investitore, zahvaljujući između ostalog saradnji vlasti s Vijećem stranih investitora u BiH, znatno su pojednostavljene.

Međutim, donedavno su muku mučili i s najbanalnijim pitanjima, pa čak je i Zakon o zaštiti ličnih podataka bio prepreka strancu da registrira firmu u BiH.  Međutim, ni danas poslovno okruženje stanim investitorima nije baš naklonjeno.  

- Politička nestabilnost i teritorijalna podijeljenost bh tržišta, neharmonizirane entitetske politike podsticaja i nepostojanje strategije za privlačenje stranih investicija na nivou države, nedosljednost i složenost sistema oporezivanja, koji se manifestira u postojanju različitih, neharmoniziranih zakona, neopravdano veliki broj kompliciranih i nepotrebnih procedura, glavne su smetnje stranim investitorima, kazala je  za Žurnal Mubera Brković, članica Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH.  

(zurnal.info)