Početkom decembra, tokom bolničkog tretmana Milorada Dodika u Beogradu, nametnuto je pitanje o tome ko mijenja predsjednika bh. entiteta Republika Srpska u vrijeme nemogućnosti da obavlja svoju funkciju. Jedno je sigurno, barem kada je u pitanju zaštita ruskog interesa u Bosni i Hercegovini. Kada nema Dodika, tu je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.
Postavio je Čović na južne granice Bosne i Hercegovine, metaforično rečeno, štit sa oslikanim grbom Rusije, sve u namjeri da spriječi alternativni dovod gasa iz Hrvatske. Time je pala i posljednja maska glasnog zagovornika europejstva, a tihog žalitelja „što nema većeg ruskog uticaja u BiH“.
JUŽNI PLINOVOD I ISTOČNI GASOVOD
Uzaludni su bili apeli iz ambasade SAD-a u BiH koliko je važna izgradnja izgradnja gasovoda Zagvozd – Novi Travnik, poznatijeg kao ”Južna interkonekcija”, koji bi za početak omogućio vezu s LNG terminalom na Krku. Ujedno bi služio kao krak budućeg Jadransko - jonskog gasovoda, koji bi Bosnu i Hercegovinu snabdijevao gasom iz Azerbejdžana, eliminišući zavisnost od ruskog gasa. Dragan Čović je pod krinkom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, sve uvjetovao osnivanjem novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru kojim bi upravljao, zna se, HDZ BiH.
„Riječi su jeftine, djela govore. Zato može Čović i dalje, koliko god hoće, ponavljati propagandu o svojim proeuropskim stavovima, djela su mu proruska. Kao i uvijek, tu istinu pokušava sakriti, stilizirajući se u zaštitnika interesa bosanskohercegovačkih Hrvata, iako je odavno jasno da njihovi interesi i interesi Dragana Čovića nisu jedno te isto, već su često u direktnoj koliziji“, piše tim povodom novinar Gordan Duhaček u tekstu za portal Valter.
Poslanici HDZ-a BiH su u Predstavničkom domu FBiH očekivano bili protiv usvajanja zakona, a pravu blokadu najavljuju u Domu naroda federalnog parlamenta. Svemu je prethodio sastanak sa parlamentarcima na kojem je američki ambasador Michael Murphy zatražio da se pitanje južne plinske interkonekcije riješi do kraja decembra. Na sastanak nisu pozvani „Čovićevi ljudi“, što je izazvalo, rekli bi iskrenu reakciju ruske ambasade u BiH, iskrene u dijelu gdje su otvoreno zaprijetili ovdašnjem stanovništvu koje ne podržava njihovu politiku.
„Sjetite se ovog dana kada su skinute sve maske "demokratske" pristojnosti, kada je suverenitet Bosne i Hercegovine demokratski gazila gruba čizma "dokazanog prijatelja". Ali pravo značenje "slike" je da su Amerikanci pod integritet BiH podmetnuli bombu. Upravo oni svojom politikom pritiska i sankcija prisiljavaju Republiku Srpsku da poduzme korake u zaštiti svog statusa, koji je zagarantovan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Upravo oni, svojim besramnim stavom, tjeraju Hrvate u BiH da se vrate razmatranju temeljnih odredaba suživota s Bošnjacima unutar Federacije BiH... Dakle, radi se upravo o konkretnom planu destabilizacije Bosne i Hercegovine uz pjesme o "ruskom malignom utjecaju", koje su već postale dosadne. Svima koji naivno govore o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine odgovaramo - zapamtite ovaj dan“, poruka je iz Moskve dostavljena preko ambasadora Igora Kalabuhova.
Dan kasnije stigao je i odgovor iz američke ambasade.
„Saopštenje Ruske ambasade ne bi trebalo biti iznenađenje jer dolazi od zemlje koja je pokrenula nezakonit i ničim izazvan napad na Ukrajinu. Ovo nije prvi put da Ruska ambasada prijeti BiH. Ove prijetnje konkretno pokazuju ruski maligni uticaj u BiH. One jasno pokazuju koliko se Rusija plaši da će izgubiti monopol na snabdijevanje BiH gasom, kao i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH. Želimo zahvaliti Ruskoj ambasadi jer je jasno pokazala građanima BiH i njenim političkim strankama ciničnu prirodu navodnog “prijateljstva” sa BiH”, poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Žurnal je godinama pisao o više ili manje otvorenom uplivu Rusije, koja je javno podržavala cjelovitu BiH, dok je istovremeno davala podršku svim secesionističkim djelovanjima Milorada Dodika.
