"Da ti pošteno kažem – odlično stojim ovdje u Srbiji i nikada nisam bio jači. Imam svoj život i svoje kombinacije ...." Ovako mi je odgovorio Darko Elez na upit gdje je njegovo mjesto i kakva mu je pozicija u srbijanskom krim miljeu čije su glavne perjanice u tom trenutku bili Sreten Jocić, poznatiji kao Joca Amsterdam, ili recimo, još jedan dobrostojeći i etablirani kriminalac sa beogradskih pločnika Andrija Drašković. Bilo je to u februaru ove godine, u trenutku dok je davao svoj posljednji intervju za politički magazin «60minuta». Sedam mjeseci kasnije, Darko Elez i njegova grupa, koju je srbijanska policija ocijenila jednom od najozbiljnijih kriminalnih organizacija na Zapadnom Balkanu, ili kako je to moderno reći na jeziku ovdašnjih kriminalacaca – firmi, uhapšeni su u Beogradu. Bosanskoherecegovački ogranak Elezove grupe, po opsegu same akcije i broju lica koja su lišena slobode komotno i bez ikakvih ustručavanja možemo ga nazvati krakom kriminalne hobotnice, paralelno je hapšen na području Pala, Istočnog Sarajeva, Sarajeva...
ŽDRALIN TERITORIJ
Elezov odlazak u "pečalbu" preko Drine nije bio samovoljni akt. Naprotiv. Darko Elez i njegova uža porodica, zajedno sa nekolicinom najodanijih suradnika uključujući i Elezovu mlađahnu ljubavnicu Slobodanku Tošić, utekli su u Beograd nakon što je Elez, pukom srećom, dobio dojavu da mu kum Đorđe Ždrale sprema ubistvo. To se događalo 2005. godine.
Sjećam se, a bilo je to prilikom našeg prvog susreta, negdje u okolici Beograda (maj 2006.), da i sam Elez, kako mi je govorio, nigdje u Srbiji nije bio siguran od Nosketa (tako je zvao svog kuma Ždralu).To je inače vrijeme kada je suprotstavljeni klan Đorđa Ždrale "palio i žario" po čitavoj RS, iza sebe su imali nekoliko ubistava, a reket je bio svakodnevnica viđenijim vlasnicima kladionica i firmi koje su se nalazile na "Ždralinoj teritoriji". Dakle, Elezu tog maja 2006. niko nije davao nikakve šanse u obračunu sa Ždralom. Da budem do kraja iskren ni ja tog maja, nakon što sam se sa TV ekipom zaputio ka Srbiji, nisam imao stvarni uvid o tome ko je Darko Elez, niti ko je njegov najljući protivnik u tom trenutku i kakva je stvarna Ždralina moć. Tek, sjećam se da je priprema za odlazak na susret sa Elezom protekla u tolikoj konspiraciji i takvoj atmosferi da smo Bakir Hadžiomerović i ja dugo vijećali o tome da li zaista krenuti ka Srbiji. Na kraju presudila je "novinarska glad".
KONSPIRACIJA NAJVIŠEG NIVOA
Kako bi stvari barem donekle bile jasnije onima koji nisu imali kontakt sa licima i likovima kakav je Darko Elez ovdje ću navesti samo jedan mali dio onoga što je prethodilo odlasku na razgovor sa njim. U telefonskom razgovoru, dan prije polaska, rečeno mi je da moram navesti tačno vrijeme polaska iz Sarajeva, i sa srbijanske strane, po prelasku granice, okrenuti telefonskim broj koji ću naknadno dobiti od "poštara" (u ovakvim situacijama obično postoji neko ko je čovjek od povjerenja i ko ima zadatak da od "šefa" prenese posljednja upustva). Karticu sa brojem dobio sam kasno istu večer. Podrazumiejva se da je kartica bila nekorištena i sa jasnim upustvom "otvoriti i aktivirati po dolasku u Srbiju". U isto vrijeme, nekoliko puta mi je naglašeno, kada bolje razmislim zapravo podvučeno, da ne nosim svoj telefon, da ne razgovaram sa bilo kim tokom dolaska i boravka u Srbiji, i onako usput, ali do smrti ozbiljno pripomenuto: "Znaš druže, moram ti reći da bi bila katastrofa da išta od ovoga procuri i da bilo ko drugi sem vas dvojice (Bakir Hadžiomerović je još jedina osoba koja je u tom trenutku upućen u najsitnije detalje mog odlaska) zna gdje ideš i s kim se nalaziš. Kako bih ti rekao, a da me pogrešno ne shvatiš, i ti i onaj tvoj drug imate porodice pa se nadam da me razumiješ. Jebi ga Darkova glava sada vrijedi 300.000 i Đoka (Đorđe Ždrale) bi dao te pare da malog neko tipuje" (u krim miljeu tipovati je vrlo važna i cijenjena riječ, i znači otkriti nečije mjesto skrivanja, smješataja ).
