Na današnjoj konferenciji za štampu koja je održana u hotelu Radon Plaza, Fahrudin Radončić, utemeljitelj Avaza formalno je potvrdio ulazak u politiku. Na početku se gazda Avaza uporedio sa italijanskim premijerom Silviom Berlusconijem. - Prije je Italija mijenjala premijera svake pola godine. Otako je Berlusconi došao na vlast to je promijenilo, bez obzira šta ko mislio o njemu.
Bosanski Berlusconi je nakon toga u kratkim crtama predstavio orjentaciju svoje političke partije, a to se prije svega odnosi na ekonomiju, gradnju autoputeva, zaustavljanju prodaje prirodnog blaga, pomoć posrnulim kompanijama, ulasku u NATO. Evropskim integracijama...
Na čuđenje svih prisutnih naglasio je da Bosni i Hercegovini ne trebaju nikakvi miškovići (!), pacoliji, crnogorci... Posebno je istakao, i to povišenim tonom, da je neophodno očuvati lik i djelo Alije Izetbegovića.
- Ovom prilikom želim da naglasim da ću čvrsto stati iza lika i djela Alije Izetbegovića. Da njega nije bilo ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Za to želim reći stop svim atacima i blaćenju lika i djela rahmetli predsjednika, rekao je Radončić.
Ime stranke nije htio otkrivati, kao ni članove. Samo je rekao da će javnost biti blagovremeno obaviještena. Zanimljivo je da na ovom prvom Radončićevom obraćanju nije bio prisutan niti jedan političar, privrednik pa ni estradna zvjezdica...
Nakon održanog govora, koji je izbiflao sa ručicom u džepu, Radončić je prisutnim novinarima uskratio mogućnost pitanja i ubrzanim korakom napustio konferencijsku salu.
(zurnal.info)
Podsjećanja radi, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je donio odluku kojom se članovima Upravnog odbora „Elektroprijenosa BiH“ nalaže da bez odgađanja imenuju generalnog direktora ovog preduzeća.
„Kada je riječ o 'Elektroprijenosu BiH', tu se potencijalno čak radi o ulasaku u vlasničke odnose, koji su svetinja na Zapadu. Vi ne možete dekretom nikome oduzeti vlasništvo i dati ga nekom drugom. Neka to pokušaju u svojim zemljama napraviti. Svaki sud će ih oboriti i javnost će ih procijeniti komunistima koji vrše nacionalizaciju“, ustvrdio je Radojičić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Zaključio je da se o tome može još mnogo diskutovati, ali da je siguran da se radi o početku nove političke krize u BiH.
(FENA)
Taj okrugli sto je pokušaj organizacija civilnog društva da pokrenu principe širih javnih rasprava pri donošenju bitnih odluka za građane. Povod tome je činjenica da građani često ne samo da ne učestvuju u procesima izrade i usvajanja zakona, već o njima nisu ni informirani.
Polazeći od toga da pravo okupljanja i udruživanja predstavlja izuzetno važno građansko i političko pravo koje štiti građane od samovoljnog miješanja države te da je ono osnov za postojanje i funkcioniranje demokratskog društva, Centar za promociju civilnog društva, zajedno s organizacijama civilnog društva okupljenim u mreži „Sporazum plus“- Kanton Sarajevo, pokrenuo je inicijativu da se javna rasprava o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo provede na kvalitetno drugačiji način nego što je to bila dosadašnja praksa.
Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo prihvatilo je tu inicijativu. Zajednički je utvrđen plan provođenja javne rasprave.
Centar je, u sklopu realizacije inicijative vezano za institucionalno uređenje odnosa između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo kroz proces izrade, usvajanja i primjene Sporazuma o suradnji između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo, pokrenuo i nekoliko konkretnih akcija da bi se i u praksi pokazale prednosti suradnje predstavnika vlasti i NVO sektora u rješavanju konkretnih pitanja od interesa za sve građane Kantona. Jedna od tih aktivnosti, čija je realizacija u toku, jeste uključivanje i stručna pomoć Ministarstvu unutarnjih poslova Kantona Sarajevo pri izradi i realizaciji Plana provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo.