„Mešanje u unutrašnje stvari države u kojoj se nalazi u diplomatskoj misiji i nastojanja da domaćina skrene sa zacrtanog puta spadaju u redovne delatnosti ruskih diplomata na ovom delu planete. Kalabuhov mirno preporučuje građanima BiH da odustanu od puta u Evropsku uniju, pravdavajući taj prijateljski savet navodnom institucionalnom i moralnom degradiranošću evropske zajednice naroda....Po Kalabuhovu, moralna je ona zajednica koja podržava dželata, a najmoralnija bi bila ona koja koljaču pomaže da usmrti žrtvu. Zanimljiva etika, nema tog člana kriminalne bande ili mafijaške porodice koji se s njenim postulatima ne bi složio“, govori za Žurnal beogradski novinar Tomislav Marković.
DOK RUSIJA POKUŠAVA OKUPIRATI UKRAJINUU Bosni i Hercegovini Dodik i Čović mašu ruskom zastavom
Na usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu federalnog parlamenta, u nedostatku Dodika lično, reagovali iz njemu odani mediji u Republici Srpskoj, podsjetivši na njegove riječi kako neće biti Južne interkonekcije ukoliko se ne odobri izgradnja Istočne interkonekcije isključivo po teritoriji Republike Srpske, koja bi preko Bijeljine gasom snadbjevala i Banja Luku.
„Mi nismo protiv Јužne interkonekcije, ali jesmo protiv činjenice da se nama sprečava da gradimo isto tako gasovod na drugoj strani“, govorio je Dodik
MUKE PUTINOVOG LJUBIMCAMilorad Dodik želi igrati za Rusiju s novcem zapadnih zemalja
RUSIJA U ZALEĐINI ČOVIĆA
Kada je počela Čovićeva „ljubav“ prema Rusiji?
Rusija se ne zadovoljava samo Republikom Srpskom kao svojim „rezervnim strateškim položajem“ pa je tu dodala i HDZ BiH, odnosno Dragana Čovića, autora pomenute izjave: "Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja".
Nakon toga i Čović je poput Dodika obezbjedio nagradno fotografisanje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te se intezivno pridružio Dodiku u političkoj blokadi Bosne i Hercegovine.
Krajem 2020. godine uoči posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Dodik odlazi u posjetu predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, a potom vodi Dragana Čovića kod Aleksandra Vučića. Godinu kasnije predsjednik Milanović ponovo u Zagrebu prima Dodika, a Vučić dočekuje Čovića.
„Čović sigurno vodi jednu politku koja je zapravo pucanj u vlastite noge Hrvatima u BiH a posredno i samoj Hrvatskoj. Taj njegov nazovimo ga pakt ili savezništvo sa Dodikom evidentno nije išlo bez ruskog utjecaja. Koliko su tu Rusi zapravo gurnuli Čovića nekakvih čvrstih dokaza nema, ali sve ukazuje na to da je Čović također jedan od ruskih igrača na ovom području, međutim vrlo oprezan s obzirom da on dosta ovisi od Hrvatske, a znamo kakva je politika pogotovo HDZ-a Hrvatske odnosno Andreja Plenkovića, tako da on tu mora biti malo oprezniji“, objašnjavao je za Žurnal novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković kao pravi evropski apartčik za sada uspješno balansira između jasne potrebe da se umanji ruski uticaj putem opskrbe plinom, ali i da javno ne odbaci Čovićevu tvrdoglavost glede projekta, odnosno zaštiti ruske politike „zamotane“ u brižnost za angažman Hrvata u upravljanju plinovodom. Zato je i ublažavao njegove stavove.
“Želimo pomoći svima u okruženju pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj plinovod realizira. Pozicija koju mi imamo je da struktura kompanije, koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima”, izjavio je premijer Plenković.
U cijeloj priči ne treba zanemariti ni ulogu Čovićevog omiljenog „investirora“ posljednjih godina, Amira Gross Kabirija, državljanina Izraela. Kabiriju su samo na papiru iznajmljeni neki pogoni Aluminija, a u praksi je preuzeo vlasništvo nad ovom velikom tvornicom, sistemski opljačkanoj od HDZ kadrova prethodnih godina.
