KOLIKO KOŠTA SEGREGACIJA: Zbornica, direktor, sekretar, pedagog, blagajnik - za 17 učenika

U Jajcu grb Herceg Bosne na svjedodžbama učenika. U Stocu učenici djele samo biblioteku - zbog nedostatka knjiga. U Vitezu školski dnevnici su različite boje, a đaci ne mogu koristiti iste lopte. Ovo su samo neki od primjera segregacije djece u školstvu u BiH. Međutim, fenomen “dvije škole pod jednim krovom”, kojih prema posljednjim podacima u Federaciji Bosne i Hercegovine ima 34 sa sobom nosi i činjenicu da u istoj zgradi djeluju duple administracije, pravne službe i rukovodstva. Da li bi se ujedinjenjem postigle uštede?

U planu budžeta SBK za prošlu godinu za Mješovitu srednju školu Gornji Vakuf, koja broji 39 zaposlenika i radi po bosanskom nastavnom planu i programu, izdvojeno je 774.700 maraka, dok je za Srednju školu Uskoplje koja radi po hrvatskom planu i programu i ima 42 uposlenika izdvojeno 901.500 maraka.  Ukupno za ove “dvije škole pod jednim krovom” za prošlu godinu izdvojeno je više od  1.600.000 maraka.

Direktor Uskopaljske škole David  Perić nije želio razgovarati sa novinarom Žurnala. S druge strane, direktorica Mješovite srednje škole Gornji Vakuf Selvedina Begović kaže da se eventualnim ujedinjenjem ne bi desile značajne uštede.

-Eventualno bi se objedinili poslovi pravne službe pa bi se tu svelo na jednog umjesto na dva radnika i računovodstvo, a od dva direktora jedan bi bio zamjenik - za Žurnal kaže direktorica Begović.

Misija OSCE-a u BiH nije radila analizu ušteda novca administrativnim ujedinjavanjem škola, ali tvrde uštede bi se zasigurno dogodile.

- Ne možemo govoriti o tačnim iznosima, ali samom logikom stvari se da zaključiti da bi došlo do značajnih ušteda novca ukoliko bi došlo do administrativnog ujedinjenja škola. Taj novac bi se mogao uložiti u poboljšanje školske infrastrukture kao i u unapređenje kvalitete nastave u školama.

Ono što je sigurno je da je segregacija prepreka za dobijanje nebudžetskog novca. Sredstva koja međunarodna zajednica ulaže u BiH, tvrde iz OSCE-a uvijek su namjenjena integraciji i promociji pomirenja i suživota, a ne podjelama.

- Čim kažete da ste takav slučaj, odmah se svima digne kosa na glavi. Gdje god se pojavimo za bilo kakve projekte prema evropskim , prema nevladinim organizacijama mi smo uvijek crna ovca u koju se upire prstom, što meni smeta. Tu bismo neke prednosti mogli izvući. Ljudi iz moje škole uvijek su bili za ujedinjenje, a  iz ove druge protiv. I to radikalno protiv, nisu se uopće ustručavali da kažu kako neće, ne žele nikada - kaže direktorica Begović.

Ministrica obrazovanja SBK Katica Čerkez nije za Žurnal  željela komentirati mogućnost ušteda spajanjem škola, ali ako je suditi po njenim ranijim stavovima takvo nešto u skorije vrijeme neće biti moguće. 

U svojim javnim istupima Čerkez je tvrdila da “podvojene” škole nisu diskriminatorne jer odražavaju “čiste zajednice” na terenu.

PODJELA ŠKOLA

U dvije srednje škole u Jajcu, Srednjoj strukovnoj školi „Jajce“ i Gimnaziji „Nikola Šop“ djeca različitih nacionalnosti zajedno pohađaju nastavu, s tim da se nastava u ovim školama odvija po hrvatskom nastavnom planu i programu. Bošnjačkoj djeci u ovim školama prije nekoliko godina omogućeno je pohađanje nacionalne grupe predmeta, tačnije bosanskog jezika i islamskog vjeronauka. Bez obzira na nacionalnu pripadnost, nakon obrazovanja srednjoškolci dobijaju diplome sa grbom Herceg-Bosne.

Kantonalne vlasti ovaj problem odlučile su riješiti osnivanjem nove škole.