(FENA)
Žalbena komisije Vijeća za štampu u BiH održala je u petak, 18. septembra, redovnu sjednicu, na kojoj je, između ostalog, razmotreno opće stanje u bosanskohercegovačkim štampanim medijima.
Na sjednici je konstatirana tendencija drastičnog pada profesionalnih standarda u printanim medijima i izražena zabrinutost zbog neargumentiranih, uvredljivih i huškačkih tekstova koji imaju negativne posljedice po građane i građanke u BiH.
Žalbena komisija Vijeća za štampu izražava zabrinutost eskalacijom uvreda, diskvalifikacija i netrpeljivosti koje pojedine redakcije printanih medija ispoljavaju ne samo prema kolegama iz drugih medija nego i prema neistomišljenicima, čime se osnovna funkcija medija stavlja u drugi plan, saopćeno je iz Vijeća za štampu u BiH.
(FENA)
On je također zatražio da proces ostane u sadašnjoj fazi sve dok žalbeno vijeće o tom pitanju ne donese odluku.
Tužilaštvo se usprotivilo da Karadžiću bude odobren zahtjev za odgađanjem početka suđenja, ali da mu bude odobren zahtjev da se žali na odluku sa statusne konferencije, javio je Tanjug.
Karadžić je ranije početkom mjeseca od suda zatražio da mu se početak suđenja odgodi za 10 mjeseci kako bi imao dovoljno vremena da se pripremi za proces, navodeći da je tužilaštvo pripremilo više od 938.000 stranica dokumentacije i da bi, samo za čitanje tog materijala, bilo potrebno 2.086 dana.
Predsjedavajući sudija O-Gon Kwon ocijenio je da bi suđenje trebalo da bude završeno u roku od dvije i po godine, dok, po njegovim riječima, "u najgorem scenariju taj period ne smije da bude duži od tri godine".
Karadžić se pred Haškim tribunalom brani sam, uz pomoć stručnog i pravnog tima za odbranu.
Optužnica Karadžića tereti za genocid i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995.
Karadžić je bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS), a na čelu RS-a je proveo period od maja 1992. do jula 1996.
Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Beogradu, poslije više od 12 godina skrivanja pod lažnim imenom. Haškom tribunalu je izručen 30. jula prošle godine.
(FENA)
Direktor Mirko Lujić smijenio je Dragana Lukača sa mjesta pomoćnika direktora SIPA-e i načelnika kriminalističko- istražnog odjela, te ga postavio ga za šefa Odjela za zaštitu državnih objekata i osoba.
Na svojoj ranijoj poziciji Lukač je ostvario vrhunske rezultate. Njegovim radom nisu bili zadovoljni samo kriminalci i političari ogrezli u korupciji i pljački. To, nažalost, nije spriječilo direktora SIPA-e da svog pomoćnika prebaci na mjesto gdje njegovi profesionalni kvaliteti ne dolaze do izražaja.
Da se ne lažemo, Mirko Lujić nikada nije zaboravio kada je Lukač podnio izvještaj protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika.
Iskoristio je prvu priliku i uklonio Lukača sa mjesta na kojem bi ovaj mogao poremetiti pljačkaške planove korumpiranih političara. Odlaskom Lukača sa mjesta pomoćnika direktora I načelnika kriminalističko-istražnog odjela, političarima na vlasti u BiH ponovo je otvoren prostor za pljačku i rasturanje ono malo što je ostalo od države.
Da smjenom Lukača nije zadovoljan samo Milorad Dodik, najbolje pokazuju reakcije na sramnu odluku Mirka Lujića. Kao što i pretpostavljate, Lukač je dobio onoliko podrške vladajućih stranaka koliko i prijedlozi zakona za oduzimanje nelegalno stečene imovine ili zakon o formiranju agencije za borbu protiv korupcije. Dakle, ništa.
