Pitanje ko je, kada i koliko novca skrenuo u svoje džepove iskorišteno je samo za stvaranje magle koja bi trebala odvratiti pažnju od glavnog cilja čitave igre. Ključno pitanje je ko će postati vlasnik naftnih terminala u pločanskoj luci vrijednih desetine miliona maraka.
Izgubljena pravna bitka
Iako bi se na osnovu izjava domaćih političara dalo zaključiti da je vlasništvo FBiH nad terminalom nesporno, a da je problem samo eventualna zloupotreba položaja od strane direktora, sadašnjih i bivših, kako sada stvari stoje šanse da FBiH definitivno riješi pitanje vlasništva u svoju korist nisu baš prevelike.
Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.
Županijski sud u Dubrovniku je 26. juna ove godine presudio da 150.000 kvadratnih metara zemljišta u luci Ploče, koje su se do sada smatrali vlasništvom Naftnih terminala FBiH, spada u priobalni pojas, pomorsko dobro, koje po hrvatskim zakonima ne može biti u privatnom vlasništvu već je u vlasništvu države Hrvatske.
Koncesija umjesto vlasništva
U tom slučaju “Naftni terminali FBiH” u Pločama mogu se samo nadati da će dobiti koncesiju za nastavak svog dosadašnjeg posla, skladištenja nafte na ovom prostoru.
Što se tiče hrvatskog pravosuđa, priča o vlasništvu nad zemljištem u luci Ploče je završeno. FBiH teoretski ima još šansi i to posezanjem za vanrednim pravnim instrumentima, poput ustavne tužbe ili vlasničke tužbe, ali šanse da ishod ovih eventualnih tužbi bude u korist FBiH, praktično su minimalne.
Da sve bude zanimljivije, po hrvatskim zakonima za bavljenje skladištenjem nafte potrebna je i posebna energetska dozvola koja se u slučaju neispunjavanja svih propisanih uslova može u svakom trenutku oduzeti a terminali dati na korištenje drugoj kompaniji koja ispunjava te uslove.
Dodatan razlog za oduzimanje energetske dozvole “Naftni terminalima FBiH” može biti i blokada računa duže od 60 dana, što je trenutno izbjegnuto zahvaljujući uplati novca iz Sarajeva bukvalno u zadnji čas, ali je riječ samo o trenutačnom gašenju požara a ne o dugoročnom rješenju.
Misteriozna engleska kompanija Deltagrip
U čitavoj priči oko niza sumnjivih ugovora koji su čelni ljudi Terminala FBiH sklapali poslednjih godina, konstantno se pojavljuje misteriozna kompanija “Deltagrip” iz Londona, čiji su interesi izgleda jako bliski aktuelnom direktoru “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, Josipu Tomiću.
Između ostalog, “Naftni terminali FBiH” u Pločama su od kompanije "Deltagrip" pozajmili i 2,2 miliona dolara a zauzvrat je kao garancija ponuđena hipoteka nad dijelom postrojenja u luci Ploče, o čemu su vlasnici, komapnija Terminali Federacije iz Sarajeva tek naknadno saznali.
Osim toga, cijena za zakup rezervoara za skladištenje nafte u Naftnim terminalima FBiH” u Pločama, koju je plaćao Deltagrip, bila je višestruko niža od cijene koju su plaćali ostali zakupci.
Ključno pitanje je ko zaista stoji iza londonske kompanije Deltagrip. Prema podacima iz londonskog registra kompanija do kojih je dosao Žurnal, na čelu Deltagrip-a su dvojica direktora, švajcarski državljanin Felice Ansaldi, te hrvatski biznismen sa austrijskim pasošem, Goran Bošković.
Fornalno, ovaj hrvatsko – švajcarski dvojac samo obavlja direktorske funkcije, dok je nominalno jedini vlasnik kompanije "Deltagrip" druga kompanija “Arethvsa”, koja je takođe društvo sa ograničenom odgovornošću i o kojoj ne postoje detaljniji podaci.