UBISTVA MAUZERA, TODOROVIĆA...
Bili su to neki detalji koji su prethodili polasku u Srbiju, sve ostalo, kao i sama priča o Darku Elezu i njegovoj kriminalnoj organizaciji materijal je za neki film. Probajte samo zamisliti situaciju u kojoj pokušavate uraditi svoj novinarski zadatak najbolje što znate i umijete, a okolo, iz nekoliko auta različite kubikaže i marke nadgledaju Vaš put do krajnjeg odredišta. O arsenalu oružja sveprisutnog tokom tih nekoliko sati koliko vožnja traje, ali i samog razgovora teško je izreći, makar i slobodnu, procjenu.... Nije zgoreg napomenuti da smo nekoliko puta prateći ljude i vozila ispred nas, zbog njihovih vratolomija za volanom, naglog skakanja iz lijeve u desnu traku gubili trag. Zatim bi čekali na cesti po nekoliko minuta, neko drugi došao bi pred nas itd. i tako redom. Sve do najneupadljivijeg mjesta na kojem se možete susresti – benzinske pumpe na ulazu u Beograd. Iz neupadljivog auta, sjećam se da je bio neki dvosjed, izlazi momak u plavoj majici, kratkih rukava: "Ja sam Darko". Iza njega, drugi, viši i krupniji reče da se zove Anđelko. Bilo je teško neprimijetiti pištolj oko Anđelkovog pasa. Upravo su se njih dvojica uz Elezovu tadašnju ljubavnicu Slobodanku Tošić (koja je kasnije ostala u Beogradu, dogurala i do nekog od onih šablonskih reality limunada »Opstanak») teretili za pokušaj ubistva Đorđa Ždrale: "Noske ti je bio zaljubljen u Slobodanku do kraja i u isto vrijeme bolesno ljubomoran i ljut što sam je ja pokupio"- govorio je Elez.
Intervju sa Elezom je napravljen, a njegovo objavljivanje žestoko je odjeknulo u cijeloj BiH. Elez već tada pominje Ždralinu umiješanost i vezu sa ubistvima Ljubiše Savića Mauzera, bračnog para Todorović, Željka i Mikice, koje se dogodilo na Palama 2004., ubistvo Riste Jugovića, generalnog direktora "Jahorina Osiguranja" za koje je, prema Elezovim navodima, nalog dao Mirko Šarović. Po mojoj slobodnoj procjeni bilo je to vrijeme kada Elez nije imao šta izgubiti –nije imao neku stvarnu niti veliku moć, novca od ranijih poslova mu je ponestajalo, izgubio je svoj "tal" u Lukavici, a dotadašnje pozicije u krim miljeu bile su mu narušene zahvaljujući tadašnjoj Ždralinoj moći. No, da ne bi bilo zabune ovdje se ne govori o čovjeku kojeg bi trebalo žaliti. Naprotiv. Elez je dio dugo predstavljao jednog od najistaknutijih pripadnika krim miljea i bilo je logično da će borba za prevlast izmedju njega i Ždrale nekoga od njih dvojice izgurati na margine. Ili, što je još vjerovatnije i logičnije u tom trenutku, a tako je ostalo do kraja ovog nedovršenog sukoba, nekoga od ove dvojice vođa krim bandi poslati pod zemlju.
"Ja sam spreman da se mi ogledamo na nekoj poljani, dodje on sa svojim ljudima, ja sa svojim pa da vidimo ko će preživjeti"-poručivao je tada Elez.
ELEZOVA RAZMIŠLJANJA O PREDAJI
I uistinu, jedan takav obračun između kumova dogovoren je nešto kasnije. Na svu sreću pravovremenom akcijom srbijanske policije akteri koje su predvodili Elez sa jedne, odnosno Ždrale s druge strane, na vrijeme su osujećeni u svojoj nakani da prospu rijeku krvi na beogradskom asfaltu. U ljeto te 2006. dogodila se pljačka vozila PBS banke u kojem se u tom trenutku nalazilo 2.300.000 eura. Policijska istraga u vezi s tim slučajem rezultirala je između ostalog podizanjem optužnice protiv Darka Eleza i Veljančića. Tokom mog drugog intervjua sa Elezom, onog iz 2008., pitao sam ga o njegovim vezama sa pljačkom 2,3 miliona eura. Kratko mi je odgovorio: "Neka dokazuju, ja kažem da nemam veze sa tim". Ubrzo nakon toga Veljančić će biti uhapšen u Beogradu, i pod nerazjašnjenim okolnostima prebačen u BiH, na granični prijelaz kod Višegrada gdje je predat u ruke sarajevske kantonalne policije, odnosno ovdašnjeg kantonalnog tužiteljstva. U prvostepenoj presudi Veljančić je osuđen zbog pljačke 2,3 miliona eura. Neposredno prije presude Veljančiću, Elez mi je u kameru rekao: "Razmišljam o predaji sarajevskom pravosuđu, trebaju se ispuniti određeni tehnički detalji i eto me dole. Dosta mi je više skrivanja, neka u sudskom procesu dokazuju svoje tvrdnje."
