Istražujemo
Poreski raj Roka Snežiča: Kraj za off-shore prevarante u Federaciji
Novim Zakonom o porezu na dobit u Federaciji koji je usvojen u februaru 2016. godine izbrisana je mogućnost oslobađanja od poreza kompanijama koje većinu svojih poslova rade sa inostranstvom. To znači da blagodeti o kojima je Snežič govorio više neće biti dostupne
Poreske blagodeti slične onima u off-shore zonama koje su do sada postojale u Federaciji Bosne i Hercegovine više neće biti dostupne za firme iz inostranstva koje žele smanjiti svoj porez. U nedavnom intervjuu kojeg smo uradili sa Rokom Snežičem, ovaj doktor poreskog prava je objašnjavao na koji način kompanije i biznismeni iz evropskih zemalja uz pomoć stanovnika Federacije mogu smanjiti svoj porez.
Kraj oslobađanja
On je rekao kako Federaciju smatra najboljom off-shore zonom te kako je savjetovao poslovne ljude u Sloveniji i drugim zemljama da putem firme u našoj zemlji smanje svoje poreze.
“Sarajevo je kao Panama, još bolje. Otvorite firmu na nekoga ko je prijavljen u Federaciji, radite sa Evropom, dajte fakture iz Sarajeva za Njemačku ili Austriju. Nema nijednog poreza na dobit firme. Neko vam samo podiže pare u Federaciji. To je bolje nego Panama, a Sarajevo je i mnogo bliže”, objasnio je Snežič u intervjuu za Žurnal rađenim nakon objavljivanja informacija o brojnim kompanijama koje su izbjegavale porez uz pomoć panamske advokatske kancelarije.
Snežič je objasnio kako u Federaciji postoje advokati koje će pomoći strancima da pronađu rezidenta u Federaciji koji bi na sebe registrovao firmu i omogućavao im da smanje svoje poreze te kako je cijeli proces legalan.
Novim Zakonom o porezu na dobit u Federaciji koji je usvojen u februaru 2016. godine izbrisana je mogućnost oslobađanja od poreza kompanijama koje većinu svojih poslova rade sa inostranstvom. To znači da blagodeti o kojima je Snežič govorio više neće biti dostupne.
U Ministarstvu finansija Federacije objašnjavaju da je raniji Zakonom o porezu na dobit "omogućavao 100 posto oslobađanje od plaćanja poreza na dobit privrednim društvima koja ostvare više od 30 posto od ukupnog prihoda iz izvoza; zatim privrednim društvima koja izvrše investiranje u iznosu od 20 miliona maraka u periodu od pet godina, te privrednim društvima koja upošljavaju više od 50 posto invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama".
Novim Zakonom o porezu na dobit omogućeno je 30 posto oslobađanje od plaćanja poreza na dobit privrednim društvima koja investiraju iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti preko 50 posto ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda, zatim 50 posto oslobađanje od plaćanja poreza na dobit privrednim društvima koja izvrše investiranje iz vlastitih sredstava, u ukupnom iznosu od 20 miliona maraka, s tim da u prvoj godini investira četiri miliona maraka, objašnjavaju u ministarstvu.
Jedan od razloga zbog kojeg Snežič smatra Federaciju pogodnom za umanjenje poreza nije se mijenjala. Rezident Federacije i dalje je oslobođen poreza na dividendu.
Obračun poreza po ovom zakonu primjenjivat će se od naredne godine kada se i budu pravili obračuni za poreze.
Daleko od Paname
Ekonomski analitičar Goran Nedić ne slaže se sa Snežičem da se Federacija uopšte može nazvati off-shore zonom.
- Federacija BiH odnosno ekonomsko-pravni sistem u ovom dijelu zemlje ne posjeduje karakteristike off-shore zone – jasan je Nedić.
On objašnjava da “off-shore zona mora zadovoljavati vrlo liberalne kriterije koji dozvoljavaju deregulisano poslovanje, što nije slučaj sa Federacijom”. Za razliku od off-shore zona imena vlasnika firmi u Federaciji su javna, firma ne može poslovati bez zaposlenih, mora imati redovne mjesečne PDV prijave i polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje te odgovarajuću dokumentaciju kada putem banke plaća novac osobama i firmamam u inostranstvu.
- Također, u off-shore zonama bankarski sektor je prenapuhan u odnosu na BDP (Bruto društveni proizvod op.a.), što u Federaciji nije slučaj. Ukupni depoziti u Federaciji iznose 60 posto BDP-a Federacije, dok je u off shore zonama to desetorostruko više – objašnjava Nedić i dodaje da je “poreski sistem stimulirajući samo u faktoru oslobađanja plaćanja poreza na dobit za firme koje imaju preko 30 posto izvoza i neoporezivanja kapitalne dobiti”: Sa druge strane ostali nameti su ogromni i poresko opterećenje u Federaciji prelazi 45 posto BDP-a što je izuzetno visoko.
Snežič je u intervjuu naveo i da gotovo da ne postoji kontrola ovakvog načina poslovanja. Samo banke kontrolišu podizanje keša, rekao je Snežič i dodao da problem nastaje kod podizanja više od 20.000 maraka zbog provjera koje automatski radi Agencija za istrage i zaštitu SIPA.
U SIPA-i kažu da je njihova nadležnost da spriječe pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti i da mogu provjeravati i pratiti klijente povezane sa tim te sumnjive transakcije bez ikakvih ograničenja. Međutim, SIPA do sada nije postupala po predmetima koje je Snežič opisivao u intervjuu.
U Poreznoj upravi Federacije su nam objasnili da oni nemaju nadležnosti u provjeri ovakvog poslovanja.U Ministarstvu finansija Federacije objašnjavaju da ipak porezne uprave kontrolišu ovakvo poslovanje.
"Sve institucije koje tokom svog rada dođu do određenih saznjanja dužne su obavještavati nadležna tjela (tužilaštva) a to su u ovakvim slučajevima porezne administracije (Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava Federacije) i Finansijska policija", kažu u Ministarstvu.
Jedan od razloga pogodnosti koje je pružao raniji Zakon, kako to vidi Snežič, bio je privlačenje stranog kapitala.
Goran Nedić smatra da Federaciji i državi treba više poticaja za izvoznike.
- Za povećanje ekonomske aktivnosti trebaju nam novi poticaji za izvoznike kroz poreske olaksice ili druge subvencije, a nikako povećanje nameta – kaže Nedić.
(zurnal.info)