Ko će “poklopiti” terminale
Razumljivo, za preuzimanje terminala u Pločama zainteresovana je i INA, ne toliko što su joj ovi skladišni prostori zaista neophodni, već da bi spriječila da ih koristi konkurencija na bh. Tržištu, poput slovenačkog Petrola. U igru se uključuje i novi igrač, ruski Lukoil, koji nakon propalog strateškog parrtnerstva sa slovenačkim “Petrolom” izgleda pokušava da samostalno ugrabi dio kolača na naftnom tržištu BiH, za šta bi mu terminali u Pločama odlično poslužili.
I dok je u borbi za naftne terminale u Pločama pobjednik još uvijek neizvjestan, gubitnik je poznat, FBiH i svi građani BiH.
(zurnal.info)
Moderatorica skupa je Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN Centra BiH, a uvodničari, kako je najavljeno: Sejo Đulić, reditelj, direktor Teatra mladih Mostar, Strajo Krsmanović, direktor Galerije Collegium artisticum i Dino Mustafić, reditelj, direktor Festivala MESS.
U najavi skupa Ferida Duraković piše:
„Ko još od prosječno obrazovanih ljudi, ovdje i u bijelom svijetu, ne zna za čuvenu Goebelsovu: „Kad god čujem riječ kultura, ja se mašim revolvera“?
A zašto ova tema? Zbog srezavanja i srozavanja svih budžeta, pa i onog za kulturu i umjetnost.
Zbog srozavanja i srezavanja koje je MMF naredio da se desi kako bi se prevladala ili ublažila ekonomska kriza koja drma cijelim svijetom, pa naravno i Bosnom i Hercegovinom. Dakle, važan neko rekao deset posto i, hoćeš-nećeš, deset posto ima da bude.
I bi deset posto. Mora se. Nije rekao Špirić pa da se i mora i ne mora. Nego rekao mnogo važniji neko pa se mora. ALI (koje djevojci uvijek i nepogrešivo sreću kvari!) ono što je drugim djelatnostima minus deset, to je kulturi barem minus 15-20%! Gotovo svugdje, gotovo svima!
Dakle, nekima 10, nekima 15, nekima 20... A ako kulturi i umjetnosti pridodamo sport, koji zajedno s prvo dvoje čini radost i zdravlje naših tranzicijskih života i našu djecu drži podalje od ulice i droge - e, bogami će srezavanje i srozavanje ići i do dvadeset osam posto. A gdje? U Kantonu Sarajevo!
U ukupnoj sumi sredstava srezanih zbog recesije, Ministarstvo kulture nije u minusu obaveznih 10 nego nevjerovatnih 28 posto! I ta nam informacija stiže direkt iz usta ministra! Ono što već niste imali kao ljepotu i radost u svom tranzicijskom osiromašenom životu ima da vam ukinu u još većem obimu za još više, pa da ga ubuduće još više nemate u svom tranzicijskom osiromašenom životu! A koga okriviti za to? Jer krivac uvijek postoji. Pa makar bio ko zrno bibera.
Koliko imamo ministara kulture, sporta, obrazovanja? Ja to prebrojat ne mogu. Prebrojte vi, molim vas.
Dakle: opštine (koliko u BiH?), kantoni (koliko?), entiteti (Bogu hvala, zasad dva, a akobogda nijedan!), država BiH (ni jedan jedini!) - ergo, jest jednako ministara kulture, sporta, obrazovanja - brat bratu jedno, po broju stanovnika, jedan na jednog!
A jesmo li mi sa svim tim ministrima kulturniji, obrazovaniji, fizički razvijeniji i zdraviji? A mi ih plaćamo. Svojim rođenim parama! Za obrazovanje i kulturne potrebe nama i našoj djeci. I osiguravamo više nego dobre plaće svih tih ministara. Koji, uzgred, zakukaju kao sinje kukavice da su im (resorima) uzeli cijelih 28%, kao da oni s tim ama baš nikakve veze nemaju!
Pa ko je kriv nego oni, podobni i nesposobni? Ko je kriv što nam umiru pozorišta, koja su čak i u ratu živjela, itekako, a u miru ne mogu?
