Košarka

HRONOLOGIJA UBIJANJA "BOSNE": Od evropskih šampiona do milionskih dužnika

FOTO: kkbosna.ba
Priredio: S.M.

Na zvaničnoj stranici KK "Bosna" period od 2004. godine do danas opisan je kao renesansa, period koji će vratiti klubu stari ugled. Umjesto toga, on je ugašen! Čitajte hronologiju propasti kluba iz koje će biti jasnije ko je ubio "Bosnu"

Sarajevski košarkaški klub Bosna ugašen je nakon 63 godine blistave historije. Sada se zna i najsramniji trenutak u historiji kluba. Najblistaviji je svakako bio 1979. godine kada je Bosna bila evropski košarkaški prvak. Kažu da je klub ugašen zbog dugova ali niko nije siguran koliko klub tačno duguje niti ko je kriv za uništenje najuspješnijeg sportskog kluba u Bosni i Hercegovini.

Na zvaničnoj stranici kluba je period od 2004. godine do danas opisan kao renesansa, period koji će vratiti Bosni stari ugled. Umjesto toga, nakon crtice je ostalo samo upisati 2014. - ugašena. Historija ovog kluba vjerovatno je napisana i neće biti novih poglavlja ukoliko se ne desi čudo.

Žurnal je napravio hronologiju propasti kluba iz koje će možda biti jasnije ko je kriv i zašto je klub ugašen. Sa jedne strane smo stavili zvaničnu hronologiju kluba a sa druge stvarnost u kojoj se čelnici kluba međusobno optužuju za građu novca, zarađivanje na igračima i uništavanje kluba.


Doba šampiona

Bosna je osnovana 1951. godine i u narednih nekoliko godina većina igrača i članova su bili studenti Univerziteta u Sarajevu. Klubu je trebalo 17 godina da uđe u Prvu jugoslovensku košarkašku ligu, piše u zvaničnoj historiji kluba.

Period od 1972. do 1984. godine nazivaju “dobom šampiona”, ponajviše zahvaljujući Mirzi Delibašiću. Bosna postaje prvatk države 1978. godine sa trenerom Bogdanom Tanjevićem i njegovim asistentom Draškom Prodanovićem.

“Najveći uspjeh dotadašnje jugoslovenske i bosanskohercegovačke klupske košarke Bosna je ostvarila 4. aprila 1979. godine u francuskom Grenoblu. Pred 12 hiljada gledalaca, od kojih je veliki broj bio navijača 'Studenata', u finalu Kupa šampiona Evrope Bosna je savladala italijanski Emerson rezultatom 96:93. U fenomenalnoj utakmici Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, predvođeni briljantnim strategom sa klupe Bogdanom Tanjevićem, pokazali su do tada neviđeno košarkaško umijeće”, piše na zvaničnoj stranici kluba.

U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka Jugoslavije – u sezonama 1979/80 i 1982/83. Na Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu Bosna osvaja drugo mjesto.

Nakon Olimpijade u Sarajevu u Bosni su se smijenile generacije – otišao je Tanjević i Delibašić uz druge a došli mladi Alihodžić, Marković, Avdić, Bukva, Firić...
“Oni su trebali vratiti Bosnu u vrh jugoslovenske košarke, ali je rat prekinuo uspon ove generacije, koja se raspršila širom svijeta”, piše na stranici kluba.

Poslijeratni entuzijazam postojao je sve do 2001. godine. U tom periodu je bilo nekoliko manjih uspjeha ali i zvanična historija priznaje “kadrovska i igračka previranja, tako da su izostali očekivani rezultati i nisu ispunjeni zacrtani planovi”.


Renesansa završila gašenjem

Ono što zvanična stranica naziva periodom reorganizacije od 2001. do 2004. ustvari je početak kraja Bosne. Bosna nije imala uspjeha u domaćoj ligi niti u regionalnoj Jadranskoj ligi. U klub dolaze privrednik Nihad Imamović a u upravi svoje mjesto nalazi i Elmedin Konaković.

“Utakmice su se ponovo igrale na starom mjestu, u Skenderiji, a pravi mamac za publiku bio je povratak najboljeg bosanskohercegovačkog košarkaša minule decenije Nenada Markovića. Ekipu su pojačali i iskusni Kovačević i Parežanin, te naš najbolji mladi košarkaš Kenan Bajramović. Sve je to rezultiralo punim tribinama Skenderije, prvim mjestom na kraju prvog dijela sezone, te prvom pozicijom pred doigravanje i plasmanom u završnicu Kup takmičenja u prošloj sezoni. U finalnoj seriji prvenstva Bosnu je, nakon tri neizvjesna susreta, tek poslije produžetaka «majstorice» porazio Široki Hercegtisak”, kaže stranica klluba.

Zvanični period reorganizacije sa sobom je donio zaduživanja kluba. Nihad Imamović je dobio kredit od Razvojne banke Federacije od 200.000 maraka. Kredit je potrošen na stipendiranje košarkaša studenata iako je kasnije utvrđeno da većina njih uopšte nisu bili studenti a na spisku se našla i sestra Nihada Imamovića Halima Hadžijamaković.

Nakon navodne reorganizacije uprava smatra da je 2004. godine počela renesansa kluba koja, sudeći prema internet stranici, traje i danas.