U svemu ovome najveću štetu imaju građani. Kako ne bismo ponovo bili nijemi promatrači i svjedoci kriminala najvećih mogućih razmjera, potpišimo peticiju za vraćanje Dragan Lukača na mjesto pomoćnika direktora SIPA-e za I načelnika kriminalističko-istražnog odjela.
Samo pravi ljudi na pravim mjestima građanima u BiH mogu vratiti samopouzdanje i vjeru da i ova država nekada dobije pridjev normalna!
Potpisanu peticiju dostaviti ćemo Mirku Lujiću, direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, kao i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću.
Peticiju možete potpisati na:
http://www.petitiononline.com/lu180909/petition.html
(zurnal.info)
To je u direktnoj suprotnosti sa zaključcima iz Deklaracije Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 31. oktobra 2007., komunikeima od 25. juna 2008. i od 30. juna 2009. te izjavom ambasadora zemalja članica Upravnog odobora od 12. septembra 2008., navodi se u saopćenju PIC-a.
Ambasadori su podsjetili na jasan stav Upravnog odobora Vijeća za implementaciju mira iz komunikea od 30. juna ove godine u vezi s mogućim jednostranim potezima ove vrste od entiteta.
U njemu se navodi da su "pokušaji da se ponište rezultati ranije dogovorenih reformi i oslabe postojeće institucije na državnom nivou pokazuju otvoreno nepoštivanje temeljnih principa Općeg okvirnog sporazuma za mir, neprihvatljivi i moraju prestati".
Stoga su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a izrazili punu podršku visokom predstavniku da poduzme mjere koje smatra neophodnim da održi kontinuitet poslovanja Elektroprijenosa u skladu sa zakonom i na taj način osigura neometano pružanje javnih usluga tog preduzeća za dobrobit svih građana BiH.
Ambasadori očekuju od vlasti Republike Srpske i njihovih predstavnika da djeluju u okviru uspostavljenih institucija i zakona BiH, u ovom slučaju Elektroprijenosa BiH, kao i da djeluju u dobroj namjeri i u duhu kompromisa kako bi poboljšali funkcionalnost tog preduzeća koje pruža javne usluge.
Neispunjavanje tih očekivanja smatrat će se jasnim pokušajem slabljenja bitne državne institucije i značajnim nazatkom u procesu evropskih integracija, navodi se u saopćenju.
(FENA)
Milorad Dodik je najavio da će tražiti od Parlamenta BiH da usvoji Zakon o informiranju, sličan onom koji je donesen u Srbiji. Dejan Kožul, novinar e - novina, za Žurnal objašnjava kakve posljedice na društvo može imati ispunjenje posljednje Dodikove želje
Vidite gospodo. Zakon je takav! Kako nalaže zakon, ali ja kao jedan paćenik kao jedna sirotinja ne bi mog’o to da uradim zato što je zakon izuzetno...IZUZETNO je zakon...povlašćen u vezi zakona. Da nastavimo? Može!
Pre nego to uradimo, moram da istaknem da bi autor ove izjave (pripiti Beograđanin) mogao da tuži dolepotpisanog jer sam za potrebe ovog članka iskoristio njegovu autorsku izjavu, besmislenu, ali ipak učinio sam to bez njegove saglasnosti, a zarad sticanja pravne imovinske koristi.
Rizikujem da me sud razapne zbog „povrede njegovih moralnih prava“. Jedini spas mi je činjenica da je izjava toliko besmislena da je onoga koji ju je tog dana prelomio preko jezika verovatno toliko sram da mu ne pada na pamet da se zbog iste razvlači po sudu i to od najnižih pa sve do Vrhovnog.
Neki sa tim nemaju problema. U svesnom stanju izreći niz besmislica, među kojima se izdvajaju izlivi ljubavi prema Mirjani Marković i mržnje prema Zoranu Đinđiću, a onda se ganjati po sudu sa komitetom pravnika za ljudska prava (YUCOM) koji su izdali knjigu „Aleksandar Tijanić – Slučaj jednog službenika“, a koja sadrži upravo izrečene besmislice može samo Aleksandar Tijanić, nekad leva ruža Mirjane Marković, a danas medijski protočni bojler Demokratske stranke i njenog lidera Borisa Tadića. Ganjao se i, nakon odluka Okružnog suda koji je našao da su u YUCOM-u samo koristili pravo citiranja, satisfakciju je dobio na Vrhovnom sudu koji je tu presudu preinačio i podebljao autorski pečat preko izgovorenoga.