Kulturom, umjetnošću, sportom kite se baš i najviše oni koji nisu u stanju da očuvaju ni postojeći budžet, a kamoli neki budući, ili veći. Ma ne, nisu oni krivi - krivi smo mi koji smo ih izabrali. Sad se s njima i s kulturom možemo serbez slikat - za opštu historiju bešćašća", zaključuje Ferida Duraković uz poziv: Pridružite nam se, dajte svoj doprinos ovoj važnoj temi!
(FENA)
Njihove porodice, kako je javila banjalučka Alternativna televizija, traže pomoć BiH vlasti za povratak svojih bližnjih iz Azerbejdžana.
Neki od oko 500 građevinskih radnika su ispričali da su, na izvjestan način, zarobljeni u toj državi, jer su im poslodavci po dolasku u glavni grad Baku uzeli pasoše, nemaju vize, više od mjesec dana nisu dobili plaću, a gazde im ne žele da daju prave informacije o njihovoj budućnosti.
Oni su telefonski ispričali da bukvalno prodaju lične stvari kako bi kupili hranu i ostalo što im je neophodno, a nalaze se u kolektivnom smještaju.
Posljednjih dana imaju i svakodnevne posjete policije Azerbejdžana koja prijeti da će ih zatvoriti u azil, a zajedno s vojskom su blokirali gradilišta na kojima su doskora radili.
Kako su rekli, problem je izbio na realaciji holandsko-azerbejdžanska firma, preko čijeg predstavništva u Gradišci su otišli na rad u Baku, i azerbejdžanskih vlasti.
Porodice ovih radnika ispričale su i za slučaj da je jedan od radnika, rodom iz Gradiške, preminuo u Bakuu, a ne znaju kako i kada će dopremiti njegovo tijelo.
Porodica Samadžija iz Srbca ispričala je i da neki od građevinara iz BiH štrajkuju i glađu jer nisu dobili novac i po četiri-pet mjeseci.
U predstavništvu holandsko-azerbejdžanska firme u Gradišci su kazali da su oni odgovorni samo za put tih radnika od Gradiške do Beograda, a Miroslav Vučenović, posrednik u organizaciji puta je rekao da imaju informacije da će od ponedjeljka početi isplata plaća radnicima kojima se navršava šest mjeseci od boravka u Bakuu.
On je dodao da će od sutra, oni koji žele, moći se vratiti u BiH, a da je problem bio zbog, naveo je, blokiranog računa.
Najbliže diplomatsko predstavništvo BiH, koje pokriva Azerbejdžan, udaljeno je 1.760 kilometara, u Istanbulu.
(FENA)
Porast nasilja bilježi se, istaknuto je, u okviru obitelji, preko maloljetničke delikvencije, pa do ubojstava, samoubojstava i nasilja na javnim manifestacijama.
"Očito je da imamo svekoliku krizu društva i za mene ovo nije neočekivano“, rekao je Žiga.
Neuropsihijatar akademik Loga mišljenja je da je stres koji se dešavao u ratnom i nastavio u posljeratnom periodu glavni činilac nasilja u bh. društvu.
"Stres i u mirno doba također podiže tenziju, stimulira kriminalno ponašanje pojedinaca i tako povećava nasilje u sredinama u kojima oni žive", smatra akademik Loga.
Uvodničari Žiga i Loga smatraju da su preventivne akcije jedini lijek za suzbijanje nasilja kao društvene pojave.
Nasilje je univerzalni problem i nije karakteristika samo naše zemlje, ali je u odnosu na druge veoma izražen. Zato je prevenciju potrebno činiti na globalnoj razini u prevenciji uživanja droge, alkohola, utjecaja filma, zagađenja i globalnih klimatskih promjena.
"Sve to utječe na nasilje", zaključuju Logo i Žiga, uz opasku da i "naši političari također utječu na pojačano nasilje, jer oni bi morali poduzeti preventivne radnje, a to ne čine i jedini su koji mogu bar ublažiti kriminalno ponašanje".
