Ko će ukinuti visoke honorare za ministrove rođake

Više od 13 miliona KM samo su prošle godine koštali honorari spoljnih saradnika u institucijama Bosne i Hercegovine (8,5 miliona KM) i Federacije BiH (4,5 miliona KM)!

I za jedne, i za druge, revizori su u izvještajima upozoravali na manjkavosti potpisivanih ugovora o djelu, po kojima se saradnici mahom angažiraju. Nerijetko nije ni obrazložen razlog zbog kojeg institucija troši javni novac na “dodatnu pamet”, niti je jasno na koji se način određuje visina saradničke plate.

Zato honorarni posao slaganja koverti, telefoniranja u ministarskom kabinetu ili vozikanje direktorice službenim autom, kako smo već pisali, mnogima u javnim institucijama još uvijek predstavlja priliku za visoku mjesečnu zaradu.

SVAKI MINISTAR BIRA SEBI OSOBLJE

Kako su godišnji iznosi novca koji se na taj način troši, višemilionski, nisu dakle bez razloga javni revizori svake godine upozoravali i sugerirali da se hitno donesu i ujednače propisi za zapošljavanje po ugovoru o djelu u svim javnim institucijama u državi.

U izvještaju o glavnim nalazima i preporukama u institucijama BiH i za 2010. godinu, proces zapošljavanja je okvalificiran kao jedan od osam proritetnih problema s kojima bi se hitno trebali pozabaviti.

I najnoviji revizorski izvještaji za 2011-tu godinu, za državne ali i federalne institucije, mahom sadržavaju identična upozorenja.

Reakcije institucija, međutim, još nema.

Spore konkursne procedure, sistematizacijske praznine, ostavile su "širok prostor" rukovodiocima institucija da nedostatak kadrova “pokrivaju” angažiranjem spoljnih saradnika.

“ Proces zapošljavanja na nivou institucija BiH, nije dovoljno transparentan i postoje slabosti kada je isti u pitanju. U tom smislu, posebno ističemo praksu zapošljavanja putem ugovora o djelu (i ugovora o privremenim i povremenim poslovima), što predstavlja zapošljavanje na netransparentan način. Potrebno je unaprijediti rad organa koji imaju uticaja na proces zapošljavanja u institucijama BiH (Agencija za državnu službu, Upravna inspekcija), te definisati uslove u kojima je moguće angažovanje lica po osnovu ugovora o djelu i na koji period”, napisali su revizori.

S obzirom na to da nema jedinstvenih pravila, sadašnja se praksa oslanja na slobodnu procjenu menadžmenta institucije.

Najodgovornija osoba u instituciji potpisuje rješenje o prijemu spoljnjeg saradnika!? Ima tu, dakle, mnogo prostora za manipulacije.

Kad revizori preporuče da se donesu interna pravila, u institucijama redom mogu kazati da ih imaju.

Primjera radi, Zakon o radu u institucijama BiH propisuje da odluku o prijemu novog uposlenika donosi odgovorna osoba u instituciji. Nadalje, Zakon propisuje da se ta oblast uredi pravilnikom. Svaka institucija ima pravilnik. Međutim. U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva finansija i trezora BiH, primjera radi, samo je ponovljeno ono što piše u Zakonu. Dakle, ministar ima ovlasti da odluči kad i na koji način će neko biti primljen.

Naravno, u većini slučajeva konkurs provodi Agencija za državnu službu( ADS) BiH. Nema, međutim, ni slova o procedurama prijema spoljnih saradnika, te sadržajima ugovora o djelu za koje ministar daje zeleno svijetlo.

Identična je situacija u svim institucijama BiH.

Za razliku od državnih institucija, na federalnom novou je trošak za ugovore o djelu, prošle godine udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. Valjda bi to trebao biti razlog više da se i u institucijama Federacije hitno nešto poduzme.

