Vlada Republike Srpske dostavila je Narodnoj skupštini RS prijedlog mjera za sanaciju štete od katastrofalnih majskih poplava, ali je izbjegla da joj uputi informaciju o uzrocima poplava.
Opozicija smatra da na taj način vlast pokušava da zataška odgovornosti pojedinaca i institucija za propuste koji su se desili tokom prirodne katastrofe. Pitanja je mnogo: zašto je zatajio sistem obavještavanja i uzbunjivanja, zašto je neefikasna Civilna zaštita, zašto su skladišta Robnih rezervi bila prazna? Odgovor je samo jedan: Republika Srpska ima neodgovornu vlast, koja je u poslednjih devet godina vodila računa prvenstveno o interesima i dobrobiti vladajuće elite, a ne svojih građana.
NEMA KO DA OGLASI UZBUNU
Zato ne čudi činjenica da je Vlada RS 28. februara ove godine usvojila Plan odbrane od poplava, kojim je za efikasan sistem osmatranja i obavještavanja zadužila preduzeća koja su ugašena.
“Država u februaru ove godine zadužuje firme koje ne postoje da obavijeste narod o poplavama. To je ključ svega, gospodo. Ko je imao da vas obavijesti. Niko, jer te firme ne postoje“, rekao je na sjednici Skupštine grada Bijeljina Zdravko Stevanović, šef Jedinice Civilne zaštite za rad i spašavanje na vodi.
Direktor “Voda Srpske” Dragan Anđelić rekao je da je on lično još 28. aprila obavijestio “Bijeljina puteve” da se pripreme za odbranu od poplava. Na takvu njegovu konstataciju Stevanović je odgovorio: “Ima podataka da ste to uradili 2. juna, retroaktivno”.
Nema sumnje da vladajuća garniture na sve moguće načine pokušava da zataška odgovornost pojedinaca i institucija za nereagovanje u danima potopa. Zato vlast krije izvještaje koji svjedoče o potpunoj nepripremljenosti institucija da pomogne narodu kada ga zadesi nevolja.
Izvještaj o radu Javnog preduzeća „Robne rezerve RS“ u periodu od 15.05.-31.05. 2014. godine potvrđuje da je ovo preduzeće dostavilo ugroženom stanovništvu od 15. do 31. maja robe čija ukupna vrijednost iznosi sramotnih 1.941.136 KM. Taj Izvještaj, međutim, nije se našao u materijalu za posebnu sjednicu Narodne skupštine, na kojoj su razmatrane vladine mjere sa sanaciju šteta od poplave.
Još je sramotnije to što su Robne rezerve prije početka poplava u svojim skladištima imalo robe u vrijednosti od svega 739.346 KM. Kada je potop počeo, počele su djelovati i Robne rezerve, pa su od različitih dobavljača nabavile robe u vrijednosti od 1.201.790 KM. Tokom poplava za potopljeni narod nabavljeno je roba u vrijednosti od 460.325,61 KM. Stoka je bolje prošla, pa je za nju tokom poplava nabavljeno stočne hrane u vrijednosti od 741.464,92 KM.
OPUSTOŠENE ROBNE REZERVE
Notorno je da su Robne rezerve opustošene godinama prije poplava. Ovo preduzeće je na dan početka poplava u svojim magacinima imalo robe u vrijednosti od oko 3,5 miliona maraka. Struktura roba je simptomatična: najviše je bilo merkantilnog kukuruza i merkantilne pšenice, u vrijednosti od cca 2.000.000 maraka, dok su hrane za stanovništvo imali u vrijednosti od oko milion maraka. Za stanovništvo su imali grašak, nešto mesnih narezaka, pašteta, brašna, ulja i šećera.
Kako u skladištima nije bilo skoro ničega, Vlada je naložila Robnim rezervama da po hitnom postupku od dobavljača nabavi flaširanu pitku vodu, prehrambene proizvode, sredstva za ličnu higijenu, kao i sredstva za zaštitu i spasavanje. Pri tome, sve nabavke vršene su „putem pregovaračkog postupka i bez objave obavještenja“ i to sa firmama koje su, kako se navodi, bile spremne da odmah dostave traženu robu, ne postavljajući nikakve uslove.
Najviše robe, u vrijednosti od 319.620 KM, nabavljeno je od banjalučke firme „Venera“ iz Banjaluke, čiji je vlasnik čovjek blizak ljudima iz vlasti.
U Izvještaju su navedene i donacije mnogobrojnih firmi koje su se angažovale da prikupe pomoć ugroženom stanovništvu.
“Osnovna aktivnost u otklanjanju posledica izazvanih poplavama Javnog preduzeća ogledala se u sveobuhvatnom pružanju pomoći na cijelom prostoru RS. Prvenstveno je upućivana hrama i voda, da bi se kasnije pomoć proširila in a energente, sredstva za higijenu, zaštitnu opremu, alate za čišćenje, stočnu hranu, sjemenski i rasadni materijal” slavodobitno je navedeno u Izvještaju koji je potpisao v.d. direktora Robnih rezervi Dragan Vučković.
GARDEROBA UMJESTO HRANE
O tome, zašto su Robne rezerve u Bijeljinu upućivale polovnu garderobu umjesto hrane potrebne za prihvatne centre, ni riječi. Odgovor na to pitanje, koje smo Vučkoviću uputili prije gotovo mjesec dana, Žurnal nikada nije dobio.
Zato je direktor Robnih rezervi, i nakon što je 26. maja ukinuto vanredno stanje u RS, nastavio da djeluje u skladu sa pravilima vanredne situacije, izbjegavajući tenderske procedure prilikom nabavki roba.
Vučković je tako 9. juna uputio dopis pod nazivom „Ponovljeni poziv na pregovarački postupak bez objave obavještenja za isporuku pogonskog goriva“. Poziv je upućen za nabavku 100 hiljada litara goriva, uz zahtjev da se ponuda dostavi do “12 sati 9. juna”.
Koliko je cijeli posao sumnjiv govori i podatak da se Vučković poziva na „naredbe Štaba za vanredne situacije Vlade RS“, iako je vanredno stanje ukinuto 14 dana ranije. Uz to, u pozivu se obavještava da će se pregovori obaviti putem telefona.
„Pregovaranje će biti obavljeno putem telefona, dana 10. juna “, navodi se u dokumentu, koji je upućen samo jednoj banjalučkoj firmi koja se bavi prometom goriva.
Elem, vladajuća klika, ne samo da ništa nije učinila da narod zbrine u danima potopa, već su karike u njenom neodgovornom, nesposobnom, koruptivnom lancu i nakon poplava nastavile da rade po starom: da love u mutnom i otimaju što se još oteti može.
(zurnal.info)