BESKIČMENJACI U TOGAMA
Sada sam došao na vrlo sklizak teren. Ako pređem liniju koju već dobrano gazim i kažem da su sudije u Vrhovnom sudu zloupotrebile Zakon o autorskom pravu, da su lako potkupljivi i beskičmenjaci u togama, a da Tijanić nije ništa više od vetropira koji savršeno zna kako vetrovi duvaju što mu pomaže da se lakše uvuče u nečiju pozadinu, e onda će oganj nebeski pogoditi potpisnika ovih redova i ostaviti mu pismo – pozivnicu za razračunavanje na sudu jer sve šta sam rekao (napisao) je samo fikcija i laž sa ciljem sticanja prave imovinske koristi, dok se drugačije ne dokaže.
Nije novinarima u Srbiji lako. Mnogi od njih još nisu ni apsolvirali pitanje autorskih prava. Mnogi se i pitaju šta to zapravo znači? E, pa Vrhovni sud i Tijanić su se potrudili da im maksimalno suze tu dimenziju. Za ostatak se pobrinuo Mlađan Dinkić, uz malu pomoć prijatelja koji su prostor za manevar novinarima dodatno suzili u okviru usvojenih izmena i dopuna Zakona o informisanju. Osećanje zbunjenosti lagano prerasta u klaustrofobiju. Otvaramo stranice Zakona i vidimo sledeće novitete:
(Zakonom je predviđeno da javno glasilo može osnovati domaće pravno lice i obaveza upisa u Registar javnih glasila. U slučaju izdavanja glasila koje nije upisano u Registar, nadležni javni tužilac dužan je da odmah pokrene postupak za privredni prestup, a nadležni sud u roku od 12 sati da obustavi privremeno izdavanje glasila.
Ukoliko ne poštuje zabranu i izdaje glasilo koje nije upisano u Registar, osnivač javnog glasila može biti kažnjen sa milion do 20 miliona dinara, a odgovorno lice sa 200.000 do dva miliona dinara. Predviđena je i zabrana izdavanja glasila. Prijavu za upis u registar štampanih dnevnih javnih glasila osnivači su dužni na podnesu u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu, a osnivači drugih glasila za 90 dana.
Izmenama Zakona predviđene su i rigorozne kazne za kršenje pretpostavke nevinosti i objavljivanje informacija koje mogu ugroziti razvoj maloletnika i ukoliko je maloletnik učinjen prepoznatljivim u informaciji koja može da povredi njegovo pravo ili interes. Visina kazni vezana je za tiraž i prihod od oglasa u broju u kome je prekršaj napravljen, a ako je objavljana na naslovnoj strani ili u infomativnoj emisiji za taj sedmodnevni prihod.
Tako formirana kazna može biti 25-100 odsto zbira vrednosti ukupno prodatog tiraža isporučenog na dan objavljivanja informacije i vrednosti prodatog oglasnog prostora u tom broju, a u slučaju elektronskog glasila 25-100 odsto oglasnog prostora za dan u okviru kojeg je objavljena informacija. Odgovorno lice u osnivaču i odgovorni urednik mogu biti kažnjeni sa 200.000 do dva miliona dinara.
Zakonom je predviđena i uslovna kazna uz obavezu objavljivanja presude ukoliko je delo prvi put učinjeno. Kazne za neke prekršaje povećane su sa sadašnjih 30.000-200.000 na milion do 10 miliona za glasilo, odnosno 100.000 do milion dinara za odgovornog urednika.
Predviđene su i rigorozne kazne za distributere koji prekinu distribucije iz neekonomskih razloga. Takođe, zakonom je zabranjen prenos prava nad javnim glasilom. Prvobitno predviđena odredba o obaveznom osnivačkom kapitalu od 50.000 evra izbačena je vladinim amandmanima.