Pouzdano znam da je kao uvjet svoje predaje, nešto kasnije, Elez tražio garancije tužiteljstva da će se braniti sa slobode. Ovaj zahtjev bio je nerealan ponajprije zbog toga što se radilo o licu sa potjernice. U međuvremenu, od našeg prvog i posljednjeg susreta, sem pljačke 2,3 miliona eura, Elez i njegova grupa dovodili su se i u vezu sa pljačkom 15 miliona kuna iz Glavne pošte u Splitu, marta 2008. Slično kao i na primjeru iz Sarajeva, Elez je negirao svoju umiješanost u tu pljačku , iako je hrvatski MUP sakupio dovoljno dokaza koji potvrđuju suprotno. Paralelno sa pljačkom, planirano je i Ždralino ubistvo koji se u to vrijeme također nalazio u Splitu. U toj pljački, kako se osnovano sumnja, učestvovao je i Strahinja Rašeta, jedan od "najperspektivnijih" ubica šireg regiona. Rašeti i grupi oko njega, kao i Elezu sudilo se u Šapcu zbog pokušaja Ždralinog ubistva , u kafiću "Sport" u Lukavici, u oktobru 2006. Inače, Rašeta je tada osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, dok je Elez, kome se sudilo u odsustvu, oslobođen svih optužbi. Prošle godine, Rašeta je poginuo u jednom beogradskom kvartu. Kada sam Eleza pitao kako je Rašeta stradao (postojalo je nekoliko verzija u javnosti ) on je objasnio na sljedeći način: "Najvjerovatniji uzrok je aktiviranje eksplozivne naprave koju je sam Rašeta izradio i koja mu je ispala iz džepa prilikom izlaska iz auta». Sjećam se da mi je tada Elez govorio da je Rašetu vidio svega jednom u životu, i to na beogradskom Sajmu automobila, kada su im se ukrstili pogledi, a ruke završile na pištoljima, bez povlačenja oroza: "Znaš, jednostavno osjetim da me neko tog trenutka gleda, naglo se trznem, trzne se i taj čovjek, krenem ka pištolju, on također... i onda ništa. Gledamo se nekoliko trenutaka i produžimo dalje."
VEZE U POLICIJI RS
No, vratimo se događajima iz kafića "Sport". Ždrale tada nije likvidiran zahvaljujući sretnim okolnostima. No, sreća nije bila naklonjena nekim od njegovih najbližih i najodanijih suradnika poput Borisa Govedarice, Vlatka Mačara ili finansijera Ždralinog skrivanja po bjelosvjetskim destinacijama kakav je bio Zoran Golub. Istrage ovih ubistava do danas se nisu pomjerile sa mrtve tačke. Najlogičnije pitanje koje sam mogao postaviti Elezu jeste koliko su koštala sva ta ubistva i kakva je njegova uloga u svemu tome, na šta je odgovarao odrično i sa smiješkom na licu: "Što se njih tiče, oni mene ne zanimaju. Ni oni, ni njihovi životi. I oni su nanijeli zla ljudima, u crno zavili nečije očeve i majke, djecu. Ja sam davno rekao i uvijek ću to ponoviti da mene samo i isključivo zanima Ždrale. Ja to i ne krijem ili moja ili njegova glava, ja sam spreman ići na to. I to ću svima reći. Ne strahujem ni od čega pa ni od sudskog procesa koji bi tada uslijedio."
Ne znam tačno kakva je i kolika Elezova uloga za Ždralino hapšenje ali nije nikakva tajna (a, to je i Elez više puta potvrdio) da mu je cilj bio svog ljutog neprijatelja strpati iza rešetaka ili pod zemlju.
“Ja sada znam kako je tekla operacija Ždralinog hvatanja i lociranja u Njemačkoj, i mogu sa sigurnošću reći da niko iz policije RS nije učestvovao u tome, niko i samo zahvaljujući ljudima iz SIPA-e to se riješilo. I to je dokaz da je imao zaštitu policije i da su na njihovoj strani. Dali su mu pasoš da ide i putuje po svijetu umjesto da su ga hapsili. I što se tiče vlasti u RS, a posebno one tetke kako ga ja zovem Čađe, mogao je još deset godina da se krije po svijetu zahvaljujući tim funkcionerima u MUP-u”, govorio mi je tada Elez koji je u svakoj prilici demantirao da se bavi narko tržištem kao i konzumiranjme droga ("Hajmo sad u prvi Dom zdravlja da mi uzmu nalaz krvi ako misliš da sam na kakvoj drogi"). Negirao je također da je učestvovao u krađi automobila ("to je sve iza mene"), da je učestvovao u organiziranju ubistava ("Samo me mrtav Ždrale zanima"), te da nema veze sa iznudama. Međutim, posljednja policijska akcija koja je koordinirano izvedena u Srbiji i BiH u potpunosti je demantirala ove Elezove navode. U svakom slučaju istraga oko Elezove grupe će dokazati da se u ovom slučaju po svemu sudeći radi o zločinačkoj organizaciji u najbrutalnijem smislu te riječi. U prljave poslove bili su uključeni i policajci, političari a taj "svijet" Elez je gradio od 2006. do trenutka hapšenja.
