Istražujemo
Ratni zločin u Hrasnici: Civili su boravili u nehumanim uslovima, bez hrane i vode, a žene su silovane
Senad Gadžo, Zaim Laličić i Suljo Hebib su oslobođeni optužbe za ratni zločin u Hrasnici. U Sudu BiH je ranije već vođen postupak protiv Laličića i on je 2015. proglašen krivim i pravomoćno osuđen za silovanje S. M. i zbog premlaćivanja jednog zatvorenika. Apelacioni sud u Beogradu smanjio kaznu Huseinu Mujanoviću, obrazloživši da je dokazano da su civili srpske nacionalnosti držani u nehumanim uslovima, ali ne i da je Mujanović neke od njih zatvarao i mučio
Na području Hrasnice su ratnih godina egzistirala dva zloglasna vojna pritvora u koja su zatvarani svi oni koji su izbjegavali mobilizaciju, osumnjičeni za izdaju, ali i vojno sposobni lokalni mještani srpske nacionalnosti. Bilo je tu i žena osumnjičenih za kolaboracije sa neprijateljem. Jedan od tih pritvora bio je smješten u prostorijama OŠ Aleksa Šantić, a drugi u garažama između dva nebodera u ovom naselju.
OSLOBOĐENI OPTUŽBE
Civili su u ovim zatvorima mjesecima mučeni, a neki od zatvorenih nisu preživjeli zlostavljanje. Tužilaštvo BiH je zbog ovih zločina u decembru 2021. godine podiglo optužnicu protiv tadašnjih stražara i pripadnika Četvrte motorizovane brigade Armije BiH Senada Gadže, Zaima Laličića i Sulje Hebiba.
Navode optužnice nisu dokazali tokom sudskog postupka i Sud BiH je krajem maja ove godine Gadžu, Laličića i Hebiba oslobodio svih optužbi za ratni zločin nad civilima u Hrasnici. Presuda je nepravomoćna i na nju postoji mogućnost žalbe.
Članovi Sudskog vijeća bili su Mediha Pašić kao predsjedavajuća, te sudije Zoran Božić i Lejla Konjić-Dragović.
Vijeće je utvrdilo da se veliki broj od 21 tačke optužnice zasniva na pročitanim iskazima svjedoka Mirka Vukovića, dok za neke tačke nije izveden nijedan dokaz ili je saslušan samo jedan svjedok, prenio je Detektor.
U obrazloženju presude je naglašeno da iskazi svjedoka Vukovića, u bitnim i odlučujućim dijelovima, nisu potvrđeni nijednim drugim svjedokom ili materijalnim dokazom, tako da ne mogu biti pouzdan osnov kojim bi se mogla utvrditi krivična odgovornost optuženih.
Vijeće nije našlo dokazanim ni tačke optužnice za koje su saslušani svjedoci zbog kontradiktornosti njihovih iskaza, te su ukazali i na manjkavost optužnice u pojedinim tačkama, odnosno da Tužilaštvo nije navelo koju tačno radnju stavljaju na teret optuženima, kao ni oblik odgovornosti.
NOVE ISTRAGE
Izvori Žurnala su još ranije otkrili da u Tužilaštvu BiH ima još nekoliko formiranih predmeta zbog zločina u Hrasnici. U decembru 2021., kada su po nalogu Tužilaštva BiH uhapšeni Gadžo i Hebib, pripadnici SIPA su s njima priveli još i Nezir Agana i Vahida Alađuza. Za Žurnal je još ranije potvrđeno da Alađuz ima status osumnjičene osobe, dok se Agan u sudskom postupku protiv Gadže i ostalih pojavio kao svjedok Tužilaštva.
Suđenje za ratni zločin u HrasniciSvjedok potvrdio da je optuženi Gadžo izvodio i tukao zatvorenike
Podsjetimo da je krajem decembra 2022. podignuta optužnica protiv Mustafe Gegaja zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima srpske nacionalnosti na području sarajevskog naselja Hrasnica.
No, za Žurnal je još početkom godine iz Suda BiH potvrđeno da je ova optužnica vraćena na doradu, a iz Tužilaštva BiH da su ovu optužnicu povukli „s ciljem provođenja sveobuhvatnije istrage“.
ŠTA JE RANIJIM POSTUPCIMA UTVRĐENO
U Sudu BiH se vodio već jedan postupak zbog zločina u Hrasnici i to protiv Zaima Laličića. On je u maju 2015. proglašen krivim da je nekoliko puta silovao S. M. i da je udarao zatvorenika Radovana Dubljevića, te nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora. Oštećena je pred Sudom BiH ispričala da je Laličić tukao po bubrezima i 10-ak puta izvodio u improvizirano kupatilo i silovao.
O silovanju S. M. svjedočio je i Goran Mihajlović. Govorio je o tome da je svaki dan slušao vrisku, galamu, a neke ljude je vidio da su bili pretučeni: “Djetetova majka je bila pritvorena prekoputa i bila je silovana. Pričao sam sa djetetom da on ne čuje kako je siluju”.
Dijete, koje je spominjao Mihajlović, nedugo nakon što je razmijenjen oduzeo je sebi život.
Premlaćivanje i seksualno zlostavljanje spominjao je i svjedok Ratko Bokun, čiji je iskaz pročitan s obzirom da je u međuvremenu preminuo.
U obrazloženju prvostepene presude navodilo se da je dokazano da je Laličić kao stražar u podrumu nedovršene zgrade u Hrasnici, koja je služila kao logor, nekoliko puta silovao S. M. i da je udarao jednog zatvorenika.
„Optuženi je djela počinio sa direktnim umišljajem znajući da su usmjerena protiv civila. Oštećeni i danas još trpe fizičke i psihičke posljedice“, stajalo je u obrazloženju prvostepene presude.
Apelaciono vijeće Suda BiH je krajem 2015. smanjilo kaznu Laličiću na šest godina zatvora.
Žurnal je ranije u nekoliko navrata pisao o maltretiranju zatvorenika, ali i silovanjima zatvorenica u hrasničkim zatvorima.
ratni Zločin nad civilima u Hrasnici Za silovanje žena srpske nacionalnosti niko nije odgovarao
O lošim uslovima u hrasničkim zatvorima se, podsjetimo, govorilo i pred beogradskim sudom u sudskom procesu koji se vodio protiv Huseina Mujanovića. Apelacioni sud u Beogradu mu je krajem prošle godine smanjio prvobitnu kaznu sa 10 na četiri i po godine zatvora.
Prema saopćenju Apelacionog suda, dokazano je da je Mujanović u periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. godine bio upravnik vojničkog pritvora u Hrasnici i da je prema pritvorenim civilima nečovječno postupao jer im nije obezbijedio elementarne životne uslove. Prema presudi, zatvoreni civili nisu imali dovoljno hrane, vode, niti zdravstvenu zaštitu.
Apelacioni sud je istovremeno utvrdio da nije dokazano da je Mujanović protivpravno zatvorio oko 30 srpskih civila, te da je izdavao naredbe da se zatvorenici prebijaju i muče.
Logor u Hrasnici otkrio je Međunarodni crveni krst 30. aprila 1993. godine tragajući za grupama logoraša odvedenih iz "Silosa" u Tarčinu.
(zurnal.info)