Predlagač je odustao i od odredbe koja je predviđala obustavljanje izdavanja novina i novčanu kaznu ukoliko se to ne učini za osnivača javnog glasila kome je račun u blokadi duže od 90 dana u prethodnih godinu dana.)
Ovo su Nove odredbe kojima se nameću oštre kazne za prekršaje novinara. Ti prekršaji uključuju neobjavljivanje spiska urednika, opisivanje nekoga kao kriminalca ako nije izrečena zakonska presuda ili narušavanje prava maloletnika. Medijske organizacije koje se ogreše o zakon mogu da se suoče sa milionskim kaznama u evrima.
NEPOJMLJIVA SREĆA ZBOG ZAKONA
Kako to zapravo izgleda u praksi? Svega dan nakon usvajanja zakona, redakciju e-novina iznenadio je poziv Dušana Čukića, urednika na RTS-u u ranim danima Miloševićeve vlasti. Možemo slobodno reći čoveka koji je bio preteča ratno-huškačkoj mašineriji, a o kome je kolega i drug Bojan Tončić pisao u Danasu, a sve to ponovo podelio sa čitaocima e-novina u tekstu „Milanovićevi krvavi kvadrati“. Sledi detalj razgovora:
- Ja sam Dušan Čukić! Vi ste autor teksta objavljenog pod naslovom ’Milanovićevi krvavi kvadrati’?
- Da, ja sam, pa?
- U tom tekstu Vi pominjete mene, da sam dobio neki kredit. Ja sam taj kredit isplatio! Vi ste preneli tekst iz jednih novina na koji ja nisam hteo da reagujem. Koliko imate godina i otkad ste novinar?!
- Nadam se da je taj tekst kod Vas izazvao najmanje toliko duševnih patnji koliko ste ih Vi meni izazvali svojim Dnevnicima!
- A šta sam ja to učinio? Znate li da je donet ovaj zakon i ja sam srećan zbog toga?! Vi ste nepristojni i nemoralni, napisali ste neistinu! Nećete više moći tako!
Slučaj drugi. Nekadašnji šef beogradskog DB-a Milan Radonjić, jedan od optuženih za ubistvo četvorice funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali, iako osuđen na šest meseci zatvora, i to zbog nezakonitog hapšenja kolege Vladimira Nikolića 1999. godine odnedavno je na slobodi, odnosno u zatvoru nije ni bio jer je nastupila zastara. Ogorčen zbog toga, al i zbog činjenice da nije odgovarao za zločin na Ibarskoj predsednik SPO, troprsti Vuk Drašković rekao je Blicu da postoje dokazi koji terete Radonjića i radnika DB Stevana Bastu za ubistvo urednika i vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina Slavka Ćuruvije, četvorostrukog ubistva na Ibarskoj magistrali i atentat na njega izvršen u Budvi.
Zora Dobričanin - Nikodinović, advokatkinja koja zastupa Milana Radonjića, najavila je da će tužiti Blic koji je preneo Draškovićevu izjavu, zbog „kršenja Zakona o informisanju“.
Izmene za koje niko još ne zna ko ih je konkretno nabacao na papir lagano hvataju za gušu novinare po Srbiji. Ideja da se uredi medijski prostor u nekom drugom vremenu, sa nekom drugom vlasti i zbog nekih drugih razloga bila bi podržana i od samih novinara, u to ne treba sumnjati. Smeća poput Kurira, Pravde, Press-a, i mnogih drugih na medijskoj sceni Srbije ne zaslužuje ništa drugo do gašenja.
MINISTARSKA SUJETA
Cena koja će se u Srbiji platiti ne bi li zadovoljili sujetu jednog ministra je prevelika, koliko god nas uveravali u suprotno. Navodno će se Ministarstvo pravde brinuti da ne bude sve tako crno, a u Republičkom javnom tužilaštvu kažu da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad svakog zakona u Srbiji, kao i da Tužilaštvo prepustiti sudu da oceni da li su teze nižih javnih tužilaštava zasnovane na zakonu i u skladu sa odredbama Evropske konvencije.
