SPONZORSKE POLITIKE BH. FARMACEUTA (1): Bosnalijek i Hemofarm kriju podatke o plaćanju ljekara

Koliko novca ljekari dobijaju od farmaceutske industrije na ime honorara za konsultantske usluge, stručna predavanja, plaćanje putnih troškova, smještaja, dnevnica i kotizacija za učešće na stručnim skupovima u zemlji i inostranstvu? Gdje se završava podrška stručnom usavršavanju, a gdje počinje potkupljivanje bijelih mantila od proizvođača lijekova? Može li i u kojoj mjeri pacijent biti siguran da se propisana terapija temelji na kliničkom iskustvu i etičkoj ljekarskoj praksi, a ne na eventualnim benefitima koje ljekari crpe iz saradnje sa farmaceutskim proizvođačima?

Odgovore na ova pitanja i dileme dobili su građani 33 evropske zemlje, nakon što su krajem juna farmaceutske kompanije prvi put javno objavile podatke o svim novčanim iznosima datim zdravstvenim radnicima i organizacijama.

Radi se o inicijativi Evropske federacije farmaceutske industrije i nacionalnih udruženja EFPIA, utemeljenoj na „Tajanijevim načelima upravljanja za promociju transparentnog poslovanja u farmaceutskoj industriji“, koje je 2013. godine usvojila Evropska komisija.

Domaći farmaceuti nisu zainteresovani

Tatjana Tomljanović, predsjednica Upravnog vijeća Udruženja „Inovativna farmaceutska industrija“ IFI iz Hrvatske ocjenjuje za Žurnal da je inicijativa EFPIA i Evropske komisije veliki iskorak ka punoj transparentnosti.
- Ponosni smo što je farmaceutska industrija prva u svijetu koja objavljuje podatke o prenosu vrijednosti - kaže Tomljanović i objašnjava da će pacijenti imati koristi od ovog iskoraka: Smatramo kako time možemo unaprijediti suradnju sa zdravstvenim profesionalcima, čime se najbolje medicinske prakse približavaju pacijentima.

BiH nije članica EFPIA. Nijedan domaći proizvođač lijekova također nije član ovog evropskog udruženja, pa formalno gledano i nisu obavezni da primjenjuju Kodeks o objavljivanju podataka. Za članstvo u evropskom udruženju, koje nosi benefite, ali i obaveze i odgovornost, nisu ni zainteresovani.
- Članstvo podrazumijeva obavezu usvajanja EFPIA Kodeksa o objavljivanju podataka o prenosu vrijednosti u korist zdravstvenih radnika i zdravstvenih organizacija. Planiramo da mi, u toku ove godine, iniciramo kontakte sa farmaceutskim kompanijama u BiH - kaže za Žurnal“ Faraz Kermani iz EFPIA Ureda za komunikacije, čije je sjedište u Briselu.

Kakav će biti odgovor na najavljenu inicijativu EFPIA tek ćemo vidjeti. Do tada, nema jasne volje bosanskohercegovačkih proizvođača lijekova da svoje sponzorske politike učine transparentnijim.

U BiH je registrovano šest domaćih proizvođača lijekova: Hemofarm Banja Luka, Bosnalijek, ZADA pharmaceuticals, Amsal pharmaceuticals, Farmavita i Pharmamed. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ukupni ostvareni promet domaćih kompanija na domaćem tržištu u 2015. godini je iznosio gotovo 103 miliona maraka. Bosanskohercegovačko tržište lijekova, na kome se uz domaće bore i inostrani proizvođači, u 2015. godini je bilo teško gotovo 600 miliona KM, što predstavlja rast za više od 65 miliona maraka u odnosu na godinu ranije.

Jedan koncern, dva standarda

Hemofarm Banja Luka je najveći domaći proizvođač lijekova u BiH. Ukupni promet Hemofarmovih lijekova u 2015. godini je iznosio 39,8 miliona maraka, što u konkurenciji domaćih proizvođača čini učešće od 38,8 posto tržišta. I u konkurenciji sa inostranim proizvođačima banjalučki Hemofarm ima odličnu poziciju – na listi od ukupno 151 proizvođača koji posluju u BiH na kraju 2015. godine našao se na drugom mjestu. Kao ključne kriterijume politike sponzorisanje zdravstvenog sektora Hemofarm Banja Luka navodi brigu o svakom segmentu zdravstvene zaštite.

Irena Knežević iz Hemofarma kaže kako "odgovorno poslovanje, u skladu sa svim zakonskim odredbama i strogim internim procedurama usaglašenosti, ne bi bilo moguće bez kvalitetne saradnje sa zdravstvenim institucijama i ustanovama".
- Ova saradnja se odvija na način koji, ni u jednom trenutku, ne ugrožava neutralnost i nezavisnost bilo kog učesnika u zdravstvenom sistemu. U tom kontekstu, i edukacije zdravstvenih radnika organizuju se u saradnji sa Udruženjima i Komorama doktora medicine koja djeluju na prostoru Federacije i Republike Srpske,” navodi između ostalog u dopisu Žurnalu Irena Knežević, koordinator za eksternu komunikaciju banjalučkog Hemofarma.

Na pitanje na koji način Hemofarm Banja Luka evaluira benefite datih sponzorstava i donacija ljekarima, Knežević kaže da je Hemofarm "domaći proizvođač, proizvodimo kvalitetne i dostupne lijekove, društveno smo odgovorna kompanija i kao takvi, dio smo sistema".
- Pružamo podršku zdravstvenim ustanovama u stručnom usavršavanju medicinskog kadra i praćenju trendova u medicini, jer nam je svima cilj poboljšanje kvaliteta života svih građana - kaže Knežević.