“Sve postignuto je bilo motiv za rukovodstvo Bosne da se još više angažuje kako bi ekipa ovu sezonu dočekala kvalitetnija i spremnija u organizacionom i igračkom pogledu. Povratak publike, te veliko interesovanje javnosti za rezultate i nastupe Bosne, privukli su i značajne sponzore i Bosna je sprema da krene u ponovnu izgradnju svoga imena na evropskoj košarkaškoj sceni. Bilo da nastupa u NLB Ligi ili EuroCupu, Bosna je klub koji protivnici respektuju i nezaobilazan faktor u košarkašim zbivanjima na ovom podneblju. Vrijeme je na našoj strani, a mi smo odlučni da se zlatnim slovima upisujemo u knjige istorije”, posljednji je dio priče o Bosni koji je završio njenim gašenjem.

Krajem 2010. godine održana je vanredna skupština kluba. U videu koje je objavio portal sportsport vidi se prepirka između tadašnjeg direktora Admira Bukve i bivšeg direktora Konakovića o tome ko je napravio dug koji je bio veći od šest miliona maraka.

Konaković je tvrdio da je 2004. dug kluba bio 1,4 miliona maraka ali je Bukva tvrdio da je dug gotovo sedam miliona maraka.

“Osjećam se direktno prozvanim prethodnim izlaganjem gospodina Konakovića, jer moram da kažem svoje mišljenje. Ne pada mi na pamet da se bilo kome pravdam. Ovaj dug je evidentan, ali dug od 6.7 miliona KM nije nastao u ove prethodne tri godine”, rekao je direktor Bukva, prenosi sportsport.



Košarkaški trener Rusmir Halilović za Žurnal je još 2010. godine optužio Konakovića za sve probleme Bosne.

“Za situaciju u KK Bosni krivac je Dino Konaković koji radi za Miodraga Ražnatovića. Dino radi za njega i sam sebi prodaje igrače. On je član Ražnatovićevog Beobasketa i on Bosni prodaje igrače. Tako je prije radio i Samir Avdić, sam sebi prodavao igrače. U upravi Bosne to imaju napismeno. Oni im to tolerišu i šta ćeš, nije do mene”, izjavio je tada Halilović.

Žurnal je 2012. prenio i neke pozitivne vijesti za klub. Prethodnu godinu klub je završio sa 16.000 maraka dobiti i nije pravio nove dugove. Međutim, nova finansijska revizija je otkrila da su dugovanja veća nego se pretpostavljalo i iznose gotovo devet miliona maraka.

Pred sam početak skupštine njen dotadašnji predsjednik Nihad Imamović podnio je ostavku. Za dio duga kojeg je ostavio sam je nesporno kriv. Ispostavilo se da Bosni kompanija ASA nije uplatila niti jednu marku za godinu dana sponzorstva. Sportsport je prenio da ASA od Bosne čak traži novac za vozila koja su im iznajmljivala. Nihad Imamović bio je direktor ASA-e sve do 2011. godine!

Kao i na većini skupština kluba i na ovoj je postavljano pitanje ko je kriv za dug kluba ali o imenima niko nije želio govoriti.

“I ovaj put odgovora nije bilo, pa i pored činjenice da je obavljena revizija, te da je kompletna struktura duga poznata i dokumentovana, niko nije želio javno izgovoriti imena osoba koje potpisuju dug, pa čak ni tačne vremenske periode u kojem su dijelovi duga nastali”, prenosi sportsport.

Zanimljivo je da je i 2012. godinu klub završio pozitivnim poslovanjem. Direktor Admir Bukva sapštio je kako klub završava godinu u plusu od 95.000 maraka.

“Kada je u pitanju finansijski učinak, u prošloj godini ostvarili smo prihode od 740.000, dok su rashodi bili 647.000 KM, što znači da smo poslovali u plusu oko 95.000 maraka”, izjavio je Bukva, prenosi Oslobođenje.

Objavljeno je i kako je dug smanjen za više od milion maraka dogovorom sa bankom o otplati duga.

Činilo se tada da Bosna može riješiti problem dugova. Klub 2013. godinu završava u minusu od 40.000 maraka. ASA i dalje nije plaćala svoje sponzorstvo, objavio je klub. Od 1,6 miliona koliko su trebali platiti, uplaćeno je tek 400.000 maraka.

Nakon šest godina Admir Bukva u februaru 2014. godine podnosi ostavku na mjesto direktora. Osam mjeseci poslije skupština kluba je donijela odluku da se klub “zaledi” a ime ustupi košarkaškom klubu Royal koji nema dugovanja.

Bogdan Tanjević, jedan od ljudi koji je napravio uspješnu Bosnu, za Al Jazeeru je ponajbolje opisao šta se desilo klubu.

“Mislim da je stvar išla ka tome već dugi niz godina. Od jednog momenta nekakvog ponovnog zapaljenja publike, kad je Skenderija bila vrlo često puna, sa 7.000 gledalaca na tribinama, stvarao se tim koji bi igrao Adriatic ligu, no za to trebaju novci. To su jedno vrijeme podržavali neki sponzori, neki ljudi koji se brinu o tome mogli su da namire te novce, pa su obećavali mnogo toga, a ostali dužni potražiocima. Dug se potom nagomilao – ako je tačno i na više od pet miliona maraka, koje ne mogu da se riješe. Realna je posljedica bankrot iz kojeg je vrlo teško izaći”, rekao je Tanjević i opisuje šta je za njega gašenje Bosne.

“To je kao da nekoga izgubiš u familiji, takav neki osjećaj. Nas je Bosna izgradila, a ljudi koji su vodili klub bili su fantastični. U isto vrijeme smo i učili, ali i učili druge. Bavio sam se i učenjem života, ekonomije, kako se stvara klub.”

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Nihad Imamović, Elmedin Konaković, Mirza Delibašić, KK