TRŽIŠTE LIJEKOVA: Preko granice do potencije

Nakon što je član porodice Olge Vasić hospitaliziran u Opštoj bolnici u srbijanskom gradu Loznici zbog problema sa očnim pritiskom, njoj su rekli da mora sama pokušati nabaviti lijek Acetazolamid, jer ga u bolnici nema. Medicinska sestra Vasićevoj nije dala recept, već je samo zapisala ime lijeka na papirić i rekla da ga je teško naći zbog nestašice.

Bezuspješno je tražila lijek u srbijanskim privatnim i državnim apotekama. Nakon toga je, na preporuku medicinske sestre iz bolnice, Vasić prešla granicu i u bosanskohercegovačkom gradu Bratuncu u apoteci kupila lijek za pet eura - bez recepta.

Zbog nedostatka potrebnih lijekova građani Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije su prinuđeni da se sami snalaze i nabavljaju proizvode na crnom tržištu. U nekim slučajevima umjesto pomoći i oporavka to može značiti rizik za njihovo zdravlje.

Prema istraživanju novinara centara za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva i Beograda (CIN/CINS), tržište lijekova u objema zemljama nije dobro kontrolisano. Slabu kontrolu i jaku potražnju za nekim lijekovima pojedinci i apoteke koriste za svoju zaradu.

Na tržištu ovih dviju zemalja mogu se naći proizvodi koji nisu registrovani i koji se legalno ne mogu uvesti. Granične službe i nadležne inspekcije šverc i nelegalnu trgovinu lijekovima otkrivaju sporadično i nemaju sve potrebne mehanizme kako bi ovaj problem trajno riješile. Osim u apotekama, lijekovi se mogu pronaći i na pijacama, ali i u velikom broju oglasa na internetu.

"U cijelom našem sistemu ispašta građanin. On je žrtva, jer ide od jedne do druge institucije", kaže Jasna Simonović, članica Udruženja Farmaceutsko jezgro iz Srbije.

Može i bez recepta

Lijek Acetazolamid u Srbiji se nalazi na Listi D lijekova koji nisu registrovani za prodaju, ali se mogu nabaviti za hitno liječenje pacijenata. Listu pravi Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije (RFZO) i ti lijekovi su dostupni u 29 državnih apoteka. Procedura za nabavku lijeka je takva da ljekar izdaje pacijentu recept a on lijek dobija besplatno u jednoj od tih apoteka. 

Ako se lijek sa Liste D ne može naći u Srbiji, Danica Salaški iz RFZO-a kaže da pacijent ima pravo lijek kupiti u inostranstvu, ali uz potvrdu jedne od 29 apoteka da lijeka u tom momentu nema. Nakon kupovine u inostranstvu Republički fond je dužan nadoknaditi troškove kupovine tog lijeka.

"Svaka preporuka oboljelom ili članu porodice da treba da plati uslugu koja se može pružiti na teret sredstava Republičkog fonda je nešto što, u najmanju ruku, nije etički", kaže Salaški.

Olgu Vasić niko nije uputio na jednu od ovih 29 apoteka niti na mogućnost nadoknade troškova za kupovinu lijeka u Bratuncu.

Zamjenik direktora bolnice u Loznici Srboljub Marković kaže da to nije praksa njihove ustanove i da medicinska sestra nije trebala tako postupiti.

Iako bi se Acetazolamid trebao prodavati samo u određenim državnim apotekama, novinari su ga u julu kupili i u privatnoj apoteci Džavić u Loznici. Lijek je kupljen za oko sedam eura, bez recepta i bez izdatog računa. U apoteci su objasnili da je lijek ispravan i da su ga nabavili u bosanskom gradu, u Brčkom.

Sanja Miletić iz apoteke kaže da lijek nije nabavljen nelegalno. Rekla je da ima mnogo preparata koji nemaju zamjenu, a nečiji život zavisi od toga. Ona kaže da će za pacijenta sve učiniti. “Šta će na to da kaže zakonska regulativa, baš me briga. Ljudima se mora pomoći, a to što država o tome nedovoljno misli, to nije moj problem”, kaže Miletić.

Međutim, u Odjeljenju za zdravstvo Brčko distrikta su pojasnili da ovaj lijek nije moguće nabaviti bez određene dokumentacije. Kako su naveli, Acetazolamid je moguće uvesti u ograničenoj količini za pojedinačno liječenje pacijenata, i to na osnovu zahtjeva i recepata doktora. Ove godine vlasti su samo dva puta izdale odobrenje za uvoz po 20 komada lijeka, dok u dvije prethodne godine uvoza uopće nije bilo.