Odgovarajući na zahtjeve sudaca da se slučaj skrati, tužitelj Alan Tieger je predložio da se smanji obim dokaza o zločinima u nekoliko općina kao i broj svjedoka.
"Izmjenama forme u iznošenju dokaza smanjit će se vrijeme neophodno za predstavljanje slučaja tužilaštva", naveo je u podnesku tužitelj Tieger.
Tužilaštvo namjerava pozvati 152 svjedoka, što je za 62 manje u odnosu na prvobitnu listu.
Agencija Reuters je prenijela da je tužilaštvo zatražilo 293 sata za ispitivanje svjedoka. Najviše će se zadržati na svjedočenjima o opsadi Sarajeva i zločinu u Srebrenici 1995. godine.
Karadžić se pred ICTY-em brani sam, uz pomoć stručnoga i pravnog tima za odbranu. Optužnica ga tereti za genocid i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Beogradu, nakon više od 12 godina skrivanja pod lažnim imenom. Haškom sudu je izručen 30. jula prošle godine.
(FENA)
| OBEĆANO | URAĐENO |
| 1.Izgradnja i otvaranje novih zatvora | 0% |
| 2.Formiranje posebnog odreda policije | 0% |
| 3.Uvođenje strožih sankcija za posjedovanje nelegalnog naoružanja | 0% |
Dvadeset dana od tragične smrti Amara Mistrića, pored niza najavljenih aktivnosti koje s ciljem poboljšanja sigurnosti građana, do danas ništa nije učinjeno. Nakon ubistva konobara u kafiću „Ocho Rios“ iz Ministarstva pravde Federacije BiH imali smo konkretne najave izgradnje i otvaranja novih zatvorskih kapaciteta; vlast u Kantonu obećala je formiranje posebnog odreda policije koji bi imao zadatak suzbijanje rastućeg nasilja u Sarajevu; sudovi su tražili žešće sankcije za posjedovanje i nošenje nelegalnog naoružanja.
BJEKSTVO IZ ZATVORA
Od svih tih najavljenih akcija do danas nije realizirana niti jedna. Javnost se polako navikava na činjenicu da su silna obećanja bila samo blef za smirivanje revoltirane mase.
Vlada FBiH je na svojoj 115. sjednici odobrila 15 miliona KM za KPZ-ove, ipak u skorije vrijeme neće biti otvoren nijedan novi zatvor. Većina tog novca opet će završiti ili u džepovima administracije ili u popravljanju uvjeta u postojećim zatvorima. To je potvrdio i federalni premijer Mustafa Mujezinović: “Od ukupno 15 miliona KM odobrenih kazneno-popravnim zavodima, devet miliona je namijenjeno za plaće, naknade i doprinose uposlenih, kao i upošljavanje 160 novih zatvorskih službenika do kraja ove godine. Preostalih šest miliona maraka biti će upotrijebljeno za popravljanje osnovnih egzistencijalnih uvjeta zatvorenika.
Jedini konkretan potez koji je do sada urađen bilo je pretvaranje zatvora poluotvorenog tipa u Ustikolini u zatvorsku jedinicu zatvorenog tipa, što je zapravo eufemizam za pravi zatvor. Jedini efekat ove mjere je bilo bjekstvo jednog zatvorenika.
ŠTRAJK POLICIJE
Najavu formiranja specijalne policijske jedinice negira činjenica da federalna vlast ne uspijeva finansirati ni postojeće policijske kapacitete i njihov prekovremeni rad. Policajci najavljuju štrajk ukoliko im vlade, federalna i kantonalne, smanje ionako niske plate.
Nema ni konkretnih naznaka da će policija zatvoriti neki od ugostiteljskih objekata koji su najčešće poprište krvavih događanja u Sarajevu. Komesar policije Kantona Sarajevo Himzo Selimović najavio je da će MUP KS od nadležnih institucija zatražiti zatvaranje i prenamjenu djelatnosti lokala koji su identifikovani kao mjesta sa višestrukim ponavljanjem kriminalnih događaja. Komesar saglasnost još nije dobio, a vrlo je neizvjesno da li će je ikada dobiti, jer su vlasnici takvih objekata čvrsto povezani sa ljudima u vlasti.
Najava sudova da bi mogao biti pooštren zakon o posjedovanju nelegalnog naoružanja priča je koja je bačena u drugi plan. Na listi prioriteta nemilosrdan obračun sa kriminalom zamjenile su jednostavnije i lakše obaveze, a od obećanja Sarajevo neće postati ništa sigurniji, a posebno ne jedan od najsigurnijih gradova u Bosni i Hercegovini .