(FENA)
Na sastanak sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem pozvani su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, DNS-a Marko Pavić, SP-a Petar Đokić, DP -a Dragan Čavić, SRS RS Milanko Mihaljica, te potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović Sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem Beogradu će se danas popodne sastati lideri parlamentarnih stranaka iz RS, kako bi razgovarali o procesu pregovora o ustavnim promjenama u BiH, koji je otvoren na inicijativu predstavnika EU i SAD u Butmiru.
Susret u Beogradu održaće se na poziv srbijanskog predsjednika, u okviru priprema za ponovni sastanak u Butmiru 20. oktobra.
Tadić je u Beograd pozvao predsjednike parlamentarnih stranka - SNSD-a Milorada Dodika, SDS-a Mladena Bosića, DNS-a Marka Pavića i SP-a Petra Đokića, DP -a Dragana Čavića i i SRS RS-a Milanka Mihaljicu, te potpredsjednika PDP-a Branislava Borenovića.
Razlog što je Tadić pozvao i lidera SDS-a u Beograd, najvjerovatnije je to što će biti potrebna i njegova podrška za izglasavanje eventualnih rješenja za ustavne promjene, koje moraju biti verifikovane u skupštinskoj proceduri.
Lider SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je odlazak u Beograd, rekavši da je veoma važno da Srbija bude informisana i uključena u proces razgovora o ustavnim promjenama.
-Pretpostavljam da je ovaj susret motivisan prethodnom posjetom Džonsa i Martinuša Beogradu. Samo uz konsenzus svih potpisnika Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, moguće je postići dogovor o eventualnim izmjenama Dejtonskog ustava- rekao je Dodik.
Da Beograd igra značajnu ulogu u procesu pregovaranja o ustavnim promjenama u BiH, koje su započete razgovorima u Butmiru, potvrđuje i činjenica da su proteklih nekoliko dana u Beogradu boravili predstavnici EU i SAD, koji su sa tamošnjim zvaničnicima razgovarali na tu temu.
(zurnal.info)
“Korupcija u BiH je i dalje ozbiljan problem, posebno unutar vladinih struktura, dok se prijetnje nevladinim organizacijama i medijima koji istražuju slučajeve korupcije nastavljaju”, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.
Angažman domaćih vlasti u borbi protiv korupcije tokom poslednjih godinu dana Evropska komisija je službeno ocijenila kao “mali napredak”. Prevedeno sa diplomatsko-birokratskog rječnika, “mali napredak” se čita kao, tapkanje u mjestu bez prevelike želje i spremnosti da se nešto ozbilnije promijeni.
Lista zamjerki u oblasti borbe protiv korupcije koju je Evropska komisija uputila domaćim vlastima je podugačka. Tako se upozorava da “da nema efektivnih istraga, procesuriranja i presuda kod osumnjičenih za korupciju na najvišem nivou”.
Ovo za građane BiH i nije neka novost jer su i sami svjedoci da i nakon medijskog objavljivanja desetina korupcijskih skandala povezanih sa političarima različitog kalibra ili se ne dešava apsolutno ništa ili se slučajevi godinama razvlače po sudovima bez ikakvog vidljivog rezultata u vidu sudskih presuda.
Kriminal bez kazne
To je jasno i Evropskoj komisiji, pa se u izvještaju konstatuje da je dio problema “slaba koordinacija anti-korupcijskih napora na državnom nivou”, “raspoloživi metodi koji se mogu primjenjivati u slučajevima korupcije ne koriste se efikasno dok saradnja između policije i tužilaštva mora biti ojačana”.
Problem nisu samo policija i tužilaštva jer jer u obavljanju svog dijela posla kod procesuiranja korupcijskih slučajeva, po ocjeni EK, sudstvo je “sporo”.
EU je posebno zabrinuta zbog izostanka presuda u procesuiranim slučajevima korupcije.
Oblasti u kojima je korupcija u BiH najprisutnija su godinama iste, "javne nabavke, izdavanje različlitih odobrenja i dozvola, zdravstvo, energija, transportna infrastruktura i obrazovanje", navodi se u izvještaju EK.
