Udruženje Akcija građana istupa iz Građanske koordinacije jer, kako navode u saopštenju, nisu zadovoljni načinom a koji se ova organizacije bori za prava ugroženih i marginalnih kategorija stanovnika Bosne i Hercegovine. Kako navode Akcija građana se pridružila Građanskoj koordinaciji zbog neophodnosti konačnog ujedinjenja svih ugroženih i marginalnih kategorija stanovnika Bosne i Hercegovine, uključujući i nevladine organizacije: “Od Koordinacije smo u aktuelnom trenutku, pored spajanja snaga, očekivali smisleniji i hrabriji način vođenja “borbe” za prava svih kategorija koje su pristupile samoj koordinaciji. Očekivali smo reakciju na poteze vlasti Federacije BiH, jer očito je da su vlasti Federacije mogle reagovati na vrijeme, ali nisu! Mogle su zauzdati javnu potrošnju, ali nisu! Mogli su smanjiti grantove, ali nisu! Spas su našli u kreditu kod MMFa - umjesto da svoje plate smanje za 30% smanjit će ih za samo 10%, umjesto da grantove smanje za 40% smanjit će ih samo 10% (računali su da se niko neće buniti niti ginuti zbog 10% smanjenja, a da sve druge navike treba ostaviti netaknute, barem 90%).”
U Akciji građana su svjesni da su se vlasti u Federaciji BiH morale zadužiti, jer slično rade i druge, mnogo bolje vlade u svijetu, ali su ogorčeni na način kako se bezglavo upalo u budžetski deficit: “Kako ništa značajnije nije promijenjeno, možemo slobodno računati da se takva pojava ponovi sutra ili prekosutra i da je nemar, nehat i javašluk ostao nerješen barem 90%”, navodi se u saopštenju Akcije građana:
“Na naše veliko razočarenje praksa rada SSSBiH pod vođstvom predsjednika Edhema Bibera se preslikala na Građansku koordinaciju. Pored konstantnog zaobilaženja Građanske koordinacije u svom djelovanju, gospodin Biber je još jednom pokazao nedostatak dosljednosti i hrabrosti.”
Usvajanje Zakona o uštedama na nivou Federacije BiH bila kap u prepunoj čaši Akcije građana i definitivan razlog da istupe iz Građanske koordinacije, ali da, kako kažu, partnere za buduću “borbu” traže među “zdravim” snagama u samoj Koordinaciji, a i izvan nje, kojih, svakako uprkos Biberu i njemu sličnima, još uvijek ima.
“Prioriteti gospodina Bibera nisu radnici i druge ugrožene populacije - neradom vlasti ugroženi su građani BiH, već opstanak aktuelne vlasti i zadržavanje sopstvene fotelje. Najprovidnija varka je bila najava da će sindikati predvoditi gladne radnike da protestvuju zbog 10% skresanih plaća, dok je Vlada FBiH zadržala kompletan vozni park, sve privilegije, 90% starih navika. Ni ovaj put se ničega nije odrekla (kao ni dosada), osim što je pokazala da je spremna da se odrekne usluga Edhema Bibera”, stoji u saopštenju Akcije građana.
(zurnal.info)
Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez optužio je kolumbijsku vojsku da su izvršili upad u Venecuelu, samo nekoliko sati prije početka samita južnoameričkih čelnika u Ekvadoru. Na tom samitu razmatrati će se planovi vlasti u Kolumbiji da izdaju sedam svojih vojnih baza Sjedinjenim Državama.
Kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe tvrdi da je povećano američko prisustvo u Kolumbiji neophodno za borbu protiv droge, ali Chavez smatra da će ono biti direktna prijetnja njemu lično i da će baze postati "enklave američkog uticaja", javlja BBC u ponedjeljak.
Tokom svoga sedmičnog obraćanja naciji putem televizije predsjednik Chavez je rekao da će isporuke jeftinog benzina Kolumbiji odmah biti obustavljene, a uputio je i poruku svojim susjedima: "Volim Kolumbiju, ali kolumbijski narod mora kazati svojoj vladi da ona mora poštivati Venecuelu, poštivati naš narod. Uostalom, mi ćemo ih natjerati da nas poštuju", rekao je on.
Rekao je i da prijetnja Venecueli raste, ali da je ona spremna odbraniti se: "Priprema se scenarij za napad na Venecuelu. U slučaju vojnog napada mi ne bismo imali izbora. Ne bismo imali izbora nego da odgovorimo oružjem. Naš odgovor ne bi bio diplomatski. Bio bi vojni", rekao je Chavez.
Sa svoje strane kolumbijski dužnosnici tvrde da Venecuela nema razloga biti zabrinuta i da će američke trupe pomoći u borbi protiv krijumčara droge.
Oni kažu da predloženi desetogodišnji ugovor ne bi povećao broj američkih vojnika i građanskih lica u službi američke vojske iznad 1.400, što je maksimum dozvoljen važećim američkim zakonom.
Prošle godine je rat riječima između predsjednika Chaveza i Uribea kulminirao slanjem venecuelanskih tenkova i teške artiljerije na granicu s Kolumbijom.
(Fena)
Koševsko brdo, 08-08-2009.
Porodična medicina očito je prepuštena na volju uposlenih u ambulantama. Uposlenici po svojoj volji određuju da li hoće ili neće raditi. Kao što i sam naslov kaže: naša posla!
Pozivamo vas da ovakve slične primjere samovolje i javašluka fotografirate i pošaljete na mail adresu [email protected]. Kvalitet fotografije nije bitan. Važno je samo da se jasno razaznaje ono što fotograija dokumentuje.