Sutra u Žurnalu: Zašto nećemo objaviti spisak 415 osuđenih koji su na slobodi?
(zurnal.info)
„Još je preuranjeno o tome govoriti“, rekao je kratko Inzko u izjavi novinarima.
Isti odgovor dao je i na pitanje da prokomentira odustajanje Lidije Topić s pozicije direktorice Direkcije za evropske integracije (DEI), koju je danas trebala i zvanično preuzeti.
„Još je preuranjeno da bih to komentirao. Ne znam šta je background (pozadina) ove rezignacije“, rekao je kratko Inzko.
Upitan da prokomentira i krizu u Vijeću ministara BiH, Inzko je rekao da će se, koliko zna, sutra biti održana sjednica tog bh. zajedničkog tijela.
„Neke stvari i neka pitanja se vežu, ali čekamo još sutra taj sastanak Vijeća ministara BiH“, rekao je visoki predstavnik i opet ponovio da je i o tome preuranjeno govoriti.
Inzko se danas u Banjoj Luci sastao s premijerom RS-a Miloradom Dodikom, a iz Vlade RS-a je najavljeno saopćenje tim povodom.
Kraće izjave novinari su uzeli ispred zgrade Vlade RS-a od visokog predstavnika, koji je naveo da je došao u Banju Luku da bi predstavio Chrisa Bennetta, novoimenovanog šefa banjalučkog ureda OHR-a.
Inzko se će, kako se saznaje, danas sastati i s predstavnicima nevladine organizacije „Udruženje građana - Grad“ iz Banje Luke.
(FENA)
Odobrena sredstva ne smiju biti zamjena za postojeći stand-by aranažman ili neki drugi program, kao što ne bi trebalo da na bilo koji način dođe do odgađanja provođenja politika i mjera usvojenih tekućim programom, saopćila je Služba za odnose s javnošću CBBiH.
Sredstva su doznačena na osnovu odluke Odbora guvernera MMF-a od 7. avgusta o alokaciji SDR-a u vrijednosti od 250 milijardi američkih dolara koja će biti doznačena svim članicama (186 zemalja)
(SDR je baziran na korpi međunarodnih valuta koju čine euro, američki dolar, japanski jen i britanska funta).
Računi držanja SDR-a predstavljaju devizne rezerve članica kod svojih centralnih banaka.
(FENA)
Na području Zvornika, po nalogu Tužilaštva BiH, pripadnici agencija za provođenje zakona lišili su slobode osobe : B.E., zaposlena u općini Zvornik, V.Z., zaposlen u MUP-u RS-a u SJB Zvornik, B.T., zaposlen u općini Zvornik, L.S., zaposlena u općini Zvornik i M.R., zaposlen u MUP-u RS-a u SJB Zvornik.
Također, lišene su slobode i osobe M.I., S.T. i R.K., koje nisu zaposlene na službenim položajima u javnim institucijama.
Ove osobe lišene su slobode zbog postojanja osnova sumnje da su učinile krivično djelo organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Osim toga, po naredbi Suda BiH, izvršen je pretres prostorija koje navedene osobe koriste.
Osobe lišene slobode sumnjiče se da su učinile predmetna krivična djela jer su zloupotrijebile sistem za izdavanje osobnih dokumenata u Bosni i Hercegovini, tako što je državljanima Bosne i Hercegovine i zemalja u regiji omogućeno izdavanje originalnih osobnih dokumenata BiH, koja sadrže lažne podatke o identitetu osobe ili njenom državljanstvu.
Ova akcija provedena je u okviru šire istrage o zloupotrebi osobnih dokumenata BiH, koju provodi Tužilaštvo BiH. Prilikom akcije izvršen je pretres prostorija osumnjičenih i prostorija službi u kojima su te osobe zaposlene.
Ovu akciju su, po naredbi Tužilaštva BiH, izvršile ovlaštene službene osobe Državne agencije za istragu i zaštitu-SIPA i Policije Distrikta Brčko, u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i pripadnicima EUPM-a.
Akcija je izvršena prvenstveno na području Zvornika, ali i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
(FENA)
- U akciji učestvuju sve policijske agencije u BiH, u saradnji s pravosudnim i policijskim organima Republike Srbije. Slobode je već lišeno više osoba, među kojima su i uposlenici više policijskih agencija u BiH, rekao je on.
Grubešić je dodao da tokom 48 sati Tužilaštvo BiH neće davati druge izjave za javnost. U ovom trenutku nikakav komentar nije bilo moguće dobiti iz Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).
(FENA)
Najava dvije vladajuće hrvatske nacionalne stranke da ne žele učestvovati u radu Vlade Federacije BiH te prijetnja SDA kako će napustiti Vijeće ministara BiH, u opopzicionom SDP-u je ocjenjena kao pokušaj skretanja pažnje javnosti sa katastrofalnog stanja u državi i pokušaj bježanja od odgovornosti.
