POPLAVE U BiH: Maglaj i Olovo pod vodom, helikopteri OSBiH spašavaju stanovništvo

Oružane snage BiH angažirale su helikoptere za pomoć ugroženima od poplava - šestoro djece i šetero odraslih na području općine Šekovići evakuirani su na sigurnu lokaciju, potvrđeno je iz Ministarstva sigurnosti. U ovom trenutku najkritičnija situacija je u Olovu, Maglaju, Zenici, Zavidovićima... U Maglaju je započela evakuacija stanovništva.

- Vodostaj rijeke Bosne na mjernom mjestu u Zenici sinoć u 21.35 sati je iznosio 500 cm, što je u porastu za 30 cm, u odnosu na zadnje mjerenje i još uvijek raste. Kada su u pitanju vodotoci rijeka u području centralne i sjevernoistočne Bosne već možemo registrirati historijske maksimume, potvrđeno je Agenciji FENA u Sektoru za hidrologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Kako je pojašnjeno najveći problem je s rijekom Bosnom u području Reljeva gdje je dostigla nivo od 498 cm, što je jako visok nivo i do donjeg dijela mosta, a veći vodostaj od toga registriran je 1968. godine kada je iznosio 527 cm.

- U Reljevu je registriran ekstremni vodostaj. Također, nizvodno rijekom Bosnom registrirano je povećanje vodostaja gdje registriramo vodostaje pa je u Zenici voda viša od pet metara i dalje ne možemo očitavati jer nema vodomjerne letve. Tamo je također najveća voda bila 1968. godine kada su registrirane stogodišnje velike vode i vodostaj je iznosio 530 cm.

Nizvodno, Maglaj Doboj i ostale općine, rijeka Bosna je u povećanju i dostižu historijski maksimum.
U Zavidovićima je jutros iza 5 časova stanovništvo sirenama upozoreno na opću opasnost.

U izvještaju  Federalnog operativnog centra Civilne zaštite navodi se da se više ne vidi mjerni instrument na mjernom mjestu u Zenici:

- Procjenjuje se da će rijeka Bosna dostići dosad nezabilježeni vodostaj. Najteže je stanje u općinama Zenica, Olovo, Maglaj, Zavidovići, Doboj-jug, Kakanj, gdje je počela evakuacija stanovništva.  Na telefonski broj „121“ primljeno je oko 1.000 poziva građana. U gradovima Maglaj, Žepče, Zavidovići potpuno su blokirani svi prilazni putevi, pod vodom.

Usljed obilnih padavina vodostaj Krivaje je na dosad nezabilježenom nivo. Odnešeni su mostovi u Vozućoj, Breziku i Skrozama. Ugroženi su svi mostovi na rijeci Krivaja. Poplavljene su kuće, vikendice, pomoćni objekti, usjevi i plastenici u Breziku, Kovačima, Krivaji, Stogu,Vozućoj, Ribnici.

U Olovu je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće. Angažovane su sve raspoložive snage zaštite i spašavanja, kao i preduzeća u privatnom vlasništvu. Vrši se evakuacija stanovništa u gradu Olovu i drugim mjestima koja su ugrožena izlijevanjem rijeka Stupčanica i Bioštica, koje čine rijeku Krivaju.

Građanima se preporučuje poduzimanje preventivnih mjere u cilju provođenja lične i uzajamne zaštite. Iz podrumskih i prizemnih prostorija na višu etažu podići vrijedniju imovinu. U slučaju plavljenja isključiti elektro instalacije, neophodne namirnice i prvu pomoć obavezno ponijeti sa sobom, mobilni uređaj sa punjačem, radio prijemnik i druge stvari neophodne za život, saopćeno je iz Federalnog operativnog centra civilne zaštite.

Porast uvoza zbog poplava

Obilne padavine koje ne prestaju danima zaprijetile su i naselju Moštre, poznatom visočkom poljoprivrednom kraju, voda iz rijeke Bosne već se izlila i zahvatila je oko 20 dunuma usjeva na poriječanskom polju, nadomak Moštra.
Za sada su kritična mjesta uz rijeku, a povećavanjem nivoa vode moguće su i veće štete.

