Korupcija

Političko - finansijske igre: Zašto nema inspekcijskog nadzora u Zakonu o javnim nabavkama?

Piše: Zinaida Đelilović

Uvođenjem inspekcijske kontrole znatno bi se pojačale nadležnosti Agencije javne nabavke u vezi prevencije i suzbijanja nepravilnosti u procesima javnih nabavki

 

 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH ne predstavlja cjelovito implementiranje EU zakonodavstva, ocijenili su naši sagovornici.

Naime, iz prijedloga Zakona izbačeno je poglavlje o inspekcijskom nadzoru koji je prema mišljenju bivšeg direktora Agencije za javne nabavke Đenana Salčina, neophodan, posebno za zemlje u tranziciji kao što je BiH.

 

Direktive EU

 

Salčin smatra da bi se uvođenjem inspekcijske kontrole znatno pojačale nadležnosti Agencije u vezi prevencije i suzbijanja nepravilnosti u procesima javnih nabavki.

EU je, podsjetimo, krajem 2017. pozvala BiH da ubrza proces usklađivanja sa direktivama EU o javnim nabavama i koncesijama iz 2014. godine, a posebno da se u Zakon o javnim nabavkama uvedu odredbe o borbi protiv korupcije i sukobu interesa.

„Kada je Vijeće ministara 2017. formiralo radnu grupu koja je radila izmjene i dopune zakona, jedan od zadataka bio je da se u zakon uvedu antikorupcijske odredbe. Radna grupa, koju je činilo 19 osoba, dobila je zadatak da između ostalog, implementira i direktive EU, i da se otklone tehnički nedostaci iz aktuelnog zakona“, navodi Salčin.

Radna grupa je, naglašava, pogledala i rješenja u okruženju, te su došli na ideju da uvedu inspekcijski nadzor što je podržano od EU i Bruxellesa.

„Nakon što je nacrt završen, dobili smo informacije i mišljenje od EU u kojem su oni pozdravili uvođenje inspekcijskog nadzora onako kako je to zamislila radna grupa“, dodao je Salčin.

Nacrt zakona je, podsjetimo, završen sredinom 2018. i nakon mukotrpnog procesa dobio je pozitivna mišljenja od nadležnih institucija s tim da je tek u decembru prošle godine upućen na usvajanje Vijeću ministara BiH. Salčin podsjeća da su Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija bili protiv uvođenja inspekcijskog nadzora.

„Iz Ministarstva pravde su ukazali na određene nedostatke, što je popravljeno, tako da su i oni na kraju dali pozitivno mišljenje na Zakon gdje se uvodi inspekcijski nadzor. Međutim, Ministarstvo finansija je bilo i dalje protiv toga, čak su dali i svoj osvrt koji uopšte nije njihova ingerencija nego Ministarstva pravde. Ovo ostalo su sve manje više neke kozmetičke promjene. I taj prijedlog je došao pred Vijeće ministara BiH koje je usvojilo nacrt s tim da su izbacili inspekcijski nadzor“, navodi Salčin.

Da će prijedlog zakona biti potvrđen bez poglavlja o inspekcijskom nadzoru bilo je nagoviješteno već na pretprošloj sjednici Vijeća ministara BiH, a protiv te odredbe bili su ministri SNSD-a i HDZ-a.  

Salčin pojašnjava da Agencija sada radi monitoring javnih nabavki, ali bez ulaženja u tenderske dokumentacije, odnosno tehničke specifikacije. Određene korake mogu poduzeti tek nakon što se nešto desi, odnosno nakon žalbe i to su većinom prekršajne prijave.

„Eventualno, prijedlozi krivičnih prijava što opet nije u nadležnosti Agencije nego ide dalje prema Tužilaštvima, pa onda oni ocjenjuju da li tu ima elemenata krivičnog djela. Dok sam ja bio na čelu Agencije, bila je proaktivna uloga, i podnijeli smo 30 do 40 krivičnih prijava koje se opet rezultuju simboličnim novčanim kaznama za rukovodioce i ugovorni organ“, dodao je.

Salčin naglašava da je neophodno kadrovski ojačati Agenciju, podsjećajući da godišnje imaju 30.000 postupaka, a da se monitoring radi sa dva čovjeka.

Istovremeno, napominje da nešto slično inspekcijskom nadzoru imaju Crna Gora i Srbija, dok mi trenutno imamo samo sistem kontrole žalbi, naglašavajući da moramo imati i mehanizam kontrole. 

„Vjerujte, kada jednog kaznite ili podnesete krivičnu prijavu uticali ste na njih 100. Mi smo podnosili prekršajne prijave i krivične, pa su se te informacije već počele širiti da se nešto dešava“, kazao je Salčin.