U BiH ovaj lijek nije registrovan. Kao i u Srbiji, nalazi se na listi lijekova koji se mogu uvesti u zemlju u slučaju hitne medicinske potrebe, uz dozvolu nadležnih institucija. Ipak, novinari su u BiH kupili ovaj lijek bez recepta, po cijeni od oko četiri eura, u apotekama Rosić u Bijeljini i Delfin u Sarajevu. 

Direktor bijeljinske apoteke Nikola Rosić kaže da kupovina uz recept još nije ušla u praksu: „Neko izda, neko ne izda. Možda je bila tehničarka, inače, farmaceuti to ne izdaju.”

Prema Zakonu o apotekarskoj djelatnosti Republike Srpske, farmaceutski tehničar ne može izdavati lijek na recept a magistar farmacije mora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. Za kršenje ovog propisa predviđena je kazna do 1.500 eura za odgovorno lice, te do 7.500 eura za pravno lice. Također se može izreći mjera zabrane obavljanja djelatnosti od tri do šest mjeseci. Ista kazna je propisana i za prodaju lijekova bez recepta.

Za prodaju lijekova bez recepta u Srbiji su predviđene kazne do 8.700 eura za pravno, odnosno do 430 eura za fizičko lice.

Madžira Pavlović, vlasnica Apoteke Delfin u Sarajevu, rekla je da će sankcionisati onoga ko je prodao Acetazolamid bez recepta. „Morali ste imati nalaz specijaliste za oči. Moralo je nešto biti, ne samo da vi kažete: „Dajte mi!“, kao pastu za zube”, kaže Pavlović.

Novinari su se uvjerili da građani BiH i Srbije mogu u slobodnoj prodaji kupovati i druge lijekove na kojima je navedeno da je potreban liječnički recept. Među njima su tablete protiv bolova i protiv zgrušavanja krvi.

Švercom do potencije

Granične službe BiH i Srbije su u proteklih pet godina sporadično otkrivale slučajeve šverca lijekovima. U većini slučajeva se radilo o preparatima za potenciju, kao što su tablete Viagra ili gel Kamagra.

„Lijekovi su idealna roba za krijumčarenje, jer ih je lako sakriti, a vrijednost im može biti velika“, pojašnjava Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Kaže da Uprava nije dovoljno opremljena i da ne može izvršiti detaljan pregled svakog vozila i osobe koja ulazi u državu.

U Srbiji je u martu 2012. godine kod Malog Zvornika zaplijenjeno preko 200 hiljada komada različitih lijekova čija je procjena oko 20.000 eura. Među njima su bili lijekovi sa psihoaktivnim supstancama, kao što su: Bensedin, Diazepam, Lexilium i drugi. U BiH je prije pet mjeseci na Graničnom prijelazu Pavlovića most kod Bijeljine zaplijenjeno 840 kutija Kamagre, lijeka za potenciju. Lijekovi su bili skriveni u dječijem ruksaku i namijenjeni za daljnju preprodaju.

Kamagra je lijek za potenciju muškaraca i moguće ga je nabaviti u tabletama, šumećim tabletama i gelu. Proizvodi ga Farmaceutska kuća Ajanta Pharma Limited iz Indije. 

Iako nije registrovana, niti bi trebala biti u prometu u BiH i Srbiji, novinari su Kamagru kupili na više mjesta u slobodnoj prodaji. 

U Sarajevu, u Apoteci Otoka A2 novinari su kupili Kamagru koja nema dozvolu za promet u BiH i za to su dobili fiskalni račun. U Apoteci su objasnili da su lijek nabavili od dobavljača Krajinalijek iz Banje Luke.

U Krajinalijeku kažu da su Kamagru nabavili jednokratno od „određene apoteke“ koja je bila pred zatvaranjem. Lijek su, kako navode u dopisu, nabavili kao kompenzaciju za dugovanje koje je apoteka imala prema njima. Kažu da nisu ulazili u detalje načina nabavke lijeka.

Indira Šarkić, inspektorica pri Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže da veleprometnik, u ovom slučaju Krajinalijek, ne može nabavljati lijekove od apoteke.

“Mene da je neko pitao da li se Kamagra gel može kupiti legalno, vjerujte da bih ja odgovorno tvrdila da ne može. Tako da sam ja sad u čudu”, kaže Šarkić.

Kazna za prodaju neregistrovanog lijeka u BiH je do 7.500 eura za pravno lice i do 1.500 eura za odgovorno, a u Srbiji je do 26.000 eura za pravno, odnosno do 1.700 eura za odgovorno lice.

U Tuzli se Kamagra može kupiti na pijaci, dok se u Bijeljini može nabaviti u najmanje pet apoteka, po cijeni do pet eura.

