Od objavljivanja njegove knjige “Kapital u 21. vijeku”, Francuz Thomas Piketty se smatra jednim od najutjecajnijih ekonomista u svijetu. U intervjuu za njemački list Die Zeit, Piketty govori o evropskoj debati o dugu i krizi u Grčkoj.
Na pitanje da li bi Nijemci trebali biti sretni što se čak i Francuzi slažu sa njemačkom dogmom o mjerama štednje, Piketty kaže da ovo nije vrijeme kada bi iko trebao biti sretan.
- Plašim se da će konzervativci, posebno oni u Njemačkoj, uništiti Evropu i evropsku ideju, a sve zbog šokantnog nepoznavanja istorije, tvrdi, Piketty
Iako su se Nijemci pomirili sa dijelom svoje istorije, Piketty tvrdi sa se nisu pomirili sa dijelom svoje istorije koji se tiče otplate duga.
- Prošlost Njemačke, u ovom smislu, bi trebala biti jako značajna današnjoj Njemačkoj. Pogledajte istoriju nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su nekad također bile u situaciji u kakvoj se danas nalazi Grčka, čak su bile i više zadužene, kaže Picketty i dodaje da postoji više načina da se dug otplati, a ne samo jedan, kako Berlin i Pariz žele uvjeriti Grke.
- Ono što me zateklo dok sam pisao knjigu, jeste činjenica da Njemačka, kroz cijelu svoju istoriju, nikada nije otplatila svoj vanjski dug. Ni nakon Prvog, ni nakon Drugog svjetskog rata. Ipak, često je znala natjerati druge narode da plate njima, kao recimo nakon Franko-pruskog rata 1870. godine, kada je potraživala ogromne reparacije od Francuske, i dobila ih. Francuska država je decenijama stenjala pod ovim dugom. Istorija javnog duga je puna ironije. Rijetko kada prati naše ideje o poretku i pravdi, tvrdi francuski ekonomista.
KAKAV VIC
- Kada čujem da Nijemci imaju visoko moralan stav prema dugu i da čvrsto vjeruju kako dug mora biti otplaćem, pomislim: kakav vic! Njemačka nikada nije otplatila svoje dugove. Ona nema pravo da drži predavanja drugim nacijama, kaže Picketty.
Prema riječima Thomasa Pikettya, istorija je pokazala dva načina na koje se može izaći iz dužničkog ropstva – jedan je pokazala Britanska imperija u 19. vijeku nakon skupih ratova sa Napoleonom. Taj je metod spor i danas se nameće Grčkoj.
- Više od 100 godina, Britanci su izdvajali dva do tri posto svoje ekonomije na otplatu duga, što je bilo više nego što su izdvajali za školstvo i obrazovanje. To se nije moralo desiti, i ne smije se desiti danas. Drugi metod je mnogo brži. Njemačka je to dokazala u 20. vijeku. U osnovi, sastoji se iz tri komponente: inflacija, poseban porez na privatno vlasništvo i olakšanje duga, objašnjava Piketty.
Njemačko “ekonomsko čudo” je, vjeruje francuski ekonomista, bazirano na istoj vrsti olakšanja duga koju Njemačka danas uskraćuje Grčkoj.
- Kada je završio rat 1945. godine, Njemački dug je iznosio oko 200% BDP-a. Deset godina kasnije, ostalo je sasvim malo: javni dug je iznosio oko 20% BDP-a, kaže Piketty i dodaje da ovako nevjerovatno smanjenje duga nikada ne bi bilo postignuto fiskalnom disciplinom koja se danas preporučuje Grčkoj.
- Sjetite se Londonskog sporazuma o dugu iz 1953. kada je 60% njemačkog vanjskog duga otpisano i kada su unutrašnja dugovanja restruktuirana, podsjeća Piketty i naglašava da je nonsens vjerovati da dug otpisan zato što su ljudi prepoznali da su visoke reparacije nakon Prvog bile uzrok Drugog svjetskog rata i da su tada željeli oprostiti Njemačkoj.
