"Saslušanje u predmetu Radovana Karadžića održat će se u ponedjeljak 26. oktobra u dvorani za saslušanja broj 1, kako je prethodno predviđeno", saopćila je Nerma Jelačić, glasnogovornica ICTY-a.
Suci prilikom saslušanja treba da odluče o nastavku suđenja. Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužitelja, izjavila je agenciji AFP da će "tužilaštvo raditi u skladu s odlukom sudaca" u ponedjeljak.
Radovan Karadžić je u srijedu navečer obavijestio Haški tribunal da će bojkotirati početak suđenja za genocid, ratne zločine i zločine protiv humanosti u ratu u BiH.
Optuženik, koji se brani sam, naveo je da nije "spreman" i da se u ponedjeljak neće pojaviti pred sucima.
(FENA)
Dodik je rekao da za njega “ne postoji ‘butmirski proces’ i da je Butmir bio nepotrebana avantura koju su neki kreirali”.
On kaže da se sa stanovišta tzv. butmirskog sastanka može zabilježiti “jedan potpuni neuspjeh, jer prijedlog koji je dat kao konsolidirani između Evrope i SAD-a bio je neprihvatljiv za RS i stoga je i odbijen prije samog sastanka 20. oktobra”.
Taj prijedlog ne može biti i u budućnosti osnova za bilo kakav razgovor, jer, kaže Dodik, dramatično mijenja odnose u BiH u pogledu funkcioniranja institucija, te mijenja Dejtonski sporazum, a što ne može biti urađeno bez RS-a koja nema ni volje ni saglansosti da do toga dođe.
To bi bilo, naveo je, štetno ne samo za RS nego i za BiH, jer ne osigurava balans odnosa u toj državi, već daje mogućnost preglasavanja u budućnosti.
“Zato je prijedlog iz Butmira i odbijen”, zaključio je Dodik i dodao da su oni koji su kreirali sastanak u Butmiru “loše obavijestili svoje centrale u Evropi i SAD-u da je vrijeme za takvo nešto, jer se pokazalo da nije tako”.
U narednom periodu, kazao je, treba nastaviti dijalog i stoga je najavio sazivanje sastanka političkih lidera parlamentarnih stranaka.
Naglasio je da i dalje ostaje prvržen onome što je potrebno da se čini na dijalogu između lidera u BiH.
“Domaći dijalog bez stranaca je nešto što možemo da uradimo”, rekao je Dodik i ponovio protivljenje mogućem proširenju uvjeta i ciljeva, poznatih kao pet plus dva, postavljenih za BiH kako bi bio zatvoren OHR.
Dodik je, nakon razgovora s Alexanderom Bocan-Harčenkom, ambasadorom Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, rekao da je osnovna tema razgovora bila njegov nedavni razgovor u Beogradu s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, koji je ocijenio kao veliki i značajan događaj.
S ambasadorom je razgovarao, dodao je, i o daljnjim aktivnostima na planu razvijanja saranje u oblasti gasne privrede.
(FENA)
Nakon izgubljene bitke sa hrvatskim pravosuđem oko zvaničnog uknjižavanja vlasništva nad 150.000 kvadratnih metara zemljišta u Luci Ploče i terminalima za skladištenje nafte, sve ove nekretnine vrijedne desetine miliona maraka evidentirane su kao “društveno vlasništvo”.
“Pravo korištenja”, ali bez vlasništva, vodi na firmi “Energopetrol Ploče”, čiji su pravni sljedbenik “Naftni terminali Federacije” sa sjedištem u Pločama.
Terminali pod hipotekom
Da sve bude zanimljivije, postojeći terminali već su na pola puta do prelaska u vlasništvo londonske kompanije Deltagrip i hrvatske OTP banke.
“Naftni terminali Fedracije” u Pločama su još prije tri godine, u septembru 2006. godine, od kompanije Deltagrip uzeli kredit od 2,2 miliona dolara a kao garanciju pod hipoteku stavili čitave terminale.
Potom su u aprilu 2007. godine uzeli još jedan kredit, ovog puta od tri miliona dolara OTP banke u Hrvatskoj i ponovo pod hipoteku stavili terminale.
Ni jedan od ova dva kredita još uvijek nije vraćen pa je imovina Naftnih terminala Federacije” i dalje blokirana. Vlada FBiH i nema posebnog razloga da se uzbuđuje zbog ovih hipoteka, jer terminali i zemljište ionako nakon sudske presude ne pripadaju njima.
Priobalni pojas po hrvatskim zakonima smatra se javnim dobrom, što znači da ni pod kojim uslovima ne može biti u privatnom vlasništvu već je vlasnik država koja to područje može ustupiti nekome na korištenje.
Čeka se zahtjev za koncesiju
Lučke vlasti u Pločama su već od “Naftnih terminala Federacije” zatražili da podnesu zahtjev za dodjelu koncesiju, koja može biti odobrena, ali i ne mora.