Ako se podsetimo presude koju je Vrhovni sud doneo u slučaju Aleksandra Tijanića i YUCOM-a onda možemo spokojno leći. Kakva država, takav sud. Dakle, žali bože.
A vidim da su se pojedinci preko Drine veoma zainteresovali da iskustva prenesu. Igru koju su pripremili u Srbiji, a po kojoj su „čisti“ ostali Miloševićevi SPS-ovci, ali i radikali, oni ortodoksni ali i umiveniji, Miloševićevo Udruženje novinara Srbije, Koštuničin DSS, i brojni drugi opskurni likovi bila je samo dobro osmišljena predstava za birače čiji se ishod unapred znao. Uostalom koji još političar ne mašta da pod svoje zavede kritičare i da im s vremena na vreme ne odrapi neku milionsku kaznu, pa ako treba platiće i iz resursa stranke kako bi diskreditovali drugu stranu.
Oko toga postoji apsolutni konsenzus, pa nemojte se čuditi da se slično desi i u BiH. Zakon je takav da bi ga svaki političar poželeti mogao, bio on Srbin, Bošnjak, Hrvat..., jer IZUZETNO je zakon... povlašćen u vezi zakona.
Zanimljivu ulogu je odigrao i OEBS, odnosno OSCE misija u Srbiji. Prvobitno apsolutno nikome nisu dati na uvid predložene izmene i dopune Zakona. Nakon sitnijih ispravki usvojenim amandmanima, OEBS se nije izričito stavio na stranu protiv usvajanja, što su iskoristili i u NUNS-u i LDP-u da kažu da je jedna toliko značajna institucija ipak dala podršku. I nakon usvajanja bilo je nemoguće čuti jasan odgovor iz OEBS-a da li su stali iza izmena. Zanimljivo je da su odmah po usvajanju zakona najavili da će organizovati kurseve za sudije Trgovinskog suda, koji sada preuzima nadležnost o medijima, barem u onoj regulativnoj sferi, a koji su se do sada sa medijima susretali samo uz jutarnju kafu.
Španski sudija Ismael Moreno izdao je međunarodne naloge za hapšenje Johana Lepriča, Antona Titjunga i Josiasa Kumpfa. Prema optužnici na 18 strana Kumpf sada živi u Austriji a druga dvojica se još uvijek nalaze u SAD-u.
Moreno je naveo da su trojica osumnjičenih bili članovi nacističke SS garde Totenkopf i da su služili u logorima ili u Mauthauzenu u Austriji pod nacističkom okupacijom ili u Zahzenhauzenu u Njemačkoj, prenosi u petak Beta.
Titjung (85) je rođen na teritoriji današnje Hrvatske, sada živi u američkoj državi Wisconsin. Leprič (85), koji je rođen u Rumuniji živi u Ditrojtu u državi Michigen.
Kumpf (84) je rođen na teritoriji današnje Srbije, i živio je u Rasinu, u državi Wisconsin, prije nego što je deportovan u Austriju.
Sva trojica su se naselila u SAD poslije Drugog svjetskog rata i stekla američko državljanstvom ali im je ono oduzeto posljednjih godina kada su američke vlasti zaključile da su prikrili svoju nacističku prošlost, prenosi agencija AP.
Moreno je izdao optužnicu u skladu s španskim poštovanjem principa univerzalne nadležnosti koja dozvoljava da se posebno teški zločini kao što je genocid, tortura ili terorizam, procesuiraju u Španiji iako su počinjeni na drugoj teritoriji.
Moreno istražuje ovaj slučaj od jula prošle godine na zahtjev porodica Španaca koji su deportovani u nacističke logore.
Četvrti osumnjičeni koji je naveden u prvobitnoj istrazi John Demjanjuk deportovan je iz SAD u Njemačku u maju da mu se tamo sudi i nije naveden o ovoj optužnici.
