DISKUSIJA NAKON USVAJANJA REZOLUCIJE: Ruski predstavnik oštro o Njemačkoj, Aleksandar Vučić se ogrnuo zastavom

Generalna Skupština UN-a usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za su glasale 84 države, protiv 19, a suzdržanih 68. 
U uvodu sjednice Antje Leendertse, ambasadorica Njemačke pri UN-u, rekla je da postoje „lažne optužbe protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici“

- Želim da razjasnim - ova rezolucija nije usmjerena prema nekome. Ne prema Srbiji, koja je cijenjena članica UN-a, već samo prema počiniteljima genocida u Srebrenici - rekla je Leendertse:

- Mi žalimo za svim žrtvama jednako. Veliko je postignuće što počinioci genocida mogu biti izvedeni pred lice pravde. Nadamo se da će UN podržati sjećanje na genocid kojeg su priznali njeni sudovi i institucije. Koju ćemo poruku poslati narednim genercijama ako ne čuvamo sjećamo na žrtve i ne razmišljamo o pravnim činjenicama? Nadam se podršci predstavnika svih država.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pitao je zbog čega se usvaja samo ova rezolucija, da li ona donosi pomirenje, te optužio Njemačku kao sponzora da su skrivali pripreme o donošenju Rezolucije. Kada je donošena rezolucija o Ruandi, to je učinjeno na mnogo transparentniji način, ustvrdio je. 

Nakon izlaganja predstavnika, za riječ se opet javio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ovaj put ogrnut zastavom Srbije. Upozorio je da će Rezolucija donijeti podjele, te da se nikada u Generalnoj skupštini UN-a da glasanje po pitanju genocida nije donijeto jednoglasno:

- Ovo se dešava prvi put jer su neki ljudi htjeli da politizuju ovu važnu temu i to su i učinili. Nema veze koliko smo ih dugo upozoravali da koriste transparentnost i inkluzivnost, nisu nas slušali. Ovo je jedno mjesto na svijetu gdje je ovakav dokument donijet, rekao je, referišući se na broj zemalja koje su bile protiv ili suzdržane. 

Zemlje koje su inicirale amandmane samo su željele da zavaraju članice UN-a, i prale su svoj obraz, rekao je Vučić.

Rusija je, očekivano, glasala protiv Rezolucije, ali je predstavnik Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja u svom izlaganju iznio niz optužbi na račun uglavnom Njemačke kao sponzora. Usvajanje Rezolucije nazvao je „tužnim poglavljem istorije“:
- Cilj je da se demonizira jedan narod i potkopa Dejtonski sporazum. Sponzori ove inicijative su zaveli ovu skupštinu, kažu da će dovesti do pomirenja. A predstavljeni nacrt je doveo do tenzija. 

Sponzorisanje Rezolucije gura BiH u konfrontaciju, naveo je Nebenzja, insistirajući na tome da je to prijetnja stabilnosti i miru u zemlji.
- Cinično i licemjerno, ali iznenađuje da je ključni sponzor Njemačka, koja je započela dva svjetska rata, ubila milione ljude u Drugom svjetskom ratu, ubijala ljude u Africi, učestvovala u raspadu Jugoslavije, sad drugima drži lekcije. Nema pravo na to, mogu samo da se osvrću na svoje zločine. 

Mađarska je jedina članica Evropske unije koja je glasala protiv usvajanja Rezolucije. 

Suzdržane države uglavnom su obrazložile da su se tako ponijeli zbog nedostatka konsenzusa o Rezoluciji u samoj BiH. Predstavnik Azerbejdžana naveo je kako ova država podržava jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja na Balkanu, a osuđuju sva uplitanja u unutrašnje poslove ovih zemalja.

Slovačka je svoju suzdržanost opravdala time da su vrijeme i modalitet usvajanja ovakvih dokumenata jako važni. Slovačka je predana međunarodnom sistemu pravde i miru na zapadnom Balkanu. 

Nikaragua je uvijek osuđivala zločine, ali ovdje postoje dupli standardi, rekla je predstavnica ove države:

- Generalna skupština je žrtva manipulacija i koristi se za političke manipulacije zapadnih zemalja. Usvajanje unilateralnih rezolucija kao ova koja ne uživa konsenzus u BiH koja ne pomaže pomirenju u BiH jer ne predstavlja sva stajališta stanovnika te zemje. U historiji ne smijemo zanemariti uogu NATO-a u tragičnim događajima u ovoj zemlji. To je oružje zapada, koji napada druge zemje i ostavlja iza sebe uništenje. 