Sagovornici Žurnala, koji nisu željeli da ih spominjemo, naglašavaju da je Zakon o javnim nabavkama više političko i finansijsko pitanje, te da se se zbog toga i moglo pretpostaviti da će poglavlje o inspekcijskom nadzoru biti odbačeno. 

Što se tiče finansija, Salčin navodi da bi se sve moglo napraviti da se iz budžeta ništa ne troši, da bi budžet bio još i na dobitku, ali da političari i Vijeće ministara na to malo drugačije gledaju.

 

Zakon dugo stajao u ladicama

 

Aleksandra Martinović, članica Upravnog odbora Transparency International BiH koja je godinama radila na ovom zakonskom rješenju zajedno sa radnom grupom Vijeća ministara BiH, smatra da je sama činjenica da je ovaj zakon tako dugo bio u ladicama i proceduri ukazivala na to da odredbe oko inspekcijskog nadzora neće biti usvojene.

 “Ovo je prelazno rješenje. BiH na ovaj način nije završila proces usklađivanja svog pravnog okvira sa legislativom EU, a što je dužna u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanjem”, naglašava Martinović.

Ona je dodala da je ovo prelazno rješenje, po njegovom usvajanju, trebalo biti praćeno procesom izrade jednog sasvim novog zakona o javnim nabavkama, koji bi onda bio predstavljao potpuno transponovanje Direktiva o javnim nabavkama i o koncesijama iz 2014., te dodatno unapređenje okvira za prevenciju korupcije.

Kontaktirali smo i još neke članove radne grupe Vijeća ministara BiH koji su radili na pripremi ovog zakonskog rješenja, ali su nas uputili na Agenciju za javne nabavke od koje odgovor na naš upit čekamo još od ponedjeljka.

Direktor Agencije Tarik Rahić u telefonskom razgovoru rekao nam je da je on između dva sastanka zbog čega nema vremena detaljno razgovarati na tu temu, ali da je sve transparentno i da ćemo dobiti odgovor na naš upit. Pozivali smo i Agenciju gdje su nam, također, rekli da ćemo odgovor dobiti, ali da ne znaju i kad. 

 

Saslušanje Tegeltije

 

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, saslušan je prije nekoliko dana pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu. Jedno od pitanja koje su mu postavili članovi Komisije odnosilo se i na usvojeni Zakon o javnim nabavkama, na šta je on kazao da je upućen u proceduru. Tegeltija navodi da je usvojeni Zakon prihvatljiv za EU i da će 2022. biti još unaprijeđen.

Prijedlog Zakona upućen je prema Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a ako bude usvojen o njemu se onda mora izjasniti i Dom naroda PSBiH.

 

Uspostavljanje inspektorata je važan mehanizam, ali...

 

S obzirom na to da je EU podržavala nacrt izmjena i dopuna Zakona koji je utvrdila radna grupa, zajedno sa poglavljem o inspekcijskom nadzoru, tražili smo komentar od Delegacije EU u BiH. Oni navode da su pozdravili odluku Vijeća ministara BiH da usvoji prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama kako bi se dalje uskladilo zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki sa Direktivama EU o javnim nabavkama iz 2014.

„Postepeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije o javnim nabavkama, uključujući poboljšanje transparentnosti sistema javnih nabavki također je važno i u kontekstu napora na suzbijanju korupcije i vraćanju povjerenja građana. U ovom pogledu, prvobitno predloženo uspostavljanje inspektorata za javne nabavke smatrano je važnim mehanizmom za borbu protiv korupcije, međutim, prijedlog koji je usvojen od strane Vijeća ministara ipak donosi određena poboljšanja u cjelokupnom sistemu“, stoji u odgovoru.

 

Dalje navode da EU ponovo naglašava potrebu za daljim usklađivanjem zakonodavstva u oblasti javnih nabavki sa direktivama EU u okviru procesa pristupanja, kao i svoju kontinuiranu podršku u tom pogledu. „Evropska unija također podsjeća na važnost poštivanja odredbi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, a koje se tiču preferencijalnoga tretmana domaćih ponuđača“, zaključuju na kraju.

 

Hitni postupak kako bi olakšali nabavku vakcina

 

Na sjednici Predstavničkog doma sinoć su, po hitnom postupku, usvojeni prijedlozi zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama, kao i zakona o dopuni zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. Ova dva zakonska rješenja imaju za cilj da se olakša nabavka vakcina protiv koronavirusa.

Ova dva prijedloga Zakona idu na razmatranje u Dom naroda, a iz Predstavničkog doma su usvojili zaključak kojim predlažu da se i tu, također, razmatraju po hitnom postupku. No, bez obzira na to oni ne mogu biti primjenjivi prije kraja marta.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Zinaida Đelilović, Zakon o javnim nabavkama