Portparol austrijskog minstarstva vanjskih poslova Katarina Svoboda rekla je da Austrija još nije zvanično obavještena o ovoj optužnici.
(FENA)
- Mislim da je moguće da se NATO i Rusija odluče na novi početak, kazao je Rasmussen u svom govoru u Bruxellesu, javio je AFP.
On je dao tri konkretna prijedloga da se to postigne. Prvi se sastoji u " hitnom razmatranju jačanja saradnje NATO-Rusija u svim domenima", od zajedničkog interesa.
Rasmussen je naveo borbu protiv terorizma, širenje oružja za masovno uništenje i stabilizacija Afganistana.
Da bi se uspostavilo povjerenje, Rasmussen želi "ponovno uspostavljanje uspješne saradnje Vijeće NATO-Rusija, konsultativni organ između Atlantskog saveza i Moskve", kako bi se "bez predrasuda" pokrenula sva pitanja.
On je također predložio u petak Rusiji da ponovo zajednički razmotre "nove izazove sigurnosti 21. stoljeća".
(FENA)
Kako je izjavio direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ-a Ivan Krstanović, realno naplativa dugovanja iznose oko 10 milijuna maraka, dok se realno nenaplativi dio potraživanja po osnovu neuplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika, odnosi na poduzeća i tvrtke koji više ne postoje ili su prestale s radom, a nikada nisu izmirili obaveze prema Zavodu.
Kada je riječ o primjeni nove zakonske regulative u FBiH, Krstanović naglašava da obveznici uplate doprinosa od početka ove godine ne mogu isplatiti plaće radnika ako na njih nisu uplatili doprinose za zdravstveno i mirovinsko-invalidsko osiguranje.
Krstanović naglašava da porast prihoda po osnovu uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u HBŽ-u u razdoblju siječanj-lipanj iznosi oko pet posto, ali da je ta ustanova u istom razdoblju po ovom osnovu, izgubila prihod između 800.000 i 900.000 maraka jer privatni sektor doprinose plaća na minimalnu osnovicu plaća, a javni, odnosno državni, na stvarnu osnovicu.
(FENA)
On smatra da je situacija u BiH dobra, te da nije onakva kakvom se prikazuje. Priča se o raspadu BiH, istakao je Silajdžić, jer to odgovara onima koji žele stvoriti atmosferu, kako bismo mi prihvatili bilo šta. Oni koji su pokušali oružjem nisu uspjeli, a neće uspjeti ni mikrofonima, dodao je naglasivši da nekom odgovara da stvara takvu atmosferu.
Imamo političkih problema, ali to nije tako, bio je izričit Silajdžić. Složio se da u posljednje vrijeme ima alarmantnih izjava, koje su kako je kazao rezultat toga da ljudi žele da budu u medijima, da se čuju, a najlakše je ako je sve crno, žuto, alarmantno, kataklizmično, onda to se i prenosi.
Pojasnio je to primjerom da ako kaže nešto dobro, poput da su u zadnjih šest mjeseci naše firme u Libiji potpisale 500 miliona dolara poslova, onda se to i ne čuje, ali da ako kaže nešto crno, što ne valja, onda će svi prenijeti.
U nastvaku je dodao da bi za sve nas bilo dobro da se posvetimo privredi. Izrazio je žaljenje što BiH nije iskoristila priliku s planiranim energetskim projektom, dodajući da treba raditi na projektima i investicijama, ukoliko se želi da mladi ostaju u zemlji i da rade, te da se privuku u BiH i oni koji su već otišli.
Kako je kazao, pozvao je i sanske privrednike da pripremaju projekte, jer će biti nekih konferencija u ovoj i narednoj godini, gdje potencijalni ulagači dolaze, ali nema projekata. Znam da to košta i da treba puno znanja, ali to moramo raditi ako želimo investicije i razvoj bh. privrede, istakao je Silajdžić.
Prema njegovim riječima, danas se u svijetu investira u poljoprivredu i energetiku, a BiH ima i jedno i drugo, stoga se postavlja pitanje samo kako ćemo se organizirati i koliko ćemo ozbiljno misliti.