Skupština Srednjobosanskog kantona polovinom prošle godine donijela je odluku o osnivanju Mješovite srednje škole “Jajce” koja će raditi po bosanskom nastavnom planu i programu  unutar već postojeće Srednje škole “Nikola Šop”, koja radi po hrvatskom planu i programu. 

Obrazlažući podršku osnivanju nove škole, zastupnik SDA Elvedin Mušanović rekao je da problem bošnjačke djece u Jajcu traje godinama, jer dvije srednje škole rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, te da je ovo trenutno bilo jedino rješenje koje neće financijski opterećivati Budžet SBK. 

Međutim, u odluci se navodi da će se sredstva za rad ove škole osigurat iz Budžeta SBK.  Resorna ministrica Katica Čerkez nakon donošenja ove odluke kazala je da će škola biti formirana od postojećih resursa, tako da će biti iskorišten postojeći prostor i isti nastavni kadar. Ali, dodatnih troškova će biti.

Nova radna mjesta odnose se na direktora i sekretara škole, a školski odbori radit će bez naknade - kazala je Čerkez.

Nova srednja škola po bosanskom planu i programu počinje sa radom od nove školske godine.  Kako saznajemo, za početak rada škole, od 1. septembra do Nove godine, u budžetu SBK su planirana sredstva od 50.000 maraka, a prema nekim procjenama kada škola bude u punom kapacitetu imat će troškove oko milion maraka na godišnjem nivou. Protiv odluke o osnivanju nove škole glasovali su zastupnici SDP-a koji su istaknuli da se radi o produbljivanju podjela u Jajcu.

- Škola će doslovce biti podijeljena na dva dijela, kako je do sada viđeno u osnovnim školama tj. po principu dvije škole pod jednim krovom, što osim dvije uprave podrazumijeva i dvije zbornice, sekretari, pedagozi, blagajnici i dr. - za Žurnal kaže vijećnica SDP-a u Općinskom vijeću Jajce i prosvjetna radnica Edina Kurt i dodaje: Ono što je malo kome poznato je to da školske 2017/2018. godine osnovnu školu po devetogodišnjem nastavnom planu i programu završava samo oko 17 učenika bošnjačke nacionalnosti, tj. jedan razred.  Postavlja se pitanje šta će biti sa  nastavnim kadrom koji predaje i gdje je opravdanost gledajući sa ekonomskog aspekta. 

Pojava osnivanja novih škola unutar postojećih sve je češća. Iako iziskuje dodatne troškove, ipak je jeftinija nego gradnja potpuno nove odvojene škole.

KLJUČ RJEŠENJA U RUKAMA KANTONA

Inicijativa i preporuka za ujedinjavanje “dvije škole pod jednim krovom” bilo je mnogo.  Još 2012. godine Federalno ministarstvo obrazovanja izradilo je sveobuhvatan dokument Modela ujedinjenja i eliminiranja paralelnih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH. Ministarsvo obrazovanja u prošlom sazivu i ono aktuelno davalo je preporuke, predlagalo inicijative, insistiralo na administrativnom ujedinjenju "dvije škole pod jednim krovom". Ali njihova uloga staje na tome.

- Poznato je da Ustav FBiH dodjeljuje kantonima isključivu nadležnost u provođenju obrazovne politike, dok Federalno ministarstvo ima koordinirajuću ulogu. Dakle, kantonalna ministarstva obrazovanja donose zakone i podzakonske akte, daju saglasnosti za svaku obrazovnu ustanovu i njen rad, vrše nadzor nad provođenjem propisa u oblasti obrazovanja i nad kompletnim obrazovnim procesom - tvrde iz Federalnog ministarstva obrazovanja.

Bivši federalni ministar obrazovanja Damir Mašić kaže da je sve opet zakočila politika.

-Usudio bih se čak i reći da je cijeli moj mandat na poziciji ministra bio obilježen borbom za ukidanje fenomena i prakse "dvije škole pod jednim krovom". Nažalost, zbog ustavnih nadležnosti koje kantoni imaju, sve vrijeme ključ za rješavanje ovog problema leži u dva kantonalna ministarstva u HNK i SBK i u rukama dva politička subjekta, HDZ i SDA.

Problem “dvije škole pod jednim krovom” specifičan je za Bosnu i Hercegovinu, baš kao što je specifična stvar koja u većini slučajeva nedostaje za rješavanje problema – politička volja.

(zurnal.info/diskriminacija.ba)