U nekoliko nastavaka Žurnal objavljuje dijelove knjige Derviša Sušića "Parergon" koja će uskoro, zajedno sa romanom "Tale", biti objavljena u izdavačkoj kući "Buybook".

Milorad Dodik želi zadržati status važnog ruskog faktora, dio političke scene misli da će uticaj Rusije nestati tek tako i da će Evropa i SAD odraditi sve ono što su oni propustili prethodnih godina. Dodik uz hvalospjeve Putinu i dalje radi „svoj posao“, blokirajući djelovanje državnih institucija. Pogledajt Žurnalvof film iz dva dijela "Putinov plan za balkan".

Dumont je nakon bjekstva iz sarajevskog zatvora bio hapšen i u Njemačkoj 2003. godine. Izručen je Francuskoj gdje je osuđen na 25 godina zatvora kao pripadnik „Grupe iz Rubea“, pljačkaške skupine povezane sa terorističkim grupama, a kojoj je pripadao i Mulud Bughelan. Dumont je iz zatvora pušten 2022. godine. 

Plan Vlade RS da za 57 miliona KM kupi kineski softver za zaštitu na internetu, izazvao je ozbiljne sumnje u javnosti zbog mogućih zloupotreba ličnih podataka i koruptivnog izvlačenja novca kroz megalomanske projekte, ali i strah od nad medijima, piše Capilal.ba

Praksa je ista, stigle su dvije ponude, samo jedna je bila prihvatljiva. Vrijednost – 292.481 KM sa PDV-om. Sve što je radio direktor Mato Žarić, blizak HDZ-u, sada će očito dovršavati Miro Džakula, čovjek čija mutna uloga u fotelji direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nikada nije rasvijetljena i procesuirana.  „Predmet ovog postupka je nabavka usluga tehničke i aplikativne podrške za SAP ERP sistem“, stoji u kratkom obavještenju.

Vaspitavana sam da budem slobodna, da mislim svojom glavom. Moramo biti slobodni ljudi, voleti svoj život da bismo i tuđe voleli, ceniti svoj život da bismo i tuđi, ali i poznavati svoju slobodu da bismo znali gde su granice. Pođimo od sebe. Da ne mislim da ne možemo promeniti svet ne bih ništa radila - govorila je profesorica Vasić.

Utješna izreka da je zdravlje najvažnije moguće negdje i vrijedi, no tako nije u političkim strukturama Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. Nijemo posmatraju stanovnici i Zenice i ovog kantona svakodnevna politička nadmudrivanja između gradskih i kantonalnih vlasti, predvođenih gradonačelnikom Fuadom Kasumovićem i premijerom Nezirom Pivićem.

Pod zastrašujućim uticajem razarajuće politike u BiH pravosuđe se množi s nulom. Građani, koji za 30 posljednih godina nisu vidjeli pravdu, ali svaki kriminal uredno finansiraju, sada mogu otvoreno postaviti tezu – ova situacija odgovara SNSD-u i HDZ-u! Svima! Ove dvije stranke bi mogle da se namire ili preko kamata, što su za njihove apetite zanemarljiive milionske sume, ili preko presuđenog kriminalca Mile Radišića, kuma Dodikovog, koji će za više od 100 miliona KM prodati zgradu UIO BiH.

Broj studenata novinarstva u BiH znatno je opao tijekom posljednjeg desetljeća, što bi dugoročno moglo rezultirati manjkom kvalificiranih kadrova. Istovremeno, novinarske plaće ostaju niske – u rasponu od 330 do 1.000 eura – i ne prate inflaciju ni rast troškova života. Na nacionalnoj razini ne postoji sindikat koji bi štitio prava novinara, što dodatno otežava položaj zaposlenih u sektoru.

Nasilnica Nihada Hodžić - Matešić službenica je Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini. Bila je i članica komisije koja je odlučivala o poticajima u poljoiprivrednu proizvodnju. Nakon posla, Nihada Hodžić - Matešić prelazila je u Hrvatsku i postajala investitorica u Štrbački buk.

Pod izgovorom da se radi o sajber bezbjednosti i zaštiti djece na internetu, Vlada Republike Srpske počela je implementaciju infrastrukture za digitalni nadzor nad institucijama, građanima i medijima, kombinujući ruske bezbjednosne modele, kineski hardver i softver, te izraelske metode obuke u ovoj oblasti, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.

Žurnal je i ovog mjeseca pitao Općinski sud Zenica o statusu prekršajnog postupka u kojem je zbog nasilništva prijavljen aktuelni ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak.

Novinarke i novinari u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju sa raznim problemima kada je u pitanju pristup informacijama. Često ih u obavljanju posla sprečavaju upravo institucije koje iz (ne)poznatih razloga odbijaju da podijele informacije kojima raspolažu ili odlaze korak dalje i fizički udaljavaju reportere sa mjesta dešavanja. Iako su Zakonom o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI) dužni da dostave tražene podatke, mnogi ipak to ne učine.