Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom: Umjesto osoba sa invaliditetom, zapošljavaju se supruge funkcionera i rođaci političara

Svi poslodavci u Federaciji  BiH dužni su na 16 radnika zaposliti jednu osobu sa invaliditetom. U suprotnom, moraju direktno na račun Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom platiti iznos od jedne četvrtine prosječne plaće u FBiH.

Osim toga, Fond ima pravo i na deset posto ukupnog iznosa sredstava planiranih za politiku aktivnog zapošljavanja Federalnog zavoda za zapošljavanje, ali i pet posto iz kantonalnih zavoda. Eventualni nedostatak sredstava finansira se iz budžeta Federacije BiH. Dio velikog kolača sredstava fonda odlazi i na plaće uposlenika, a mjesečna primanja dosegnu cifru i višu od 2.000 maraka. 

- Prosječna plata po zaposleniku veća je u odnosu na druge institucije. Moja plata bez toplog obroka i prevoza je oko 1.800 maraka i mislim da se tako kreće svima u fondu, za Žurnal kaže Samir Krivić, predsjednik jednog od Sindikata i jedna od osoba sa invaliditetom u fondu.

Dakle, biti uposlenik fonda je itekako poželjno radno mjesto. Logikom stvari prednost pri zapošljavanju trebale bi imati osobe sa invaliditetom, međutim od 20 uposlenih invalida je tek četiri. Barem prema informacijama rukovodstva.

- Nama nije poznato ko je ta četvrta osoba, tvrdi Krivić.  

Iako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odmah na početku svog mandata uvela moratorij na zapošljavanja u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine, u fond su zaposlene četiri osobe, koje ne spadaju u kategoriju osoba sa invaliditetom.

- Radnici su u Fond primljeni po javnim konkursima Fonda objavljenim 2.11.2016. godine, odnosno, u slučaju uposlenice Nejre Šabić, po javnom konkursu od 7.4.2012. godine, navodi se u odgovoru na upit Žurnala Fonda  za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

DOGOVOR SDP-SDA

Osim Nejre Šabić, supruge direktora FTV-a u fond je između ostalih zaposlena Jasminka Osmanagić - supruga Suvada Osmanagića - savjetnika premijera FBiH Fadila Novalića i predsjednika Antikorupcijskog tima Vlade FBiH.  

Nadalje, zaposlene su Alma Gačanović i Lejla Isaković koje su kao i sadašnji direktor Ahmet Baljić bivši zaposlenici preduzeća za privatnu zaštitu Securitas. Kako saznaje Žurnal, Ahmet Baljić je na direktorsku poziciju u fondu došao upravo preko svog bivšeg poslodavca i svog prvog rođaka direktora Securitasa Mirsada Čatića. Čatić je javnosti poznat kao bivši savjetnik Bakira Izetbegovića, ali i osoba koja je bila na čelu sigurnosne agencije koja je među ostalim bila zadužena za sigurnost kada je napadnut premijer Srbije Aleksandar Vučić u Srebrenici.

Prema navodima izvora Žurnala iz fonda, direktorsko mjesto Baljić je dobio na osnovu prijateljskih relacija Mirsada Čatića sa bivšim SDP-ovim premijerom FBiH Nerminom Nikšićem.  

S obzirom da je u periodu izbora direktora (početak 2015. godine) SDA osvojila vlast, dogovoreno je da Baljić bude izabran za direktora  Fonda, a za protuuslugu Nerin Dizdar (SDP) biće postavljen za savjetnika.

IZBOR DIREKTORA

“Anarhiji smo stali ukraj, fond je profunkcionirao”, ovo je izjava direktora Fonda Ahmeta Baljića za jedan ovdašnji medij.

Teško da bi se sa ovakvom izjavom složio Risto Nišić, dugogodišnji zaposlenik fonda i u periodu kada je izabran Baljić, protukandidat za direktorsku poziciju. Za Žurnal tvrdi da je proces izbora direktora bio potpuno netransparentan te da direktor Ahmet Baljić nije ispunjavao sve uslove konkursa. Tvrdi - on kao slijepa osoba morao je imati prednost.

- Nije ispunjavao uslov da ima tri godine iskustva sa osobama sa invaliditetom. Ja i još jedan  kandidat smo imali prednost po osnovu invalidnosti, a to u postupku ocjenjivanja kandidata nije uopšte uzeto u obzir, a to su konstatovali i ombudsmeni koji su uputili preporuku Vladi FBIH da se to imenovanje preispita.

Preispitivanja konkursa nije bilo, ali jeste degradacije. Nakon što je tražio zaštitu zbog diskriminacije od Vlade FBiH i pokrenuo tužbu pred nadležnim sudom, morao je preći na radno mjesto nižeg ranga.

- Odmah nakon mog obraćanja vladi počela je diskriminacija prema meni, sve sam to podnosio do konačne odluke o otkazu ugovora o radu sa ponudom izmjenjenog ugovora o radu po kojem se raspoređujem na niže radno mjesto, zbog toga sam se obratio upravnom odboru kada su oni podržali direktora u takvoj odluci pokrenuo sam novi postupak.

Osim Nišića, i Samir Krivić jasno je iskazivao svoje nezadovoljstvo ponašanjem direktora Baljića. Tvrdi da je Sindikat fonda bio izložen raznim pritiscima direktora, ali i da je pod pritiskom bio i on lično. Zbog toga je podnio tužbu za diskriminaciju i mobing.

(zurnal.info)