(FENA)
Kredit od 7,5 miliona KM, na devet godina, bez kamata, sa grace periodom od 4 godine. Gdje to ima? U Republici Srpskoj. Požurite, ponuda traje samo još dok je Dodik na vlasti Treba vam kredit? Nekoliko miliona maraka, bez kamata, sa rokom otplate od devet godina, pri čemu sa vraćanjem kredita počinjete tek nakon četiri godine? Dobiti ovakav kredit u bilo kojoj banci je čista naučna fantastika, ali snovi postaju stvarnost ako se obratite Vladi Republike Srpske.
Nakon što je Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu prodata ruskom strateškom partneru, među dugovima koje je novi vlasnik trebao izmiriti našlo se i 7,4 miliona maraka starih obaveza prema opštini Bosanski Brod.
Novi ruski vlasnici su izgleda jako emotivno vezani za vlastiti novac, pa im se nikako ne odvaja od njega. U pomoć je priskočila Vlada RS.
Umjesto Rafinerije, koja je već postala privatna kompanija sa kojom Vlada RS vlasnički nema više ništa, dug od 7,4 miliona maraka prošle godine je platila Vlada RS. Novac je uzet sa posebnog računa na kome se nalaze pare dobijene prodajom Telekoma Srpske i te iste Rafinerije.
Kako je utvrdila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS u svom izvještaju za 2008. godinu, Vlada RS je nakon plaćanja obaveza rafinerije prema opštini Bosanski Brod, čitavu transkaciju kroz papire provela kao kredit rafineriji.
Možda ovo i ne bi bilo toliko sporno, da uslovi pod kojim je 7,4 miliona maraka pozajmljeno rafineriji u ruskom vlasništvu nisu jednostavno fantastični, naravno za Rafineriju i njene vlasnike.
Rok za vraćanje kredita je čitavih devet godina, pri čemu su prve četiri godine grace period, tj, rafinerija sa vraćenjem duga Vladi RS počinje tek od 1. jula 2011. godine, a i onda će dug vraćati u 60 mjesečnih rata.
Da sve bude zanimljivije, u situaciji kada poslovne banke u BiH svojim klijentim nemilice podižu kamate na kredite i na 10 posto gopdišnje, Vlada RS privatnoj kompaniji galantno pozajmljuje više od sedam miliona maraka – bez kamata.
O ovakvoj pozajmici bilo koja državna ili privatna firma u BiH može samo sanjati.
U čitavoj priči razloga za zadovoljstvo imaju samo novi vlasnici rafinerije nafte u Bosanskom Brodu jer su za sebe napravili odličan posao. Praktično su istim parama ispunili dvije obaveze, jer je Vlada RS dio novca dobijenog prodajom svog vlasničkog udjela u rafineriji, na ovaj način ponovo vratila kupcima koji su njime sa vrata sebi skinuli još jedan dug, koji su inače trebali platiti iz vlastitog džepa, svježim novcem.
Jedini koji su u ovoj neubičajenoj i nelogičnoj poslovnoj kombinaciji Vlade RS na gubitku su građani RS. U situaciji kada domaće kompanije otpuštaju radnike jer čak ni započete poslove ne mogu završiti zbog nedostatka povoljnih kredita, Vlada RS doslovno poklanja pare firmi, čiji se vlasnici, barem zvanično, kupaju u novcu.
Čak i da je taj novac ukožen u banku i oročen, što takođe nije najsretnije rješenje, porezni obveznici i budžet Republike Srpske prošli bi puno bolje. Uz šest posto godišnje kamate, koliko dobijau javna preduzeća iz FBiH koja svoje viškove novca drže oročene u poslovnim bankama, za devet godina na uloženih 7,4 miliona, na kamatama bi se zaradilo dva miliona maraka.
Ovako, budžet RS ostaje uskraćen za prihod od kamate, a nakon devet godina ako ovaj kredit i bude otplaćen, realno će ovih 7,4 miliona maraka vrijediti manje nego danas.
(zurnal.info)
