Važna osobina humora je da je on i slika istine, on nema milosti ni za kakva prenemaganja i lažne vrednosti. Humor razobličava korupciju u društvu i univerzalno, u ljudskoj prirodi, i nemoguće mu je odoleti jer nema ozbiljnog tona, nema imperativa. Zato ga proganjaju sve autoritarne vlasti

Ako je Andrić o ljudima iz prošlosti Bosne pričao kao da im viri kroz prozor sobe, a Selimović kao da sedi sa njima za stolom, onda Mak o Istanbulu piše kao da ga posmatra dvogledom iz nekog dosta čistog i lepo uređenog Airbnb stana na evropskoj strani Grada

Andrej Nikolaidis dobitnik je ovogodišnje nagrade Meša Selimović za najbolji roman. Čestitamo našem kolumnisti!

Lejla Kalamujić dobitnica je prve nagrade na ovogodišnjim Susretima Zija Dizdarević. Uskoro izlazi njena knjiga "Zovite me Esteban". Pročitajte nagrađenu priču

Meni je vrlo važan sam koncept slike, jer mislim da je pisac prije svega – oko, i da je za njegov rad presudan dar gledanja. A mislim i da književni jezik treba da bude u opoziciji s političkim jezikom koji je svjesno dvosmislen i neprecizan, jer mu je cilj da svojom nerazumljivošću zbunjuje

Boel Westin, profesorica književnosti na Univerzitetu u Štokholmu, napisala je biografsku knjigu o Tove Jansson, autorici Mumijevih, malih bucmastih likova koji su osvojili cijeli svijet. Prenosimo dijelove teksta koje je za Guardian napisala Sue Prideaux o knjizi Tove Jansson: Life. Art. Words.

Zimski salon knjige bio je, dakle, i ove godine oslobođen pisaca, knjiga i izdavača. Ono malo kupaca koji još posjećuju ova opskurna mjesta zapljusnuto je mutnom izdavačkom plimom gotovo uvijek istih knjiga sumnjive vrijednosti

Prvu naučnofantastičnu priču objavio je 1950. godine u "The Magazine of Fantasy and Science Fiction". Roman "Ja sam legenda" napisao je nakon što je u kinu pogledao film "Dracula"

Izdavačka kuća "Vrijeme" iz Zenice objavila je autobiografiju Ćire Truhelke, osnivača Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Žurnal će u nekoliko nastavaka objaviti izabrane dijelove ove knjige

Na sreću (ili nesreću) književnost nije sport, ali kad bi bila, Bolaña bez problema možemo zamisliti kao maratonca koji u posljednjoj utrci života i na izmaku snaga prvi dolazi na cilj

Junakinje novijih djela bosanskohercegovačke književnosti pretežno su hrabre i odvažne pojedinke, svjesne svog položaja i situacije u svojoj zemlji, spremne na akciju i kršenje pravila s ciljem ostvarenja sreće. Ipak, svjesne zakučaste situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi, pretežno su opterećene onim privatnim, što u danim (po)ratnim okolnostima predstavlja realizaciju ideala, u mirnodobskom razdoblju tako olako shvaćenog, mirnog i dostojanstvenog života