Među razlozima zbog kojih korupcijske afere prolaze bez kazni za glavne aktere su i “nekvalitetni dokazi prezentirani sudovima”, što znači da branioci optuženih bez problema uspjevaju oboriti bombastične optužnice a njihovi klijenti iz sudnica izlaze uzdignuta čela kao nevini ljudi, kojima nikakva krivica nije dokazana.
Drugi razlog za krađu i pljačku bez kazne je mnogo ozbiljniji. I pored višegodišnjih kontinuiranih reformi pravosuđa u BiH, koje su sve odreda proglašavane uspješnim, i dalje političari utiču na rad tužilaca i sudija.
Pravosuđe pod uticajem politike
“ Politički uticaj na na pravosudni sistem i dalje je razlog za zabrinutost. Osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija na nivou države od strane Vlade Republike Srpske je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće. Politički uticaj tokom procesa imenovanja novih sudija Ustavnog suda FBiH takođe je razlog za zabrinutost”, konstatuje Evropska komisija u svom izvještaju.
Za obračun sa korupcijom u BiH trebat će očigledno puno više i vremena i truda nego što je do sada uloženo, barem kada je riječ o stvaranju zakonskog okvira i odgovarajućih institucija.
Tako je nakon što su u Parlamentu BiH odbačeni amandmani na državni zakon o finansiranju političkih partija, ovo pitanje više nikada nije stavljeno na dnevni red. Tako i dalje imamo situaciju da su izabrani zvaničnici po važećem zakonu obavezni da prijave svoj angažman kao i angažman bliže rodbine na funkcijama u drugim institucijama i preduzećima kao i o imovini kojom raspolažu.
Zakon ćutanja štiti kriminalce
Kako su to uočili eksperti EK, jedini problem je što “ne postoji efektivna kontrola podataka o prijavljenoj imovini niti su predviđene adekvatne sankcije” u slučaju kršenja zakonskih odredbi. Dodatna prepreka razotkrivanju slučajeva korupcije unutar državnih institucija je “sistemska greška” koja odvraća poštene službenike od prijavljivanja slučajeva kriminala i korupcije, jer nema zakonskog okvira koji bi ovakve savjesne i poštene službenike na adekvatan način zaštitio od osvete razotkrivenih kriminalaca.
Ukoliko domaći političari vjeruju da će priča o borbi protiv korupcije brzo biti gurnuta u zapećak, varaju se. Politička pat pozicija u BiH i narasle tenzije trenutno jesu prioritet za međunarodnu zajednicu ali će ovo pitanje prije ili kasnije biti riješeno a tada borba protiv korupcije i konkretni rezultati biti jedan od ključnih pokazatelja napretka BiH ka EU.
Uostalom, među najvažnijim uslovima za ukidanja viza za građane BiH, EU je postavila donošenje odgovarajućih zakona i uspostavu institucija za borbu protiv korupcije, što nije razveselilo domaće političare. Ako su domaći političari i njihovi birači već navikli na korupciju, EU nije.
Na suzbijanju korupcije EU ne insistira toliko zbog apstraktnih principa i prevelike brige za dobrobit građana BiH, već zbog jednostavne činjenice da ne želi dopustiti da novcem EU, kojeg bi u narednim godinama u BiH trebalo biti sve više, upravljaju korumpirani domaći političari.
(zurnal.info)
Vlasti u Kantonu osmislile su perfidan način kako da se sarajevskim studentima u izbornoj 2010. godini vozaju džaba, da GRAS dobije 15 miliona budžetskih para, a premijerova stranka glasove visokoškolaca Stranka za BiH preko premijera Kantona Sarajevo Besima Mehmedića za 15 miliona budžetskih maraka kupuje studentske glasove u Sarajevu!!! Pored toga, kadrovi te stranke su pronašli način kako da iz budžeta Kantona Sarajevo izvuku milione. Svoje nečasne namjere maskirali su u tobožnje popravljanje standarda sarajevskih visokoškolaca koji bi se naredne godine trebali vozati džaba. Prijedlog Studentskog parlamenta da se studenti 2010. mogu vozati besplatno u vozilima javnog prevoza pored premijera Besima Mehmedića, svesrdno su podržali i predstavnici GRAS-a. Zašto i ne bi kada će iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti 15 miliona KM, koliko navodno košta da se 40.000 studenata sarajevskih fakulteta može besplatno koristiti njihovim uslugama.