Dragan Čović boravio je 10. februara 2020. godine u Rusiji, kao gost predsjednice Federalne skupštine Ruske Federacije Valentine Matviyenko, Putinu bliske osobe. Deset dana nakon Čovićeve posjete, Amir Gross Kabiri registruje firmu “Aluminij Industrija d.o.o” i počinje medijsku ofanzivu kojom svoju grupaciju, naknadno preregistrovanu u Panami, prikazuje kao posljednju nadu za Aluminij. Kupujući sirovine, u Rusiju je za vrijeme njene agresije na Ukrajinu, „upumpao“ 335 miliona maraka, o čemu je Žurnal detaljno pisao.
Amir Kabiri kontra stavova EU I IZRAELAAluminij industrija nastavlja trgovati sa Rusijom
Primjetno je u posljednjih godinu dana da Kabiri ima učestale susrete sa Miloradom Dodikom, odnosno prisustvuje i sastancima izraelske ambasadorice za BiH Galit Peleg sa predsjednikom RS.
“Rusija ima utjecaj u BiH i ostvaruje ga preko Srbije i Hrvatske. Obe zemlje su na neki način dužnici Putinove siromašne imperije. Srbija poslušnost plaća za veto u savjetu bezbjednosti UN a Hrvatska zbog novca upumpanog u Agrokor. Dodik i Čović, pravilnije je reći HDZ i SNSD, su proxy entiteti preko kojih se ostvaruje utjecaj obe zemlje. Oni prikazuju sebe kao osobe koje imaju snažnu zaleđinu i kad pogledate analizu sadržaja medijskih pojavljivanja steći ćete utisak o snazi, jačini i nedodirljivosti. Utisak nije isto što i stvarnost koja je fundamentalno drugačija i nije na strani ove dvojice. Simulakrum kojim se služe za sada obojici odgovara jer javnost prihvata medijsku sliku a ne realitet trezvenog uma, niti činjeničku strukturu proisteklu iz njega. U svjetlu nove američke politike i strategije prema Zapadnom Balkanu njihova skora budućnost je sasvim izvjesna. Ne postoji!“, zaključuje sociolog Sead Pašić.
Da je i Evropska Unija svjesna malignog ruskog uticaja na Balkanu kazuje i izjava Ondreja Kolara, češkog zastupnika u Evropskom parlamentu koji će narednih pet godina obavljati dužnost stalnog izvjestioca za Bosnu i Hercegovinu. Kolar je u intervjuu za N1 poručio kako mu jedan od ciljeva zaustaviti ruske akcije u BiH, ali i spriječiti mađarsko i slovačko miješanje, te poteze koje poduzimaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.
“Svaka podjela koja se ovdje sada nameće je isključivo i jedino diktirana iz Moskve. I nemojte imati nikakvu sumnju, svi drugi centri svijeta, Vašington, Brisel, London, Berlin od kada postoji Evropska unija imaju interes, ne da se stvaraju podjele na ovoj teritoriji, već da se stvara zajedništvo među narodima i zajedništvo među državama. To je cilj Evropske unije, to je cilj i Amerike ovdje. Jedini ko kreira te podjele jeste Moskva, to radi strateški zbog raznih geopolitičkih razloga, da sada ne ulazimo u to. Onoga časa kada Evropa bude formirala antihibridni štab ovdje, da se bori protiv tog ruskog uticaja ovdje, vidjećete, sve će se na Balkanu promjeniti izuzetno na bolje“, tvrdi advokat iz Beograda Čedomir Stojković, jedan od najžešćih kritičara režima Aleksandra Vučića i ruskog uticaja na ovom prostoru.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ovih dana najavio da ima saznanja kako će Sjedinjene Američke Države te Velika Britanija uskoro uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije koja je u većinskom vlasništvu ruske državne kompanije Gasprom Njeft i njene krovne kompanije Gasprom. EU i SAD su Gasprom Njeft stavili na crnu listu još 2014. godine nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim. Vučić je najavio kako Srbiju tek očekuju pregovori o plinskom aranžmanu sa Rusijom koji ističe u maju 2025 godine. SAD i Velika Britanija još nisu potvrdili Vučićeve navode, no ukoliko se to dogodi, neminovno bi imalo uticaja i na Bosnu i Hercegovinu.
ČIJI JE ENERGETSKI SEKTOR U BiH: Rusima gas i nafta, Kinezima struja
(zurnal.info)