“SDP smatra da je napuštanje sjednice Vlade FBiH od strane HDZ-ovih ministara, kao i prijetnja SDA da neće učestvovati u radu Vijeća ministara na nivou BiH, usmjereno isključivo ka skidanju odgovornosti sa vladajuće koalicije za katastrofalno stanje u zemlji i pokriće svoje pljačke nacionalnim interesima”, stoji u saopćenju SDP-ovog Centra za informiranje.
U SDP-u smatraju kako “vladajuća petorka pokušava BiH ponovno dovesti na rub rata” kako se ne bi suočili sa posljedicama ekonomske i socijalne katastrofe u kojoj se nalazi BiH, a za koju snose potpunu odgovornost: “Plašenje strahom jednih od drugih oni građane nastoje natjerati da zaborave sve što su im obećali, a nisu izvršili, a naročito ono što su radili posljednjih godina.”
SDP BiH u svom sapćenju poručuje vladajućoj koaliciji da oni više nemaju legitimitet da se do kraja svoje vladavine, naredne godine, bave bilo čime osim ekonomskim i socijalnim pitanjima od interesa za građane Bosne i Hercegovine. Najjača opoziciona partija u Bosni i Hercegovini poručuje kako će i dalje, zajedno sa građanima BiH i nezavisnim medijima, “nastaviti sprječavati korumpiranu i uspaničenu vlast da preda preostalu državnu imovinu u ruke tajkuna, ali i da ih spriječi u namjeri da svoje neuspjehe prikrivaju dizanjem nacionalnih tenzija i zavađanjem narodi. Pljačkaši i lopovi treba da odgovaraju pred zakonom zbog svojih djela, a ne zbog toga kako se zovu i koje su nacionalnosti.”
(zurnal.info)
Dodik je naveo da "niko ne može zbog svojih promašenih politika“ kriviti predsjedavajućeg Špirića.
"Mi stojimo iza njega i ministara iz naše poslaničke grupe i želimo da riješimo neka pitanja. To što neki misle da je prirodno da samo njima pripadaju rješenja stvar je prošlosti. Takvo mišljenje može da pripada nekom prošlom vremenu, a ne sadašnjem“, tvrdi Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a.
On ističe da je RS stabilna i nema potrebe ni za kakvim izborima, osim redovnih.
„Koliko vidim, vanredne izbore ne traži ni opozicija u RS-u, i prema tome RS će ići na redovne izbore iduće godine u oktobru“, rekao je premijer Dodik, javili su mediji u RS-u.
Podsjećanja radi, potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić najavio je sinoć mogućnost pokretanja inicijative za vanredne izbore u BiH ako se uskoro ne riješi kriza u Vijeću ministara BiH.
"Očigledna je kriza u Vijeću ministara i Federalnoj vladi, a očigledno je i da SNSD ne pristaje na ucjene. Zato, ukoliko se uskoro ne riješe imenovanja koja čekaju mjesecima i godinama, a ne poprijeko kako to hoće SDA, najbolje rješenje su vanredni izbori", ustvrdio je Radojičić u izjavi za banjalučku Alternativnu televiziju.
Dodik je danas, komentirajući činjenicu da su se on i lider HDZ-a Dragan Čović jučer nenajavljeno sastali u Beogradu s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, rekao da su on i Čović bili u odvojenim posjetama kod predsjednika Tadića i da tu posjetu ne treba politizirati.
On navodi da je dobro da dijalog bude nastavljen.
„Mi nismo vidjeli problem ni kada je Sulejman Tihić odlazio u Beograd, niti vidimo problem kada on odlazi u Tursku ili bilo koju zemlju islamskog svijeta. Nismo vidjeli problem ni kada su u prošlosti predstavnici Bošnjaka i Hrvata zajedno odlazili u Zagreb. Mislim da treba konstatovati da je dijalog dobar u svakom slučaju i svakako da je dobro da je i gospodin Čović došao u Beograd“, kazao je Dodik.
On i predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović danas su u općini Šekovići prisustvovali otvaranju sportske dvorane.
(FENA)
Zorić je u izjavi Tanjugu precizirao da su uhapšeni državljanin Bosne i Hercegovine Mirsad Dizdarević i državljanka Austrije Snežana Belanović, dok će za osumnjičenim Afrimom Nerudimom iz Preševa, koji je u bjekstvu, biti raspisana potjernica.
On je objasnio da je heroin pronađen u automobilu osumnjičenih i dodao da je Okružno tužilaštvo u Beogradu podnijelo zahtjev za pokretanja istrage protiv Dizdarevića, Belanovićeve, koji će u toku dana biti izvedeni pred istražnog sudiju Okružnog suda.
Nakon saslušanja osumnjičenih istražni sudija protiv okrivljenih može pokrenuti istragu i odrediti i pritvor do 30 dana.