Predsjednik Mjesne zajednice Moštre Ismet Dervišević kazao da je voda rijeke od Visokog prema Moštru već van korita te da pojačavanjem kiše zahvata sve veću površinu usjeva.
Smatra da se izlijevanje Zimačnice moglo spriječiti ranijim čišćenjem korita, ali da to Centar civilne zaštite Visoko nije uradio na vrijeme.

Dervišević je dodao i da su polja koja se nalaze prije Moštra, uz rijeku Bosnu, poplavljena na površini od oko pet dunuma.
Vezano za plasteničku proizvodnju kazao je da su plastenici uz kuće te da njima ne prijeti opasnost od izlijevanja Bosne.

U ovom trenutku nemoguće je procijeniti koliku će štetu izazvati poplave. Osim materijalne štete stručnjaci predviđaju ogromne štete za poljoprivredu. Kako će prinosi žitarica, povrća, voća... biti znatno umanjeni predviđa se porast uvoza u BiH. Već prije deset dana, kada su poplave obimom bile znatno manje nego sada govorilo se o smanjenim prinosima za čak 50 posto:

- Štete će najviše osjetiti privatni poljoprivredni proizvođači i zemljoradničke zadruge. Poljoprivreda kao oblast privrede u BiH je skroz zanemarena. Štete za privredu BiH nastaju u cjelokupnom procesu reprodukcije, odnosno u nečinjenju Vlade Federacije i Vlade RS-a. One uopće ne vode svrsishodnu ekonomsku politiku koju mora da prati niz drugih politika, kao što je poreska politika, borba za izgradnju nasipa, politika navodnjavanja. Uvoz poljoprivrednih proizvoda će sasvim sigurno porasti narednih mjeseci, jer s padom standarda i kupovne moći stanovništvo će više trošiti jeftinije namirnice kao što su kruh i tjestenine. Ipak, teško je kazati koliko sve to može potrajati – rekao je za Agenciju Anadolija ekonomski stručnjak i direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo Anton Jekauc.

Iako će se šteta sabirati tek nakon prestanka nepogoda, već godinama se upozorava na neadekvatnu zaštitu od poplava. Prema zvaničnim podacima revizije od 71,9 miliona KM ukupno prikupljenih sredstava od vodnih naknada u periodu od 2009. do 2011. godine, samo 25 odsto ili 18,4 miliona KM utrošeno na zaštitu od poplava. Revizori su procijenili da će sadašnjom dinamikom ulaganja biti potrebno više od 40 godina za uspostavu sistema zaštite od poplava, umjesto 23 godine, kako je predviđeno Nacrtom glavnog preventivnog plana odbrane od poplava:

"Po procjeni stručnjaka, svaki uloženi dolar u prevenciju smanjuje štete od poplava i do osam puta. Poplave kao prirodni fenomen nije moguće spriječiti, ali poduzimanjem preventivnih mjera može se ublažiti štetno djelovanje voda. Agencije za vodna područja Save i Jadranskog mora za investiciono i tekuće održavanje izgrađenih vodozaštitnih objekata utrošile svega 8,3 odsto od svog ukupnog novca" upozorili su.

Agencije za vodna područja Save i Jadranskog mora za investiciono i tekuće održavanje izgrađenih vodozaštitnih objekata utrošile svega 8,3 odsto od svog ukupnog novca.

Kantonima je od 2009. do 2011. godine doznačeno oko 20 miliona KM više nego ranijih godina i imali su na raspolaganju 36,4 miliona KM, pa ipak su svega oko tri miliona KM utrošili na zaštitu od poplava ili od nula do deset odsto od raspoloživog novca, u zavisnosti od kantona. Izuzetak je bio Posavski kanton kao pozitivan primjer.

(zurnal.info)