Hemofarm Banja Luka posluje kao zavisno društvo Koncerna Hemofarm, čije je sjedište u Vršcu, u Srbiji. Vršački Hemofarm nije član EFPIA, ali su finansijski podaci o sponzorstvima javni. Vršački Hemofarm je tokom 2015. godine potrošio 179 miliona dinara odnosno oko 2,8 miliona maraka za sponzorisanje 222 stručna skupa u zemlji i inostranstvu. Ovi podaci su dostupni na internet stranici kompanije. Ova vrsta transparentnosti koja važi za vršački Hemofarm, ne važi za banjalučki. Na pitanje koliko je stručnih skupova i ljekara sponzorisano tokom 2015. godine i u kom novčanom iznosu, dobili smo odgovor bez ijedne brojke.

„Hemofarm, u skladu sa potrebama zdravstvenog sistema i svojim mogućnostima podržava veliki broj stručnih skupova, od kongresa, do manjih skupova koje organizuju podružnice ili sekcije određenih specijalnosti. Podrška nije samo materijalna, već se odvija i kroz stručnu i savjetodavnu podršku zaposlenih, kao i eksperata u različitim oblastima“, kažu iz banjalučkog Hemofarma.

Od Bosnalijeka ni slova, ni broja

Bosnalijek je tokom 2015. godine imao 39,4 miliona maraka prometa. U konkurenciji domaćih proizvođača, finansijski udio Bosnalijeka u ukupnom prometu lijekova iznosi 38,4 posto, a u konkurenciji ukupno 151 proizvođača koji su u 2015. godini prometovali lijekove u BiH nalazi se na visokom trećem mjestu. Bosnalijek nije odgovorio na upit Žurnala da li bi učinio javno dostupnim podatke o vrijednosti svojih sponzorstava zdravstvenom sektoru.

Nismo dobili ni odgovore na pitanja na osnovu kojih kriterija se dodjeljuju sponzorstva i donacije zdravstvenom sektoru, niti na koji način se evaluiraju i mjere benefiti tih sponzorstava. Na zvaničnoj internet stranici, kao poslovnu referencu Bosnalijek ističe da „ostvaruje uspješnu saradnju sa kompanijama svjetskog glasa, kao što su Eli Lilly, Hoffman La Roche, Novartis“. Ove kompanije poštuju Kodeks o objavljivanju podataka. Eli Lilly je objavio podatke o svojim sponzorskim transferima za 21 zemlju.

U susjednoj Srbiji su za troškove kotizacije, puta, smještaja i druge usluge ljekara u toku 2015. godine izdvojili 17,8 miliona dinara odnosno oko 280.000 maraka. Pojedinačni transferi po ljekaru se kreću od 80 do 14.000 maraka. Eli Lilly je zdravstvene organizacije u Srbiji finansirao sa oko 135.000 maraka, a u istraživanja i razvoj su uložili oko 175.000 maraka. Novartis je objavio podatke za 34 zemlje u kojima posluje. Vrijednost transfera prema ljekarima u susjednoj Hrvatskoj iznosi više od milion maraka.

Bosnalijek 65 odsto prihoda od prodaje, također prema podacima sa zvanične internet stranice, ostvaruje na inostranim tržištima. Jedno od najvećih je rusko. Bosnalijek nije član ni ruskog Udruženja internacionalnih proizvođača lijekova AIPM, koje okuplja 61 farmaceutsku kompaniju, i koje je podržalo EFPIA inicijativu o objavi novčanih podataka. Žurnal je i prije dvije godine testirao transparentnost Bosnalijeka. Na konkretna pitanja dobijeni su uopšteni i neodređeni odgovori. Ovaj put ni toliko.

Od fildžana do ljetovanja

Po prirodi posla, proizvođači lijekova i ljekari su upućeni jedni na druge. Kao osobe koje su u neposrednom kontaktu sa pacijentima, ljekari su ključni izvor saznanja o toku i liječenju bolesti, reakcijama pacijenata na terapije. Prirodan, legitiman i nužan odnos farmaceutske industrije i ljekara podrazumijeva i sponzorisanje edukacije zdravstvenih radnika. Bosanskohercegovački kontekst, opterećen ekstremno visokom korupcijom, otvara pitanje - gdje se završava podrška edukaciji, a gdje počinje potkupljivanje?

Iskusni ljekar Fahrudin Kulenović objašnjava kako su vremenom pomjerene granice.
- Ja sam u neprekidnoj zdravstvenoj praksi 52 godine. I kad sam bio mlad ljekar trgovački – farmaceutski putnici su obilazili ljekarske ordinacije i „obrađivali“ nas da pišemo njihove recepte. Tadašnji mamci su za današnje vrijeme smiješni, dobijala se na poklon džezva i četiri fildžana, malo bolja hemijska olovka, notes. Od tada do danas stigli smo dotle da jedna naša vodeća farmaceutska firma vodi 200 ljekara na more heftu ili deset dana. Pa to je otvorena korupcija za cijeli civilizovani svijet! - kaže Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo i dodaje: Ja sam prvo pozvan da branim ljekare, ali ne uvijek, i ne po svaku cijenu. Pozvan sam i da ih optužim ako ima mjesta za optužbe. Bliska saradnja ljekara i farmaceutskih firmi je neophodna, ali postoji legalna i nelegalna saradnja, koja se prosto naziva korupcija. Otac medicine je rekao: Za žestoke bolesti potrebni su žestoki lijekovi. Da je danas živ rekao bi: Za žestoke bolesti potrebni su skupi lijekovi! Lijekovi su skupi i sve oko njih je skupo, mnogo novca se vrti u farmaceutskoj industriji, a bespoštedan način da se dođe do novca vodi i ka korupciji.

(zurnal.info)