HILJADU MARAKA ZA NAUKU
Ovaj projekat vlasti u Kantonu Sarajevu i volšebnog Studentskog parlamenta trebao bi zaživiti nakon ralizacije projekta elektronskih kartica čije će troškove preuzeti Univerzitet u Sarajevu.
Sve ovo možda i ne bi bilo toliko sporno kada da se u ovom istom kantonu, ne bi godišnje za razvoj nauke izdvajalo bijednih milion i po maraka. Dakle, za razvoj nauke deset puta manje para nego za besplatno vozanje studenata po gradu.
Ova odluka od predstavnika Studentskog parlamenta pravdana je time kako je u cijeloj Evropi normalno da studenti imaju besplatan javni prevoz. Zaboravljaju pritom da te zemlje isto tako recimo za razvoj nauke izdvajaju nekoliko stotina puta više novca nego za studentski prevoz.
Podaci, koliko se kod nas iz budžeta izdvaja za razvoj nauke više su nego poražavajući. Prema riječima Berka Zečevića, predsjedika Sindikata Univerziteta u Sarajevu za razvoj nauke se izdvaja mizernih 1.500.000 KM.
-Radi se o smiješnim sumama. Na cijelom Univerzitet postoji oko 1.500 asistenata i profesora. I ti ljudi trebaju poticaj za svoje naučne radove. Međutim, taj novac se raspoređuje dalje, u razne fondove. Onda se raspiše konkurs, postoji komisija koja određuje ko će dobiti pare za naučne projekte, i na kraju se sve svede da stotinjak profesora dobije po 15.000 KM, što je naravno nedovoljno za bilo kakav ozbiljan naučni rad - kaže Zečević.
On navodi primjer iz Hrvatske gdje profesori dobijaju po 15.000 kuna godišnje samo za kupovinu knjiga, stučnih časopisa, simpozije... Poređenja o ulaganjima u razvoj nauke bila bi, u najmanju ruku, neozbiljna.
Pitali smo Zečevića i za komentar o izdvajanju ovolike sume novca za besplatan prevoz studenata, na šta je on samo uzdahnuo i dodao: Ma nemam šta komentarisati, sve sam rekao!
BOLJE SE DŽABA VOZAT', NEGO DŽABA UČIT'
No, da se mi vratimo na Stranku za BiH i ovaj populistički stav premijera Mehmedića koji želi udovoljiti studentima. Velid Alibašić, čan izvršnog odbora Studentskog parlamenta, i koordinator ovog projekta otvoreno kaže: “Predizborna je godina, pa mislim da ako ikada primoramo vladajuću strukturu onda je to sada”, i nastavlja: ”Bolje išta nego ništa, da se ne kaže da Studentki parlament ništa ne radi.”
Miroslav Živanović, iz Centra za ljudska prava pri Univerzitetu u Sarajevu smatra kako ima mnogo nejasnoća u ovom slučaju: “Razumijem ja da se treba poboljšati studentski standard, i ja sam za to. Ali, pitanje je šta se ovdje želi postići. Da li su u prvom planu studenti ili GRAS?”
Živanoviću je u najmanju ruku čudno da se toliko novca izdvaja za besplatan prevoz.
On navodi da je razumljivo da se u trenutnoj situaciji obezbjede besplatne karte za kino, pozorište, poneki koncert...
-Ja bih radije uložio milion maraka da se napravi kvalitetan menedžment GRAS-a. A s druge strane ja ne mogu da vjerujem da ti ljudi u GRAS-u na ovaj način koriste svoju monopolističku poziciju - zaključuje Živanović.