- To nema nikakve veze sa moralom; to je bila racionalna politička i ekonomska odluka. Pravilno su prepoznali da, nakon velike krize koja je stvorila ogromna dugovanja, ljudi moraju gledati u budućnost. Ne možemo od mladih generacija zahtijevati da decenijama otplaćuju greške svojih roditelja. Grci su, bez sumnje, mnogo griješili. Do 2009, vlada u Atini je falsifikovala knjige. Uprkos tome, mlade generacije Grka ne nose ništa više odgovornosti za greške svojih starijih generacija, nego što su je nosili Nijemci 1950-ih i 60-ih. Moramo gledati naprijed. Evropa je zasnovana na opraštanju duga i investiranju u budućnost. Ne na ideji vječnog pokajanja. Ovo moramo upamtiti, kaže Piketty.
Na konstataciju da mnogi Nijemci vjeruju kako Grci nisu prepoznali sopstvene greške i da žele nastaviti sa rasipanjem novca, Piketty odgovara da bi Njemačka i dan danas otplaćivala dugove da smo 50-ih rekli Nijemcima da nisu pravilno prepoznali svoje greške.
PODRIVANJE DEMOKRATIJE
Thomas Piketty smatra da bi izbacivanje Grčke iz zemalja Eurozone samo pogoršalo krizu povjerenja koja već postoji.
- Finansijska tržišta bi se odmah okrenula prema nekoj drugoj zemlji. To bi bio početak dugog, iscrpljujućeg perioda agonije tokom kojeg bismo rizikovali da evropski socijalni model, njenu demokratiju, ukupnu civilizaciju žrtvujemo na oltaru konzervativne, iracionalne politike štednje, tvrdi Piketty, i dodaje da Njemačka trenutno profitira od Grčke jer produžava kredite sa visokim kamatnim stopama.
Rješenje ove krize Piketty vidi u konferenciji o svim dugovanjima Evrope, kao nakon Drugog svjetskog rata. Restruktuiranje duga ne samo Grčke, već i drugih evropskih zemalja je neizbježno.
- Sada smo izgubili šest mjeseci u potpuno netransparentnim pregovorima sa Atinom. Ideja Eurogrupe da će Grčka dostići budžetski višak od 4% BDP-a i otplatiti dug u narednih 30 ili 40 godina ješ uvijek je na stolu. Navodno će dostići jedan posto viška u 2015, dva posto u 2016 i 3,5 posto u 2017. godini. Potpuna ludost! To se nikada neće dogoditi. Ali ipak odgađamo neophodnu debatu.
Piketty vjeruje da bi u slučaju rezanja duga bilo neophodno oformiti novu evropsku instituciju koja bi utvrdila maksimalni dozvoljeni budžetski deficit kako bi se spriječilo uvećanje duga.
- Podrivati evropsku demokratiju, što Njemačka sada radi insistiranjem da države ostanu u neimaštini pod mehanizmima sa kojima se bori i sam Berlin, je velika greška, tvrdi Picketty.
Francuski ekonomista Thomas Piketty smatra da je Njemačka postala toliko ponosna svojim uspjesima nakon ujedinjenja da dijeli lekcije svim drugim zemljama.
- To je pomalo infantilno. Naravno da razumijem kako je uspješno ujedinjenje bilo važno za ličnu istoriju Angele Merkel. Njemačka sada mora malo razmisliti. Njen stav o dužničkoj krizi će biti velika opasnost za Evropu, kaže Piketty i dodaje da će svi oni koji se danas zalažu za izlazak Grčke iz Eurozone završiti na smetljištu istorije.
- Ako kancelarka želi da osigura svoje mjesto u istorijskim čitankama, kao što je to uradio Helmut Kohl tokom ujedinjenja, onda mora naći rješenje grčkog problema, uključujući i konferenciju o dugu gdje bismo mogli početi od nule. Ali sa obnovljenom, mnogo jačom fiskalnom disiciplinom.
(zurnal.ba)