(FENA)
Umjesto toga, stručnjaci se uzdaju u bolju informiranost stanovništva o higijeni, u to da će vakcine stići što prije i da pandemija neće postati smrtonosnija nego što je dosad bila, prenosi Reuters.
Farmaceutska kompanija "Baxter international" upravo je isporučila Britaniji oko 200.000 doza vakcine, a u mnogim drugim evropskim zemljama pristizanje vakcine očekuju se od oktobra. To bi trebalo da bude na vrijeme da se spriječi masovno obolijevanje.
Epidemiolog Giovanni Reza, šef odjeljenja za infektivne bolesti italijanskog Višeg zdravstvenog instituta, kaže da Italija, kao i Španija, Francuska i neke druge zemlje, planira da vakciniše 30 do 40 posto stanovništva, što on ocjenjuje kao "praktičan i razuman" nivo.
Francuska, u kojoj školska godina počinje 2. septembra, objavila je ove sedmice plan za borbu protiv svinjske gripe tokom predstojeće jeseni. Predviđena je jednomjesečna kampanja informiranja javnosti putem radija, televizije i Interneta o ponašanju koje može da uspori širenje virusa. Apelirat će se prije svega na čistoću i predostrožnost građana.
Slovenija i Austrija imaju slične planove. "Svi nastavnici su dobili instrukcije, a svako domaćinstvo će dobiti brošuru sa savjetima u vezi s ličnom higijenom", izjavila je glasnogovornica slovenskog ministarstva zdravlja Irma Glaner.
U Španiji socijalistička vlada planira da kad vakcina stigne, prioritet za vakcinisanje osim zdravstvenih imaju i prosvjetni radnici, ali je odbila apel opozicije da se odloži početak školske godine, kao i apel sindikata prosvjete da se trudnim nastavnicama omogući da se ne vraćaju s raspusta dok vakcine ne pristignu.
Nijedna evropska vlada ne planira masovno zatvaranje škola, kakvo je registrirano u Britaniji tokom aprila i maja, kada se svinjska gripa pojavila u toj zemlji.
Mada virus H1N1 uglavnom izaziva blage simptome, kod pojedinih ljudi dolazi do ozbiljnih komplikacija, a bilo je i smrtnih slučajeva među trudnicama, mlađom djecom i hroničnim bolesnicima, naročito gojaznima i dijabetičarima. Čak i među zdravim odraslim osobama bilježeni su i smrtni slučajevi.
Angas Nicol, koordinator za grip pri Evropskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) ukazuje na primjer zemalja južne hemisfere, kao što je Australija, u kojoj je zabilježeno 147 smrtnih slučajeva, a 422 ljudi je u bolnicama zbog svinjskog gripa, od kojih petina na intenzivnoj njezi.
"Oni su prošli kroz val intenzivnog prenošenja bolesti", upozorio je Nicol, napominjući da je širenje zaraze u Evropi dosad bilo prilično umjereno, ali da bi se tokom jeseni i zime moglo očekivati intenzivnije širenje bolesti.
Nova školska godina, koja širom Evrope počinje tokom narednih nekoliko sedmica, mogla bi da bude okidač intenziviranja zaraze jer djeca iz predškolskih i školskih ustanova mogu lako da prenesu bilo koji virus. Zbog toga će higijenske mjere i informiranje o svinjskoj gripi biti visoko na listi školskih prioriteta narednih mjeseci.
Vlada SAD-a, gdje se svinjska gripa još u martu pojavila u Kaliforniji, također ne savjetuje zatvaranje škola, ali ni široku primjenu antivirusnih lijekova "tamiflu" i "relenca" da bi se spriječilo širenje svinjske gripe.
Američki ljekari tvrde da bi te lijekove trebalo čuvati za ljude koji su pod najvećim rizikom od komplikacija, kao što su trudnice ili oboljeli od astme i dijabetesa, prenio je Tanjug.
(FENA)
„Očigledna je kriza u Vijeću ministara i Federalnoj vladi, a očigledno je i da SNSD ne pristaje na ucjene. Zato, ukoliko se uskoro ne riješe imenovanja koja čekaju mjesecima i godinama, a ne poprijeko kako to hoće SDA, najbolje rješenje su vanredni izbori”, ustvrdio je Radojičić u izjavi za banjalučku Alternativnu televiziju.
Radojičić je naveo da dvije vlade u BiH ne funkcioniraju i da bi trebalo promijeniti državni zakon i ići na vanredne izbore te da je to „najčistija situacija u svakoj normalnoj, demokratskoj zemlji".
Ocijenio je i da na izborima SDA može da pokaže koliko zna i koliko joj vrijede građani.
Adil Osmanović, potpredsjednik SDA, smatra da to nije realna ideja.
„Mislim da to što predlaže Radojičić nije realno, već želja da se oproba puls drugih političkih stranaka, jer bilo koja vladajuća garnitura malo kad je tražila vanredne izbore”, rekao je Osmanović i napomenuo da su već za narednu godinu zakazani novi izbori u BiH.
