Pravda

Sistemsko kršenje ljudskih prava: Zbog sporosti pravosuđa država mora platiti 1,8 miliona maraka!

Piše: A.Avdić

Preopterećenost sudova, mišljenja je Ustavni sud, ne može se smatrati vanrednom okolnošću, već je u pitanju sistemski problem u organizaciji pravosuđa

Šest godina i devet mjeseci vijećao je Općinski sud. Onda je sve preuzeo Kantonalni, ali postupak započet u julu 2008. godine još nije okončan. Stoga su Affan, Kenan i Šahza Arslanagić odlučili uputiti apelaciju protiv sarajevskih sudova koji skoro deceniju nisu bili u stanju utvrditi da li određena imovina ne čini zaostavštinu.

„Ustavni sud BiH usvaja apelaciju.Utvrđuje se povreda člana II/3 e) Ustava BiH i člana 6., stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog dužine trajanja postupka, u vezi sa sa pravom na pravično suđenje u razumnom roku“, piše u Odluci Ustavnog suda BiH.

Razuman rok, sarajevski Kantonalni sud pretvorio je u nerazuman u najmanje 120 slučajeva. I u svim ovim predmetima Ustavni sud BiH stao je u zaštitu bh građana.

„Nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da apelantima (120 predmeta) isplati iznos od po 1000 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku“, navedno je u Odluci Ustvnog suda BiH.

Visokom sudskom i tužilačkom vijeću naloženo je da u roku od 6 mjeseci poduzme sve  mjere radi otklanjanja „sistemskog kršenja ljudskih prava na suđenje u razumnom roku".

U obrazloženju svoje odluke, Ustavni sud navodi da je od 2008. do 2017.godine donio ukupno 1447 odluka u kojima je utvrdio povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku i to samo u parničnom i izvršnom postupku. U svim predmetima Ustavni sud je naložio budžetskim institucijama plaćanje odštete.

„Ukupan iznos ovako dosuđene naknade u navedenom periodu iznosi oko 1,8 miliona maraka što predstavlja značajan iznos.  U vrijeme donošenja ove odluke pred Ustavnim sudom nalazi se oko 600 predmeta u kojima se apelanti žale na kršenje ljudskih prava na suđenje u razumnom roku“, ističu sudije Ustavnog suda BiH.

Preopterećenost sudova, mišljenja je Ustavni sud, ne može se smatrati vanrednom okolnošću, već je u pitanju sistemski problem u organizaciji pravosuđa. A taj problem mogao bi biti još i veći, jer u BiH postoji 156 hiljada „najstarijih predmeta“, odnosno predmeta koje pravosudne institucije nisu bile u stanju riješiti duže od deset godina.

„Ustavni sud sa zabrinutošću konstatira da su svi ti predmeti koji su kategorisani kao najstariji predmeti inicirani u periodu od 2001 do 2011 potencijalne apelacije zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku.“, piše u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u posljednjem broju Službenog lista.
 
    
(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Pravosuđe, Ustavni sud BiH