Generalna skupština Ujedinjenih nacija u New Yorku usvojila je Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Za usvajanje su glasali predstavnici 84 zemlje, protiv 19, a suzdržanih je bilo 68. Ovim dokumentom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida počinjenog u Srebrenici 1995.
Rezolucijom se osuđuje poricanje genocida, potiče da države članice u obrazovnim programima provode odgovarajuće programe, ukazuje na važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava i nastavak procesuiranja počinilaca genocida.
Podsjeća se na sudske presude za genocid nad Bošnjacima počinjen u Srebrenici 1995. godine a posebno osam osuđujućih presuda:
- Generalna skupština potvrđuje svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava te naglašavajući u tom kontekstu odgovornost države da okončaju nekažnjivost i u tom cilju temeljno istraže lica odgovorna za takva djela – navodi se u tekstu rezolucije.
Ivica Puljić o rezoluciji o genocidu u SrebreniciCivilizacijski odgovor zlu i ratnim zločincima
Pred Haškim tribunalom je za genocid i druge zločine u Srebrenici osuđeno 18 osoba, izrečeno je pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i vrhovni zapovjednik Vojske RS-a Ratko Mladić. Sud BiH je osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora za genocid. Za ostale zločine u Srebrenici osuđeno je još 14 osoba na 223 godine zatvora.
Konačni nacrt rezolucije koji se danas predstavlja u Generalnoj skupštini UN-a ima sedam tačaka:
– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;
– Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice na očuvanje utvrđenih činjenica, uključujući kroz obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprječavanja negiranja i iskrivljavanja i pojavljivanja genocida u budućnosti. ;
– Također bezrezervno osuđuje radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;
– Ističe važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog ukopa, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se još nisu suočili s pravdom;
– Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
– Zahtijeva od glavnog tajnika da osnuje informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, čime će započeti aktivnosti za pripremu 30. godišnjice genocida 2025. godine;
– Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti za obilježavanje i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i podizanje svijesti javnosti.
Prethodnih dana razmatrani su amandmani Crne Gore, koji su nakon dorade uvršteni u konačni nacrt. Prvi amandman odnosi se na krivičnu odgovornost prema međunarodnom pravu, koji kaže da je ona individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj grupi ili zajednici u cjelini. Drugi amandman odnosi se na nepovredivost Dejtonskog sporazuma, dorađen je i sada govori o „jedinstvu u različitosti Bosne i Hercegovine“.
Autori rezolucije su Bosna i Hercegovina, Ruanda i Njemačka. Sponzori su Njemačka i Ruanda, a naknadno se kao kosponzor pridružilo više od 30 zemalja članica UN-a.
Dan pred glasanje o rezoluciji Generalnoj skupštini UN-a, Skupština Republike Srpske usvojila je protestnu notu koja će biti upućena članicama UN-a, kojom se traži povlačenje rezolucije.
A 22. maja, na dan kada se u Skupštini UN-a glasa o rezoluciji, Vlada Republike Srpske održava sjednicu u Srebrenici. Vladajuća struktura u Republici Srpskoj pozvala je da se na prozore istaknu srpske zastave. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril naložio je molitvu za srpski narod i ona će u svim ruskim crkvama biti služena u predstojećoj noći:
- Naložio sam da se u svim ruskim crkvama u otadžbini i rasijanju u noći između 22. i 23. maja služi svenoćno bdijenje za spas našeg bratskog srpskog naroda. U podne su zvonila zvona na pravoslavnim hramovima u Srbiji i Republici Srpskoj “za spasenje srpskog naroda”.
U Srebrenicu su prije sjednice Vlade Republike Srpske stigla oklopna policijska vozila. Iako tvrde da ne očekuju incidente pripadnici žandarmerije snimljeni su kako ulaze u šumu.
“Kombi pun žandarmerije, 300 metara od kuće. Moja kuća je nekih 15 kilometara od Srebrenice gdje će se danas održavati sjednica Vlade RS-a. Barem jedan oklopni transporter na putu Srebrenica-Potočari, Despoti, sve sile što imaju su danas dovukli ovdje. Mi sad, kao, treba da se prepadnemo”, napisao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra.
Na ulicama Srebrenice i u Beogradu osvanule su poruke - mi nismo genocidan narod. Protesti su organizovani i u Crnoj Gori.
Prije Sjednice Vlade RS-a u Srebrenici Milorad Dodik položio je vijence na centralni spomenik u Bratuncu, gdje je ponovo negirao genocid. Na pres konferenciji održanoj nakon sjednice ponovio je isto, te dodao da Republika Srpska od danas počinje da izlazi iz BiH.
(zurnal.info)