Iza sedam logora: Od nacionalne kulture do nacionalne torture

U subotu 16. marta 2019. godine, sa početkom u 18h, u Ateljeu Figure (Danijela Ozme 12), održaće se promocija foto-monografije IZA SEDAM LOGORA: Od zločina kulture do kulture zločina. Knjiga je autorski rad Hrvoja Polana, Viktora Ivančića i Nemanje Stjepanovića a izdavač je beogradski forum ZFD.

Knjiga kroz tri zasebne autorske cjeline govori o iznimnoj važnosti očuvanja prostora kulture kao prostora slobode. Uzimajući za polazište domove kulture i objekte kulturne namjene koji su tokom ratova devedesetih pretvoreni u logore i mučilišta, foto-monografija sinergijom snažnih kreativnih izraza, te faktografskom komponentom, poziva na promišljanje o odnosu konstrukta nacionalne kulture i nacionalno motivisanog ratnog nasilja. 

Egzekutivni karakter ideološki oblikovane „nacionalne kulture“ - upućuju autori – efikasna je priprema terena za nastup „nacionalne torture“ i služi proizvodnji konteksta koji uspostavlja i opravdava nečovječnost. 

Zato, kada budete čitali 'Iza sedam logora – od zločina kulture do kulture zločina', ne predbacujte si zbog mučnine koja će vas zasigurno ophrvati: znajte, naime, da je ona mjera istine koju vam je ova rijetka i – u ovome vremenu laži – nadasve potrebna monografija, uspjela podastrijeti, napisao je u Novom listu Boris Pavelić.

Fragmenti iz knjige

Ostave li se po strani dim tamjana, srcedrapateljno cviljenje crkvenih orgulja i pompoznost obrednih inscenacija, sveto ime nacionalne kulture što se koči na zastavama samo je jedna od moćnijih ideoloških lozinki za neophodnu i nesputanu eliminaciju. (…) Tek u domu kulture pretvorenom u logor i mučilište taj veličanstveni koncept doživljava svoje puno ostvarenje.

...

Pođemo li od toga da je okrutnost u mnogo većoj mjeri rezultat socijalnih nego karakteroloških uvjetovanosti, da ekspanzija svireposti vuče porijeklo od bolesnoga društva, a ne od bolesnih pojedinaca, konstrukt nacionalne kulture – ispostavljen kao kult o čijoj ultimativnosti i čistoći svi moramo brinuti – služi ponajprije proizvodnji konteksta koji legitimira nečovječnost.

...

Ukoliko su domovi kulture u socijalističkoj Jugoslaviji, između svega ostalog, bili i terenski institucionalni punktovi namijenjeni oživotvorenju ideje „bratstva i jedinstva“, u ratu kojim je bivša država zdrobljena oni su poslužili kao mjesta za kategorično razvrgavanje bratstva. Danas, lišeni obilježja koja bi upućivala na kakvu-takvu katarzu i podrazumijevala barem minimalne geste pijeteta prema žrtvama, oni vegetiraju kao spomenici razbratnosti.

Na sarajevskoj promociji govoriće profesor Nerzuk Ćurak, Viktor Ivančić, novinar i pisac, fotoreporter Hrvoje Polan, a razgovor će moderirati Nataša Govedarica, direktorka organizacije forum ZFD u Srbiji.