HUMANITARNA KATASTROFA

OKRUTNA IGRA SA BALKANSKIM ZEMLJAMA: Natjeraj siromašne da mrze siromašne!

Kamp Lipa nakon požara
FOTO: Fb (Pomoć izbjeglicama u BiH)
Pišu: A. Omerović/B. Mrkić-Radević

Nasilje na granicama je gurnuto unutar Balkana, a vlastima u tim zemljama je data bezuslovna podrška Evropske unije samo ako drže granice zatvorene

Ono što se mjesecima najavljuje dogodilo se: u BiH se odvija prava humanitarna katastrofa nakon raspuštanja kampa Lipa u Bihaću. Kako drugačije nazvati činjenicu da hiljade ljudi spava na otvorenom, nema dovoljno hrane, odjeće ni mjesta kako bi se zaštitili od hladnoće. 

Uslovi u kampovima ni ranije nisu bili idealni, poznato je, ali su pružali barem nekakvu zaštitu. U njima nije bilo dovoljno hrane, tople vode, a ponegdje se pitka voda nalazila tek u izuzetno prljavim toaletima. Novinarka i aktivistica Vanja Stokić u Krajini je boravila i proteklih dana, ali i mnogo ranije:

- I prije zatvaranja kampa sretali smo ljudi koji su nam se žalili da su uslovi u kampu loši. Nalazili smo ih kako spremaju ručak, kuhaju neke čorbe od tunjevine, jer jednostavno hrane u kampu nije bilo dovoljno.

Vanja svjedoči da su ljudi nakon zatvaranja kampa potpuno zbunjeni i dezorijentisani jer ne znaju šta se dešava i gdje da idu:

- Od mene kao novinarke traže informacije o tome da li sada mogu ići u Bihać, da li će granice biti otvorene. Niko im se, dakle, nije obratio da ih obavijesti šta će se dalje sa njima dešavati. Rečeno im je: "Danas se Lipa zatvara, pokupite svoje stvari". Dobili su nešto hrane, vreću za spavanje i izašli su vani - opisuje kako je izgledao izlazak iz Lipe. 

Dobar dio njih bio je zbunjen i uplašen, grupisali su se na livadi a neki od njih su odlazili u šumu. Pitali su da li sada mogu ići u Bihać:

- Kao da su očekivali da neko dođe po njih, uopšte nisu znali šta će se dalje događati. 

Ovi ljudi, ali i stanovnici Krajine i BiH, žrtve su prebacivanja odgovornosti, u kojoj podjednako učestvuju međunarodne i domaće institucije. Iako bi za njih najbolje rješenje bilo otvaranje granica, taj humani potez Evropske unije, sasvim je izvjesno, neće doći tako brzo. 

Odmah nakon zatvaranja Lipe, IOM je napustio kamp:

- Kad smo dolazili  pred Lipu, u vrijeme zatvaranja, vidjeli smo konvoj vozila IOM-a i Crvenog krsta kako napuštaju kamp. Povukli su se i digli ruke - kaže Vanja Stokić.




 

LICEMJERJE EU

Evropska unija sada spočitava bh. vlastima da novac koji su dobili za upravljanje migrantskom krizom nisu iskoristili u prave svrhe. 

Evropska unija jeste dala novac a time i prebacila odgovornost, na IOM i UN agencije i njihove partnere, smatra novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević. To se desilo 2018. i uradili su to jer nisu imali povjerenja u ovdašnje vlasti:

- Prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, što se sada dešava, je besmisleno i uvredljivo za građane BiH ali i ljude u pokretu. To smo već vidjeli duž Balkanske rute, od Turske, preko Grčke i drugih zemalja i dešava se od 2016. kada je EU zatvorila granice kreirajući time katastrofu koja ne prestaje. Tačnije, sve samo postaje gore. 

Nasilje na granicama je gurnuto unutar Balkana, kaže naša sagovornica, a vlastima u tim zemljama je data bezuslovna podrška samo ako drže granice zatvorene:

- Naravno da je BiH tu idealna jer nema vlasti, nema institucija, nema vladavine zakona i, iskreno, vjerujem da se EU nadala da će ljudi u jednom trenutku zaglaviti u zemljama kao što je BiH ili Srbija, i da će im vlasti u tim zemljama, koje imaju podršku EU decenijama, pomoći da održe zatvorene granice i "čiste ruke".  Jer, sada EU jednostavno govori - "oni" su krivi. Ko god "oni" da su. Nažalost, građani i građanke u BiH, usljed nedostatka informacija generalno, isključeni od ostatka svijeta, su pristali da budu dio te igre koja se u suštini zove - natjeraj siromašne da mrze siromašne. 

Za nju je porazna i šutnja bh, javnosti, jer ne samo da nemamo institucija države, vladavinu zakona, nego ni intelektualce i nevladin sektor:

- Ta tišina sa kojom prate (ako uopće prate), je bolnija od buke koju oni koji propagiraju mržnju prave. Ovim što se dešava na Balkanu su UN i IOM još jednom dokazali da ili ne treba da postoje, ili trebaju ozbiljno da se mijenjaju. Nisu to naučili u BiH početkom 90-ih, pa sumnjam i da će sada. 


LICEMJERNO OPTUŽIVANJE

Kada je kolega sa DW prije tačno godinu dana pitao ko je normalan mogao očekivati da bi Bosna i Hercegovina, u današnjem obliku, mogla riješiti problem koji u zadnje tri nije mogla riješiti Evropska unija, savršeno je opisao licemjerstvo Europske unije prema migrantskoj krizi. Migranti u Bosnu i Hercegovinu nisu pali s neba, već su vjerovatno u BiH došli baš iz članica EU - Grčke ili Bugarske - što traje još od 2016. godine. 