Eventualno dobijanje koncesije za korištenje zemljišta ne znači da će firma moći nastaviti sa radom. Za skladištenje nafte je potrebna i energetska dozvola, koja se lako može i izgubiti, a u tom slučaju terminali se mogu dati na korištenje nekome drugom. Novi korisnik bi mogao isplatiti “Naftne terminale Federacije” i tako elegantno i legalno preuzeti terminale.
Šanse da FBiH pred hrvatskim pravosuđem uspije izdejstvovati poništenje poslednje presude, i da se i zvanično uknjiži kao vlasnik terminala, praktično su minimalne.
Redovni sudski postupci su iscrpljeni i ostaje samo mogućnost podnošenja ustavne tužbe, pred Ustavnim sudom Hrvatske ili podnošenja vlasničke tužbe, za šta formalno ne postoji nikakav vremenski rok.
Čije će interese štiti Ustavni sud Hrvatske
Razumljivo je da bi Ustavni sud Hrvatske bio skloniji štiti interese vlastite države nego BiH, koja do sada i nije pokazala pretjerani interes za zaštitom svoje imovine u inostranstvu.
Formiranje istražne komisije Parlamenta FBiH sa ciljem da se utvrdi šta se zaista dešava u “Naftnim terminalima Federacije” u Pločama, došlo je prekasno kao i apeli Vlade FBiH državnim institucijama da pokušaju ovaj problem riješiti kroz međudržavne razgovore BiH i Hrvatske.
Na kraju, institucijama BiH i FBiH bi moglo preostati samo da pokušaju pronaći i kazniti krivce za gubitak naftnih terminala u Pločama, ako već bude nemoguć njihov povratak u vlasništvo FBiH. Mada je u tom slučaju eventualno kažnjavanje krivaca slaba utjeha i neće vratiti za BiH strateški važnu imovinu u Hrvatskoj.
(zurnal.info)
Bivša predsjednica RS-a dobrovoljno se predala Haškom sudu 10. januara 2001. godine, pred kojim je 7. aprila 2000. godine optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije 1991. i 1992. godine u Bosni i Hercegovini.
Pred sudom je priznala krivnju na temelju koje je u februaru 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora. Sud u Haagu odobrio je Biljani Plavšić prijevremeno puštanje na slobodu 14. septembra ove godine.
Kako je ranije za Blic Online rekla Vasilija Plavšić, Biljanina snaha, ona je vrlo ushićena jer izlazi na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.
"Biljana će iz Švedske doći pravo u Beograd u svoj stan, koji smo uredno održavali. Sve je spremno i čeka je", rekla je Vasilija Plavšić.
Ona je dodala da Biljana nije tražila ništa posebno pred dolazak u Beograd, ali će je obitelj ipak dočekati s vegetarijanskom hranom i jednim sarajevskim specijalitetom - hurmašicama.
Glasnogovornica ICTY-a Nerma Jelačić izjavila je ranije da sud nema proceduralni upitnik o mjestu gdje će optuženici nakon izdržavanja kazne živjeti.
Jelačić je također navela da Haški sud neće biti uključen u transport Plavšić u zemlju budućeg prebivališta i da će taj posao obaviti država u kojoj ona izdržava kaznu, njezin odvjetnik i zemlja u kojoj će živjeti.
(FENA)
"Proces koji smo započeli u Butmiru se nastavlja" izjavili su zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg i švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt.
Oni su na pres-konferenciji nakon sastanka kazali da će zajednički tim stručnjaka EU i SAD-a sljedeće sedmice ponovo doći u BiH da nastave razgovore s liderima političkih stranaka radi postizanja dogovora, a imajući u vidu da je sljedeći sastanak Vijeća za implementaciju mira zakazan za 18. novembar.
Stainberg i Bildt očekuju od lidera političkih partija da do tada ostvare određeni napredak u postizanju dogovora.
(FENA)
Prema onome što su stranački lideri izjavili novinarima nakon sastanka, posebno kada su u pitanju promjene ustava, njihovi početni stavovi bili su toliko različiti da je bilo teško očekivati dogovor te da je za većinu učesnika ponuđeni dokument bio neprihvatljiv.
-Bilo je dijametralno suprotnih stavova i mislim da su razlike daleko veće nego što su bile ranije, izjavio je premijer RS, Milorad Dodik, nakon današnjeg sastanka u Butmiru.
- Demokratska BiH je oštećena i zato mi to ne možemo prihvatiti, rekao je novinarima Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke za BiH, naglašavajući da je za njegovu stranku u ponuđenom paketu osnovni problem entitetsko glasanje, koje i po predloženim izmjenama ustava BiH ostaje i dalje.
Predsjednik SDA, Sulejman Tihić, novinarima je izjavio da su za njega rješenja koje su ponudili SAD i EU "uslovno prihvatljiva", te da "znače poboljšanje u odnosu na postojeće stanje, ali nisu dovoljna".
Nastavak razgovora zakazan je za sutra u 9 sati.
(FENA/zurnal.info)
Negativna stopa rasta, smanjenje direktnih stranih investicija, visoke stope inflacije u pojedinim zemljama, rast vanjskog duga i pad izvoza, samo je gruba slika 'ekonomskog pejzaža' u regionu koju je iznio Biščević.
