MEDIJI

JEZIK MRŽNJE U BH MEDIJIMA: Budite neljubazni, nasilni i agresivni, migrante strpajte u logore!

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info
Piše: Branka Mrkić-Radević

Kako bh. mediji izvještavaju o migrantskoj krizi u BiH? Ima li govora mržnje, ksenofobije i netrepeljivosti? I više od toga, pronašli smo primjere

"Dok svi narodi Evrope odbijaju migrantske horde, dotle Bošnjaci raširenih ruku dočekuju ovo putujuće zlo. Bošnjački je i muslimanski kazati: Naš cilj je humano protjerivanje migranata iz Bosne i Hercegovine!

Zato: budite neljubazni, agresivni, nasilni, ne dajte im u svoje čaršije, tjerajte ih riječima, tjerajte ih silom, stavite im do znanja da moraju čim prije napustiti našu zemlju. U BiH su došli da završe genocid nad Bošnjacima." 

Ovo je samo manji dio govora mržnje i poziva na nasilje koji se skoro svakodnevno objavljuje na portalu antimigrant.ba. Kreator stranice Fatmir Alispahić nedavno je objavio i “sonet” Migrantski geni u bošnjačkoj veni.

Mediji pod uticajem politike

Alispahić i ekipa antimigranta nisu jedini koji nekažnjeno šire profašističke poruke. Javnost je kratko bila zabavljena i izjavom bilećkog načelnika Miljana Aleksića da se ne boji migranata jer kao zaštitu ima “tri rasna kera”. 

Prošle godine Regulatorna agencija za komunikacije (RAK BiH) po službenoj dužnosti izrekla je kaznu od šest hiljada KM HTV Oscar C, koja je reemitovala emisiju zagrebačke televizije Z1 “Bujica” koja se odnosila na izvještavanje o migrantima. Migranti su divljaci koji siluju, “uzgajaju mak i rade opium i heroin, tako da nije da oni nemaju vještina”. Zaraženi su sidom, hepatitisom, boluju od tuberkuloze: “Kad dođu i kolju, siluju i ubijaju Hrvatice i Hrvate, potpuno je svejedno jesu li došli legalno ili ilegalno.” 


U BiH se odbijaju graditi azilantski centri, uskraćuje se pomoć migrantima, iako se od međunarodne zajednice za tu namjenu dobijaju milionski iznosi. Milorad Dodik javno je poručio da su migrant “najveća prevara” i da će za nekoliko godina građanih BiH osjetiti značajne posljedice njihovog prisustva. Aktivisti na terenu i mediji koji se zalažu za prava migranata često su izloženi uvredama i prijetnjama:

Izuzetno je puno jezika mržnje, podstrekavanja na netrepeljivost, i nevjerovatno malo informacija – kaže za Žurnal novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević. Istovremeno, smatra, itekako je vidljivo koliko su mediji pod uticajem političkih partija u BiH, jer često ponavljaju ono što lideri govore:

Također, razočaravajuće je malo novinarstva. Nema pitanja, istraživanja, analiza, stavljanja stvari u kontekst. Kao da ovdašnji novinari žive na nekoj svojoj planeti i potpuno su udaljeni od svega što se dešava oko njih, a naročito od trendova u EU ili svijetu.

Primjeri jezika mržnje u bh medijima kada se izvještava o migrantima su svakodnevni. Kantonalne televizije dobar su primjer:

-Naprimjer, RTV USK – pratim njihove izvještaje iz dana u dan, i nekada mi se čini da su glasnogovornici tamošnje vlade i policije. Nije bolje ni u drugim medijima. Naravno, uvijek ima novinara i urednika koji imaju drugačiji pristup, ali nažalost za sada prilično malo. No, to nije tako samo kada je ova tema u pitanju, nego je to generalno stanje u medijima u BiH. Nemamo puno neovisnih medija, ali srećom, još uvijek imamo novinara koji su slobodni - kaže Nidžara Ahmetašević.

Osuda govora mržnje je mlaka i rijetka. Mediji ne propituju tvrdnje koje svakodnevno serviraju nosioci vlasti u BiH. Nidžara Ahmetašević navodi primjer iz USK-a: ministrica zdravstva Nermina Ćemalović (SDP) javno je rekla da izbjeglice imaju AIDS i da su narkomani:

-To je potpuna neistina i čist primjer jezika mržnje. Nisam primijetila da je SDP na bilo koji način reagovao. 