Bez obzira na to, Europska unija ni tada a ni sada, nema funkcionalan sistem provjere i dodjele azila na svojim vanjskim granicama a najbolji primjer je upravo Hrvatska.

Taj veliki izbjeglički val krenuo je prije više od četiri godine, 2016-te je sklopljen taj deal između Turske i Europske unije i sad bi BiH trebala rješavati problem. Mnogi prebacuju BiH da je ta zemlja zakazala ali čini mi se da nije tako - da je ovdje zapravo zakazala, i to duboko zakazala, Europska unija“, kazao je novinar DW Srećko Matić za hrvatsku televiziju prije tačno godinu dana i naveo da je „licemjerno prebacivati sada odgovornost na BiH, vladu u Sarajevu ili nekakvom kantonu tamo u Bosni. Licemjerno je i kritizirati hrvatsku policiju zato što tuče migrante, naravno ljudska prava treba poštivati i treba osuditi svaku vrstu nasilja pa i od strane policije. Licemjerno je zato što i u Šengenu ima jako puno zemalja koje profitiraju zbog tih brutalnosti i rigoroznih kontrola baš na granici sa BiH“.


Prije godinu dana problem je bio improvizirani kamp Vučjak, danas je problem ponovo improvizirani kamp Lipa u Bihaću. U suštini, ništa se nije promijenilo za migrante koji su zaglavili u BiH. Nije se promijenila ni situacija sa lokalnim vlastima i stanovništvom u Bihaću, nije se promijenio ni odnos državne vlasti a ni Europske unije u BiH. Licemjeran odnos prema migrantima i problemima sa kojima se susreću je samo intenziviran.

Nedavno su iz delegacije EU izrazili žaljenje što vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele realizirati preseljenje migranata u Biru „koja je prethodno ispražnjena i ostaje neiskorištena uprkos kontinuiranom finansiranju od Evropske unije“. 

Neuspjeh vlasti Unsko-sanskog kantona da djeluju pokreće pitanja u kontekstu vladavine prava i direktno doprinosi humanitarnoj i sigurnosnoj krizi“, naveli su iz delegacije EU naglašavajući još jednom da je Evropska unija u više navrata izražavala zabrinutost povodom situacije po pitanju migracija i pojavi humanitarne krize u zemlji.

Moglo bi se isto prigovoriti i Evropskoj uniji. Neuspjeh EU da djeluju kada je u pitanju migrantska kriza prvenstveno na njihovoj vanjskoj granici - granici Hrvatske sa BiH, a na kraju i u Grčkoj pokreće pitanja u kontekstu vladavine prava i direktno doprinosi humanitarnoj i sigurnosnoj krizi u Evropi. Naročito iz razloga što do sada nismo mogli vidjeti ozbiljnu reakciju Evropske unije na sva kršenja, ne samo ljudskih prava migranata, već i direktna kršenja evropskih zakona od strane Hrvatske. Šutjeli su na bezbrojne izvještaje nevladinih organizacija, medija ali i svjedočenja migranata koji su pretrpjeli nasilje na granicama EU. Umjesto adekvatne reakcije, Evropska unija nastavila je izdašno finansirati hrvatsku policiju pravdajući to jačanjem vanjske granice. 

Iz delegacije Evropske unije pak tvrde da su izdašno finasirali i sve resorne vlasti u BiH „u iznalaženju, definisanju i pregovorima o mogućim rješenjima“.

„Evropska unija je nadalje pružila značajnu finansijsku i tehničku podršku Bosni i Hercegovini za bolje upravljanje migracijama i azilom kao i pomoć građanima u suočavanju sa ovom izazovnom situacijom. Nedavno je Evropska komisija usvojila paket pomoći od dodatnih 25 miliona eura sredstava za podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. Evropska unija i njeni partneri nastavljaju pomagati i ublažavati uslove u kojima borave izbjeglice i migranti van smještaja“, naveli su iz delegacije EU u BiH.

ZATAŠKAVANJE DOKAZA

Polovinom ove godine novinari Guardiana dobili su na uvid internu e-mail prepisku Evropske komisije, a koja otkriva da su dužnosnici u Bruxellesu, u strahu od negativnih reakcija, odlučili ne razotkriti nedostatak posvećenosti Hrvatske mehanizmu nadzora finansiranom evropskim novcem. Jedan od uslova da bi dobili novac za “jačanje hrvatskih granica” bila je i uspostava nadzornog mehanizma za osiguravanje humanog postupanja prema migrantima. Taj mehanizam trebao je poslužiti kao osigurač da su “sve mjere na vanjskim granicama EU-a proporcionalne i potpuno usklađene s temeljnim pravima i zakonima EU-a o azilu”. 

Guardian je u izvještaju s razlogom optužio upravo dužnosnike Evropske unije za 'nečuveno zataškavanje' dokaza o neuspjehu hrvatske Vlade u nadzoru policije, višekratno optužene za pljačkanje, zlostavljanje i ponižavanje migranata na svojim granicama. 

Šef misije IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert nagovijestio je zbog čega ga brinu najnovija dešavanja u kampu Lipa u Bihaću - “to će vjerojatno natjerati ljude da se približe granici. "

Kada migranti krenu prema granici EU imat će toplu odjeću, vreće za spavanje, pribor za hranu i higijenu koju im je podijelio IOM. Šta će se dešavati s njima na granici Evropske unije, kako će se prema njima njima odnositi policija, čini se da nikome nije bitno.

(zurnal.info) 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Lipa, migranti, IOM, Humanitarna katastrofa