Prve reakcije nakon usvajanja rezolucije – očekivane. Predsjednik RS-a Milorad Dodik rekao je da je za demokratski svijet Rezolucija propala, jer 84 zemlje koje su glasale za nisu ni natpolovična većina. Propala je namjera da se Srbima prikali da su genocidan narod, rekao je. 

Američka ambasada u BiH pozdravila je usvajanje:

- Kao što rezolucija jasno kaže, svi imamo obavezu da priznamo činjenice, podučavamo istinu, odamo počast žrtvama, podržavamo stalne napore na pronalaženju i identifikaciji žrtava i krivično gonimo počinioce. Ovi koraci su neophodni za pomirenje. 

Pred Haškim tribunalom je za genocid i druge zločine u Srebrenici osuđeno 18 osoba, izrečeno je pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i vrhovni zapovjednik Vojske RS-a Ratko Mladić. Sud BiH je osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora za genocid. Za ostale zločine u Srebrenici osuđeno je još 14 osoba na 223 godine zatvora.

Konačni nacrt rezolucije koji se danas predstavlja u Generalnoj skupštini UN-a ima sedam tačaka:

– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;

– Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice na očuvanje utvrđenih činjenica, uključujući kroz obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprječavanja negiranja i iskrivljavanja i pojavljivanja genocida u budućnosti. ;

– Također bezrezervno osuđuje radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;

– Ističe važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog ukopa, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se još nisu suočili s pravdom;

– Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;

– Zahtijeva od glavnog tajnika da osnuje informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, čime će započeti aktivnosti za pripremu 30. godišnjice genocida 2025. godine;

– Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti za obilježavanje i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i podizanje svijesti javnosti.

Prethodnih dana razmatrani su amandmani Crne Gore, koji su nakon dorade uvršteni u konačni nacrt. Prvi amandman odnosi se na krivičnu odgovornost prema međunarodnom pravu, koji kaže da je ona individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj grupi ili zajednici u cjelini. Drugi amandman odnosi se na nepovredivost Dejtonskog sporazuma, dorađen je i sada govori o „jedinstvu u različitosti Bosne i Hercegovine“.

Autori rezolucije su Bosna i Hercegovina, Ruanda i Njemačka. Sponzori su Njemačka i Ruanda, a naknadno se kao kosponzor pridružilo više od 30 zemalja članica UN-a.

Države koje su glasale za usvajanje Rezolucije: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Brunei, Bugarska, Cape Verde, Kanada, Čad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka Republika, Danska, Djibuti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja-Bisao, Guyana, Irska, Indonezija, Irak, Iran, Irska, Italija, Jordan, Japan, Kuvajt, Latvija, Libija, Linhtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malavi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Mijanmar, Crna Gora, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Južna Koreja, Rumunija, Ruanda, San Marinu, Moldavija, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Urugvaj, Jemen, Zambija, Sjedinjene Američke Države i Tanzanija.

Protiv su bili Antigva, Bjelorusija, Kina, Komori, Kuba, Sjeverna Koreja, Kongo, Dominica, Eritreja, Eswatini, Mađarska, Grenada, Mali, Rusija, Srbija, Sirija, Nikaragva, Sao Tome Principe i Nauru. 

Suzdržano je bilo 68 država: Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Bahami, Bahrein, Barbados, Benin, Butan, Botswana, Brazil, Burundi, Kambodža, Kamerun, Kongo, Obala Slovonače, Kipar, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Gabon, Gruzija, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Honduras, Indija, Jamajka, Kazakstan, Kenija, Kiribati, Lao PDR, Libanon, Lesoto, Madagaskar, Maldivi, Meksiko, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nepal, Nigerija, Oman, Panama, Papa Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Saint Kitts, Saint Lucia, Saint Vincea Samoa, Sejšeli, Slovačka, Solomonska ostrva, Južni Sudan, Šri Lanka, Sudan, Surinami, Tadžikistan, Tajland, Togo, Trinidad Tobago, Tuvalu, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vijetnam. 

(zurnal.info)