Upozorio je da ekonomska kriza donosi socijalne frustracije i teškoće, a sve to zajedno još cijeli niz neriješenih politički pitanja.
-Tu se stvara opasna i zabrinjavajuća hemija koja bi morala vrlo upozoravajuće djelovati na političare, ustvrdio je generalni sekretar RCC-a.
Kazao je da je ekonomska i finansijska kriza zaustavila tri ključna procesa u zemljama zapadnog Balkana, a to su ekonomski i socijalni razvoj, proces stabilizacije te približavanje EU.
Biščević, međutim, smatra da je upravo ovo vrijeme kada se zemljama regiona otvaraju moguće šanse za izlazak iz trenutne situacije, a to pokazuje činjenica da se međunarodna zajednica ponovno koncentrirala na zapadni Balkan.
Po Biščevićevoj ocjeni, dvije su poluge odlučujuće za zaustavljanje negativnih procesa u regionu, a to su čvrsta nova energija proširenja EU i ubrzani ekonomski razvoj.
Stoga je na ovom planu nužna odgovornost političkog liderstva na ovim prostorima te je za njih naredni period test da pokažu koliko su za to spremni.
Na skupu o implikacijama i izlazu iz svjetske ekonomske krize, koji su organizirali Sekretarijat RCC-a, Fondacija za istraživanje ekonomskih politika Turske (TEPAV) i Ekonomski fakultet iz Sarajeva, okupili su se istaknuti predavači iz BiH i Turske, koja trenutno predsjedava Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi.
Koordinator Programa za jugoistočnu Evropu Fondacije Tepav Erhan Turbedar smatra da je globalna ekonomska krize samo produbila ekonomske i socijalne probleme u ovoj regiji.
Političari i ekonomisti u ovoj regiji, smatra on, moraju provesti mjere ne samo na smanjenju posljedica ove krize nego raditi i na razvijanju dugoročne strategije za sprječavanju krize i razvoj privreda.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljko Trivun naveo je da je Turska u posljednje dvije godine povećala ulaganja u našu zemlju te se nalazi na osmom mjestu po obimu direktnih investicija.
Naglasio je turskim partnerima da BiH ima jedan od najliberalnijih zakona o politici direknih stranih ulaganja te u regiji najniže stope carina i stope poreza na dodanu vrijednost.
-Sve su to prednosti za ulaganje kapitala turskih partnera u BiH, istaknuo je Trivun.(FENA)
-Gospodin Nihad Imamović je objekat sagradio bez ijedne dozvole. Sigurno je samo da on ima vozačku dozvolu i niti jednu drugu. Ovdje se radi o klasičnoj zamjeni teza, gdje se oni koji štite zakon proglašavaju kriminalcima, a tvrdnja da je SDP navodno tražio pare od finansijera SDA je prilično nelogična. Tvrdnja o navodnoj uključenosti SDP-a je puna izmišljotina i laži sa ciljem da se diskredituju ljudi i politička stranka. izjavio je na današnjoj pres konferenciji u gradskoj upravi Sarajeva Damir Hadžić, načelnik sarajevske opštine Novi grad.
-Istražni organi treba da rade svoj posao a naša namjera nije da vršimo pritisak na bilo koga, rekao je gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, reagujući na špekulacije objavljene u dijelu medija po kojima bi Federalna uprava policije danas trebala podnijeti i krivične prijave protiv čelnih ljudi Gradske uprave Sarajeva.
U pozadini čitave afere je činjenica da prema postojećem regulacionom planu za sarajevsko naselje Otoka nije predviđena nikakva gradnja stambeno poslovnih – objekata već samo proizvodno-poslovnih, a procedura izmjene regulacionog plana je u toku i morala bi biti okončana do 28. februara 2010.
(zurnal.info)
Bivši čelnik bosanskih Srba Momčilo Krajišnik, osuđen za zločine protiv čovječnosti, premješten je u britanski zatvor pod nazivom "Monster palača", objavio je u nedjelju dnevnik Daily Express.
Momčilo Krajišnik (64) služit će svoju 20-godišnju zatvorsku kaznu u zatvoru Wakefield, u Sjevernom Jorkširu, u kojemu su i poznate ubice djece Roy Whiting i Robert Black.
Bivši predsjednik Narodne skupštine RS-a smješten je u D-krilo ovog zatvora prije dvije sedmice.
Kako je Krajišnik, između ostalog, osuđen zbog progona muslimanskog stanovništva, čuvarima je naređeno da ga posebno osiguraju jer se u zatvoru nalaze i islamski teroristi.
I dok su neki muslimanski zatvorenici ostali u D-krilu, većina islamskih terorista je prebačena u druge dijelove zatvora.
Momčilo Krajišnik Inače sebe smatra političkim zatvorenikom i izuzetno je nezadovoljan što je smješten baš u ovaj zatvor.
"Većinu vremena provodi čitajući i iz ćelije izađe samo da uzme hranu, i to je sve", izjavio je jedan od zatvorskih službenika koji je želio ostati anoniman, navodi Daily Express.
(Fena)