Vlast u Kantonu Sarajevo vjerovatno očekuje da ovim potezom izvuće dvostruku kotrist: 15 miliona budžetskih para bit će uplaćeno GRAS-u, gdje instalirani menadžment već ima svoje ljude koji znaju šta će dalje s tim parama, a istovremeno će to prikazati kao brigu Stranke za BiH o problemima studentske populacije. Za pamet ovdje ionako niko ne mari. Što pokazuje onih planiranih milion i po za razvoj nauke.
Vlast je odavno svjesna da su domaći studenti korumpirani. Jer, lakše je kupiti diplome nego učiti. Konačno, strankama na vlasti korisniji su izvozani studenti, nego pametni inžinjeri, profesori, doktori...
Ne bih volio da sam se našao u avionu za Talin. Čudni su navijači u njemu slavili. Bivše fukare, budući robijaši, sadašnje horde zla. Sve u svemu, mučno društvo. Trijumfu Bosne i Hercegovine nad Estonijom u Talinu prisustvovali su i naši federalni funkcioneri. Nakon utakmice, slavili su s fudbalerima i pjevali uz ex hafiza Šabana Burhana. Tokom povratka, u avionu je napravljen snimak koji će biti izvanredan eksponat za budući Muzej beščašća Bosne i Hercegovine. Na toj fotografiji, štampanoj na duplerici dnevnih novina, premijer Mujezinović i ministar Grahovac ponosno poziraju s Džekom, Spahićem i državnom zastavom. Ne znam šta su nam precizno željeli poručiti ovim performansom, sigurno je samo da su tako još jednom demonstrirali nezemaljski bezobrazluk i bahatost.
Kao što znamo oni su, zajedno sa fudbalerima i još nekoliko kolega iz Vlade i pratećih službi, u Talin doputovali charter avionom koji je premijer galantno unajmio za tričavih 114.000 KM. Za svoj omiljeni dnevni list ovako je obrazložio odluku:
- U ovom trenutku, nema boljeg promotora države BiH u svijetu i zato smo se odlučili na ovaj potez.
Mujezinović nije uspio objasniti zašto su baš članovi Vlade morali praviti društvo nogometašima, naročito dok Federaciju drma desetak štrajkova i dok usred pritisaka MMF-a sjednica Vlade kasni 20 dana. Nije uspio rasvijetliti ni misteriju kako je uspio pronaći tolike pare za avion u vrijeme praznog budžeta, neophodnih rebalansa i ušteda.
Samo je dodao da se čudi tolikom interesovanju novinara za ovaj slučaj, jer ovakva odluka, kako je izgovorio, ni u jednom segmentu nije sporna. I njegov drugar sa fotografije slično je reagirao kada su ga novinari pitali da kaže ko će sve biti u avionu za Talin:
- Zašto bi bilo kome taj spisak bio interesantan?
Spisak je do samog ukrcavanja čuvan u dubokoj tajnosti, a u X fileove zauvijek su zakopani kriteriji po kojim se on pravio. Tako nikada nećemo saznati zašto su baš Mujezinović, Grahovac, federalni ministar prometa i komunikacija Nail Šećkanović, zamjenik državnog ministra civilnih poslova Senad Šepić, Grahovčev savjetnik Mustafa Demir i ostali zaslužili da na naš račun uživaju u utakmici. Možemo samo pretpostavljati kako se pravio taj spisak. Možda su testirali poznavanje fudbala i navijačke tehnike pa onda objektivno između sebe izabrali najbolje fukare, robijaše, manijake i slične?
Javnost je nakratko bila zgrožena zadnjom demonstracijom bezobrazluka naših funkcionera, na par foruma se zapitala otkud im moral i gdje će im obraz, a onda okrenula tekućim pitanjima. Do novog šamara koji će im vlasti prirediti...
