Usvajanje Rezolucije u Srebrenici očekivano je izazvalo reakcije u Republici Srpskoj i Srbiji, i nove prijetnje Milorada Dodika o secesiji. Nakon ponovljenih planova za „mirno razdruživanje“, reagovali su međunarodni zvaničnici, a Američka ambasada u BiH upozorila je da se radi o opasnom i neodgovornom djelovanju:
- To znači secesiju RS; to je opasno, neodgovorno, antidejtonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. A to su ključni interesi SAD-a. Sjedinjene Države branit će ih i štititi, između ostalog, i pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku. Ne postoji međunarodna zavjera da se ukine RS, a gospodin Dodik ne može izdvojiti niti jednu jedinu izjavu ijednog američkog zvaničnika kojom se poziva na ukidanje RS. BiH nije unija dva entiteta. Kako izričito stoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili 'razdruživanje' ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH. Secesija ili 'razdruživanje' RS ne znači nezavisnost RS niti kraj BiH, nego znači kraj RS-a – naveli su iz Ambasade.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pozdravio je usvajanje Rezolucije:
- Rezoluciju treba posmatrati kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni. Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran – navedeno je u saopštenju OHR-a.
Svoj stav iznijela je Evropska unija. Portparol Peter Stano naveo je da EU nije članica Generalne skupštine UN-a, ali da je vrlo jasna kada je riječ o poricanju i generalizaciji genocida u Srebrenici:
- Odbacujemo i osuđujemo svaku vrstu dovođenja u sumnju činjenice da se genocid dogodio u Srebrenici. To je činjenica koju su utvrdili međunarodni sudovi i Evropska unija ne prihvata sve aktivnosti koje imaju cilj omalovažavanje, relativiziranje ili negiranje. Ali, ponavljam, jučer se glasalo o konkretnoj rezoluciji koja se bavi određivanjem datuma kao Međunarodnog datuma sjećanja na genocid u Srebrenici, o čemu su države članice Evropske unije glasale na osnovu svoje nacionalne odluke. Ali stav EU o genocidu u Srebrenici se nije promijenio – istakao je.
Upozorio je i na zakone koji se donose u Republici Srpskoj a koji su u suprotnosti sa evropskim putem BiH.
Nakon usvajanja, stižu i reakcije iz Srbije. Aktivistkinja Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom smatra da se radi o istorijskom događaju koji donosi pravdu za žrtve. Smatra da je rezolucija trebala biti donesena mnogo ranije:
- Nažalost, srpski režim na čelu sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, potvrdio je bezumnom histerijom, manipulacijama i lažima, kontinuitet zločinačke politike iz devedesetih godina, i pokazao da je Srbija, odnosno srpski režim na čelu sa Vučićem glavni generator reginalne nestabilnosti.
Tokom gostovanja na Radioteleviziji Srbije, predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je kako Srbija nije dozvolila stigmatizaciju srpskog naroda.
Više od dvije trećine svijeta nije glasalo za rezoluciju, rekla je, tumačeći kako to znači da i one zemlje koje su bile suzdržane prilikom glasanja predstavljaju i jasan glas da nisu bile za usvajanje:
- Ovo je veliki rezultat rada predsednika i naše diplomatije. Srbija je pokazala kako se bori za svoje interese ali i kako se bori za svet i principe međunarodnog prava.
Navela je i kako će joj „biti teško“ da sarađuje sa zemljama sponzorima i kosponzorima rezolucije:
- Osećaću se mnogo bliža zemljama koje su glasale protiv ili su bile uzdržane ili su napustile salu. Nastavićemo da radimo sa našim partnerima, Evropska unija je u našem interesu, ali ću u svakom trenutku biti uz zemlje koje su bile uz nas.
Zahvalila se Mađarskoj, Kipru, Grčkoj, Slovačkoj, a posebno Monaku, čiji su predstavnici izašli iz sale kada se glasalo. Za nju, to je pokazatelj „velikog integriteta“.
- Prekršen je Dejtonski sporazum i mi ćemo biti uz naš narod u BiH. Sačekaćemo da vidimo nekoliko dana šta će se dešavati. Ono što mogu da kažem je da je ovo veliki faul zapadnih sila.
Podsekretarka UN-a i posebna savjetnica za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu navela je da je usvajanje rezolucije od ključne važnosti za odavanje počasti žrtvama.
- Dovođenje u pitanje tragične stvarnosti onoga što se desilo u Srebrenici nije prihvatljivo. Širenje poruka koje negiraju da se genocid – namjerno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka, zbog toga ko su oni bili – dogodio, uključujući i govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, još je zlobnije. Negiranje genocida mora biti riješeno i suzbijeno kao prioritetno pitanje – rekla je.
Upravo na sprečavanje negiranja genocida u svojim istupima akcenat su stavila i udruženja žrtava u BiH:
- Naša borba ide dalje, moramo spriječiti negatore da koriste resurse naše države u svrhu negiranja ratnih zločina – naveli su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocid i Pokreta Majke enklava Srebrenice i Žepe.
Podsjećamo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija u New Yorku usvojila je Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Za usvajanje su glasali predstavnici 84 zemlje, protiv 19, a suzdržanih je bilo 68. Ovim dokumentom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida počinjenog u Srebrenici 1995.
Rezolucijom se osuđuje poricanje genocida, potiče da države članice u obrazovnim programima provode odgovarajuće programe, ukazuje na važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava i nastavak procesuiranja počinilaca genocida.
(zurnal.info)