U Stranci za BiH istakli su da bi vanredni izbori potrošli mnogo novaca, a i Ivo Miro Jović, delegat Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, smatra također da bi to bili veliki izdaci.
„Očito je da smo dotakli dno kada je u pitanju organiziranost države i njena budućnost. Treba učiniti što je moguće prije sve ono što bi se moglo nazvati međusobni dogovor koji bi rezultirao funkcionalnom BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji”, rekao je Jović.
(FENA)
Emin Alić ima dvije kuće, mnogo para, tri rane na desnom ramenu, ali od srijede nema sina. Njegovog je Fehima ubio Kadrija Hidanović. Ili, možda, Sabahudin Mehičić? Jedno se zna – ubio ga je jedan od najvećih kamatara u Tuzlanskom kantonu. Čovjek čiji pravi identitet ne bi mogao utvrditi ni -Amor Mašović. 900 KILA HEROINA
Sve je počelo prije dva mjeseca kada je Kadrija-Sabahudin Hidanović- Mehičić posudio 1.000 eura Edinu Pandžiću, radniku u firmi Fehima Alića. Pandžić se obavezao da će vratiti glavninu od 1.000 eura, te 500 eura kamate. Međutim, novca nije imao, pa je Kadrija sa sinovima Jasminom i Mikijem došao po svoje. Fehim je stao između Kadrije i Pandžića i dobio metak u grudi. Emin je pokušao odbraniti sina i dobio je tri metka u desno rame. Dok je Fehim izdisao, Kadrija je pobjegao. Policija ga je, nedugo nakon toga, pronašla i uhapsila. Uslijedio je pretres Kadrijine kuće u kojoj je policija pronašla „papir koji asocira na ugovor o zajmu uz određenu kamatu“, što se može smatrati dokazom da je ubica, ustvari, lihvar. Mada je njegov, Kadrijin, kriminal manje-više poznat istražnim organima u Tuzlanskom kantonu.
Naime, Bijeljinac Kadrija Hidanović početkom agresije na BiH odselio je u Njemačku. Tamo se bavio trgovinom drogom i krađama, zbog čega je potkraj devedesetih protjeran u Bosnu i Hercegovinu. Nastanio se u Živinicama gdje je ubrzo počeo razvijati biznis. S obzirom na to da je živio u blinini Mlina Tasima Kučevića, njihovo prijateljstvo je bilo neminovno, pa Kadrija postaje dio Kučevićeve međunarodne kriminalne skupine koja djeluje u BiH, Srbiji, Albaniji, Turskoj i Italiji. Hidanovićevo ime pominje se i dokumentima italijanskih jedinica tadašnjeg SFOR-a, a za njega se direktno veže prebacivanje droge iz BiH u Italiju. Prema tim dokumentima, ta je grupa 1999. godine u Mostaru imala uskladišteno oko 900 kilograma heroina. U to vrijeme, Kadrija Hidanović je, uz pomoć prijatelja u MUP-u Tuzlanskog kantona promijenio identitet kako bi nesmetano moga prelaziti granice prilimom obavljanja poslova. Od tada posjeduje dokumente na ime: Sabahudin Mehičić.
ČEKAJUĆI ISPORUKU
Poslujući sa Kučevićem i italijanskom narkomafijom, Hidanović je zaradio novac koji je, nakon toga, počeo davati na kamatu. Kamatarenjem se bavio sve do ove sedmice, ne zanemarujući, pritom, ni poslove u vezi sa narkoticima. Naime, njegovi su sinovi u posljednje vrijeme trgovali kokainom, a „robu“ su skrivali u starom prašnjavom usisivaču smještanom u potkrovlju njegove vile. Prilikom zadnjeg pretresa, međutim, kokain nije pronađen, jer su Hidanovići, odnosno Mehičići čekali novu isporuku. Ali zato je, rekosmo, prilikom pretresa pronađen ugovor kojim Kadrija Hidanović braći Smajić, Selveru i Rifatu, iz Malina kod Živinica daje na kamatu 5.000 eura. Pošto Smajići nisu imali dovoljno novca za Kadrijine kamate, uslijedila je odmazda. Mlađi brat Rifat je, recimo, morao pobjeći u Sloveniju, ali su ga Hidanovićevi ljudi pronašli i dvadesetad dana držali kao taoca. Stariji brat Selver, za sada se uspješno krije od Kadrijinih kriminalaca, ali je njegova porodica bila primorana potpisati dokument kojim Hidanovići preuzimaju njegovu kuću nadomak Živinica. Taj dokument navodno je pronađen prilikom ovosedmičnog pretresa objekata Sabahudina Mehičića kojem je danas određen jednomjesečni pritvor za vrijeme kojeg bi kantonalna tužiteljica Dijana Milić trebala pronaći dokaze o zločinačkoj organizaciji na čijem je čelu Kadrija Hidanović. Ubica i kamatar.
(zurnal.info)