Nema sumnje da će ih biti još. Jer, naši funkcioneri ministarsko mjesto ili parlamentarnu stolicu doživljavaju kao dobitak na lutriji. Kako i ne bi, čitav život im se promijeni, obzori prošire, nebo razvedri, svaka noć je zvjezdana, budućnost je svijetla, a svijet pretvori u Otok magaraca bez zaslužene kazne. Preko noći se teleportiraju u Cannes, u bijelom odijelu pijuckaju sa filmskim zvijezdama, naručuju charter letove, kupuju limuzine, zapošljavaju familije, prodaju fabrike, iznajmljuju planine... Pokušajte pronaći njihove fotografije napravljene prije nego što su se uspjeli dočepati našeg budžeta. Sigurno ćete uočiti frapantnu transformaciju. Ne radi se tu samo o kvalitetnijim odijelima, boljim frizerima, stilistima... Čitav lik se izmijenio, kičma se ispravila, ten pročistio, kosa ojačala, oči dobile sjaj, osmijeh postao lascivan, geste autoritarne. Kao da su bili na detaljnom remontu, gdje im je skelet ojačan i na njega nabacani sasvim novi dijelovi.
Senzacionalan je to obrat! Valja sačuvati zdrav razum i ostati u ravni sa stvarnošću nakon takvog šoka. Poznato je da to rimskim carevima nije uspijevalo. Mnogi su, kako je vlast odmicala, uspjeli sebe sasvim ubijediti da pripadaju božanskoj rasi. Neron nije odustao od te zablude čak ni dok su mu se približavali osvetnici s bodežima. Zavapio je prema nebu: Ah, kakva veličina umire u meni, a onda zatražio od pratnje: Neka mi neko pomogne da umrem, dajući mi primjer kako se to radi.
Dakle, ako ni zbog čega drugog, naši funkcioneri moraju zbog vlastitog interesa otići s vlasti. Ne zbog nas, mi smo navikli da trpimo, izdržali smo i gore. Moraju otići zbog očuvanja vlastitog zdravog razuma. Pošto još uvijek nisu shvatili ozbiljnost problema koji ih je snašao, moraćemo im pomoći u tome. Zato, pronađite u sebi milosrđe i pomozite nesretnicima. Moramo ih spustiti na zemlju i svesti u njihove realne okvire. Dok ne bude sasvim kasno.
Što se tiče onog aviona, ne bih volio da sam se našao u njemu. Čudni su navijači u njemu slavili. Bivše fukare, budući robijaši, sadašnje horde zla. Sve u svemu, mučno društvo.
(zurnal.info)
Predstavnici Udruženja Akcija građana danas su poslanicima u Federalnom parlamentu uručili svoj Prijedlog Zakona o reviziji privilegija koje koriste funkcioneri u FBIH.
- Umjesto odgovornih koji se ne mogu dosjetiti adekvatnih i učinkovitih mjera, Udruženje Akcija Građana nudi jedno od brojnih raspoloživih rješenja za uštede. Treba samo smanjiti privilegije i ničim zasluženi luksuz koji uživaju naši “visokoproduktivni “ funkcioneri na svim razinama vlasti, jer upravo tu je najveći odliv budžetskog novca – objašnjavaju razloge za svoj trud u Akciji građana.
Ponuđenim Prijedlogom Zakona uređuju se uslovi, način i postupak vršenja revizije svih funkcionera u FBiH koji koriste javne privilegije po zakonu i navikama zatečenim u službenoj praksi u FBiH.
- Zakon se upućuje u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku u vrijeme kada Parlament FBiH razmatra prijedlog «Zakona o reviziji korisnika prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite». Na ovaj način Parlament FBiH ima odličnu priliku da razmatrajući dva zakona o reviziji (reviziji prava boraca i reviziji privilegija funkcionera), primjeni jednake principe revizije na siromašne i na bogate pripadnike našeg društva. Tako bi se u predizbornoj godini izbjegle neugodne posljedice spoznaje da samo siromašni plaćaju cijenu zaključenja aranžmana sa MMF-om – predlažu iz Akcije građana.
Žurnal info objavljuje kompletan tekst Prijedloga Zakona o reviziji privilegija koje koriste funkcioneri u FBIH.
{pdf=http://www.zurnal.info/home/images/pdf/zakon.pdf|580|700}
(zurnal.info)