U Apoteci Rosić Kamagra je kupljena bez računa i bez uputstva za upotrebu. U naknadnom telefonskom razgovoru apotekarka je novinarima objasnila da se uputstvo ne može dobiti, jer se proizvod prodaje na kesicu. Na pitanje je li Kamagra nešto opasno za pacijenta, ona je odgovorila: „Ako je zdrav, ne može mu ništa biti, a ako ima nekih srčanih problema, mogu da mu nastupe problemi.“

Nijedan od apotekara prilikom kupovine nije upitao novinare o zdravstvenim problemima niti ih je upozorio na moguće štetne efekte.

Amra Čabaravdić iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kaže da bi prije upotrebe lijekova za potenciju trebalo obaviti detaljan liječnički pregled. “Opasnosti od primjene ovog lijeka su značajno povećane ukoliko se on nabavlja 'ispod ruke', jer se u tom slučaju o lijeku ništa ne zna“, dodaje Čabaravdić.

Zbog svog sastava i potencijalne štetnosti, Viagra i drugi lijekovi za potenciju koji su registrovani u BiH i Srbiji prodaju se na recept ili uz nalaz doktora. Međutim, novinari su i Viagru dobili bez recepta - u Narodnoj apoteci Tuzla.

Zorana Pirić, farmaceutska tehničarka u Narodnoj apoteci, rekla je da Viagru kod njih obično kupuju stalni pacijenti koji imaju dozvolu doktora, te da “obično pitaju” kupce da li im je doktor dozvolio da je koriste.

“Ne znam kako se to desilo i ne vjerujem da je to kod nas tako izdato”, kaže Pirić.

Snežana Pavlović, kardiologinja iz Beograda, kaže da mnogo mladih i ljudi srednjih godina imaju probleme sa pritiskom ili srcem, a da to i ne znaju, pa upotreba lijekova kao što je Viagra, koji djeluju na krvne sudove i ubrzavaju rad srca, povećava mogućnost da se pojavi zdravstveni problem.

Potencija(l) na internetu 

Prema podacima iz entitetskih i inspekcije Brčko distrikta, na području BiH djeluje ukupno osam farmaceutskih inspektora. Za inspekciju apoteka u Srbiji nadležno je sedam inspektora.

Iako je broj inspektora mali, Desimir Miljić, glavni zdravstveni inspektor Republike Srpske, kaže da kontrola apoteka i dalje može biti efektivna, jer niko ne zna kada će mu inspektor doći. Dodaje da bi bilo bolje da imaju više inspektora, ali: „Nije ni to rješenje da se ide svaki dan. Mi ne možemo držati stražu”, kaže Miljić.

U objema zemljama mnoge lijekove je moguće naručiti i preko internetskih stranica i oglasa. Prednjače preparati za mršavljenje i potenciju, biljnog i hemijskog porijekla. Dovoljan je jedan telefonski poziv da bi se nabavio neki od proizvoda. 

Međutim, inspektori kažu da je tu oblast teško nadzirati. “Mi to, jednostavno, ne možemo kontrolisati”, kaže Miljić.

U više navrata novinari su pozivali brojeve navedene u oglasima i odgovor je bio da je isporuka moguća u roku od sat ili dva, ukoliko je riječ o istom gradu. 

Na jednoj od internetskih stranica iz Srbije koja nudi veliki broj proizvoda, od Viagre do preparata za žensku potenciju, novinaru je rečeno da su svi preparati ispravni i da se uvoze, ali i da mu ne treba recept, čak ni za Viagru.

Na drugoj stranici dostupan je veliki broj proizvoda za potenciju koji nisu registrovani ni u Srbiji ni u BiH. Iako su primarno fokusirani na područje Srbije, Filip, čiji broj je naveden kao kontakt, rekao je novinaru da je isporuka u BiH, u Istočno Sarajevo, moguća svaki drugi dan, pod uslovom da naruči minimalno pet kutija lijekova.

“Pošaljemo vam busom, preuzmete od čovjeka i platite. To je to, jednostavno”, rekao je Filip.

Doktori upozoravaju da lijekovi koji se prodaju na internetu ne prolaze sve procedure i testiranja te da postoji mogućnost da budu krivotvoreni.

“Svaki lijek koji nije zvanično odobren za tržište (…) potencijalno je opasan, jer nema adekvatan ‘rodni list’”, kaže Amra Čabaravdić.

U Udruženju Farmaceutsko jezgro kažu da su davno reagovali s ciljem da se reguliše prodaja lijekova na internetu, ali da nisu dobili odgovor od institucija kojima su se obraćali.

“To polje je sad jedna šuma svega i svačega gdje svako može da kupi šta hoće. Ko god kupuje lijekove preko interneta radi to uvijek i samo na svoju ličnu odgovornost", kaže Simonović.

(CIN)