UGOVORI POTPISIVANI I RETROAKTIVNO

Izvršenom revizijom je konstatovano, kao i prethodnih godina, da je značajan broj korisnika budžeta zaključivao ugovore o djelu za obavljanje poslova i zadataka utvrđenih Pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji, iako je za angažovanje izvršilaca za obavljanje navedenih poslova bilo potrebno provesti proceduru prijema u radni odnos, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u FBiH i Zakonom o namještenicima u organima državne službe u FBiH, napisali su revizori u izvještaju o revziji budžeta FBiH.

Kako smo već pisali, u pojedinim su slučajevima ugovori sa saradnicima potpisivani i retroaktivno, isplaćivane su im čak i naknade za službeno putovanje, troškovi mobitela...

Jednako kao na državnom nivou, u institucijama Federacije je princip zapošljavanja isti.

Spoljne saradnike najodgovornija osoba u instituciji može angažirati bez konsultacija s bilo kim.

Osim zakona koje pominju revizori, ni u Zakonu o platama i naknadama u organima vlasti FBiH, izuzev preciziranih naknada za pripravnike i volontere, nema naznake o naknadama za saradnike angažirane po ugovoru o djelu.

Zakoni koji reguliraju zapošljavanje u državnoj službi, odnosno organizaciju javne uprave na nivou institucija Federacije, uopće se ne bave ovim pitanjem.

Ostavljeno je to institucijama da reguliraju internim aktima, kojih, kako su revizori konstatirali, nema!

I nakon objavljivanja posljednjih revizorskih izvještaja i za federalne institucije, iako je bilo ozbiljnih kršenja zakona, ništa se spektakularno nije dogodilo!

S obzirom da nema jasnim propisa, nema ni jedinstvene baze podataka o ljudima koji su kao spoljni saradnici prodefilovali kroz javne institucije.

Koliko takva situacija godima dodatno "širi krila" bahatim ministrima, odnosno direktorima institucija, pa ugovorima osuguravaju dobro honorirane angažmane kome i kako žele, dovoljno ilustriraju samo primjeri o kojima je Žurnal već pisao.

Kada su u Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), između ostalog, pokušali saznati koliko je uposlenika u javnoj službi, prije nego su konkurirali za posao, na istim radnim mjestima bilo angažirano po ugovoru o djelu, morali su tužiti Agenciju za državnu službu.

Sud BiH je, naravno, presudio u korist CIN-a, ali činjenica da se za takvu vrstu podataka mora posegnuti i za sudskim sporovima, te da su novinari CIN-a sedam mjeseci čekali na odgovor, dovoljno govori.

ADS BiH za sada nema nikakvu odgovornost za zapošljavanje spoljnih saradnika po ugovoru o djelu, jer im tu nadležnost niko nije dao. I ako je Vijeće ministara BiH godinama gluho za prijedloge revizora da ubuduće ADS uspostavlja sistem zapošljavanja pa i spoljnih saradnika, izgleda da su zaboravili na obavezu od prije šest godina kada su usvojili Strategiju reforme javne uprave u BiH. A, Strategija, odnosno Akcioni plan za njeno provođenje, predviđa i jačanje institucije Agencije za državnu službu. Bar u segmentu zapošljavanja saradnika, od 2006. godine do danas, nije se pomaklo s mrtve tačke.

EAS STANDARDI NEUPITNI Evropski put ili zapošljavanje po babu i po stričevima

Pouzdanost i predvidljivost (pravna izvjesnost), otvorenost i transparentnost, odgovornost, te efikasnost i efektivnost, četiri su osnovna principa na kojima počiva ustroj evropskih javnih institucija. "Evropski administrativni prostor“ (EAS), dakle, Bosnu i Hercegovinu može prepoznati jedno ukoliko prilagodi tome svoje standarde. A potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dakle izražavanjem volje za evropski put, BiH mora preuzeti i evropski pravni poredak (acquis) i uspostaviti efektivne upravne strukture i kapacitete za njegovu provedbu.

Tu nema puno mjesta za pregovore, i svaka zemlja, ako želi aplicirati za članstvo u Evropsku uniju, ima samo jedan izbor, prihvatiti principe i svoje zakonodavstvo prilagoditi EAS-u.

A u takvim uvjetima, nema više trošenja javnog novca za angažman honorarnih sekretarica ili popisivača ljudi i imovine.

(zurnal.info)