 Nema ni akcije tužilaštava, s obzirom da je govor mržnje krivično djelo po zakonima BiH. Institucije nemaju adekvatan odgovor na one koji u svojim govorima i tekstovima šire poruke mžnje pozivaju na nasilje i linč.


Poštuju li se konvencije o ljudskim pravima?

BiH je potpisnica konvencija koje garantuju ljudska prava. U Ministarstvu za ljudska prava BiH, gdje su zaduženi za njihovu implementaciju, do završetka ovog teksta nisu odgovorili na pitanja novinara Žurnala šta čine da ove konvencije budu poštivane, ali ni omogućili razgovor sa relevantnim sagovornikom. 

U isto vrijeme, u ovoj instituciji postoje cijeli odsjeci koji se bave implementacijom i praćenjem konvencija, sa brojnim uposlenicima, njihovim pomoćnicima, asistentima i tehničkim osobljem.

Do sada se ni u kantonalnim tužilaštvima nisu procesuirali slučajevi govora mržnje prilikom izvještavanjima o migrantima. 

Institucije koje jesu na neki način reagovale su RAK, Ombudsman BiH, Mreža za izgradnju mira, Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, Udruženje BH Novinari, Vijeće za štampu BiH… 

Jovana Čolić iz RAK-a kaže da do sada nisu primili nijedan prigovor koji se odnosio na govor mržnje, ali da su po službenoj dužnosti izrekli kaznu RTV Oscar:

-U konkretnom slučaju je, na osnovu svih utvrđenih okolnosti, konstatovano da svrha emitovanog sadržaja nije bila informisanje o problemu i pitanjima vezano za migrantsku populaciju, već da je program poslužio za širenje rasističkih ideja, te da nesporno podstiče osjećaj mržnje i neprihvatanja ove ranjive populacije u društvu.

Vijeće za štampu BiH je prihvatilo žalbe Mreže za izgradnju mira zbog sadržaja koji je objavljen na portalu Antimigrant, a kojim se prema ovoj koaliciji širi govor mržnje, vrši diskriminacija i kršenje ljudskih prava migranata, širi vjerska i nacionalna mržnja i netrepeljivost prema migrantima i među konstitutivnim narodima u BiH.

Mreža za izgradnju mira žalila se i na tekst Fatmira Alispahića na portal Antimigrant, na komentar pod naslovom Podsjećanje na upozorenje iz aprila: Migrante zatvoriti u logore do povratka u njihove zemlje. U njemu Alispahić poziva na formiranje logora za migrante te:

-Da se iznađu pravni modaliteti da se preko štabova Civilne zaštite angažira ljudski potencijal po općinama koji je potreban da kontrolira privremene logore za ISILOVCE u Bosni, tako što će uz upotrebu sile u logore vraćati sve migrante koji su izvan tog područja. 

Ksenofobija i rasizam u medijima

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje upozoravaju da medijski natpisi često nastavljaju niz ksenofobnog i rasističkog izvještavanja medija, te jednostranog portretiranja izbjeglica i migranata kao „sigurnosnog rizika“ za građanke i građane BiH:

Ljudi koji se trenutno nalaze na području naše države, prema međunarodnim konvencijama i zakonima BiH imaju pravo na zaštitu, podsjećamo zvaničnike i predstavnike institucija na odgovornost i dužnost koju su preuzeli stupanjem na svoje funkcije, te naglašavamo da u fokusu rješavanja i reagovanja na trenutnu situaciju primat moraju imati ljudska prava i zaštita ovih osoba. S obzirom na to da mediji imaju značajan utjecaj na formiranje javnog mnijenja, važno je da izvještaji medija budu u skladu s profesionalnim i etičkim principima, da poštuju princip dvije strane priče i da ne vode ka daljnjoj marginalizaciji onih koji su svakako u izuzetno nepovoljnom društvenom položaju.

Institucija Ombudsmena za ljduska prava BiH prati medijsko izvještavanja o ljudskim pravima, kažu za Žurnal. U Specijalnom izvještaju o stanju u oblasti migracija u BiH konstatovano je da se mediji uglavnom bave statističkim pokazateljima o broju stranaca koji borave na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ne pravi se pojmovna razlika između stranaca, ilegalnih migranata, tražitelja azila, izbjeglica, stranca pod supsidijarnom zaštitom a pojedini mediji stvaraju negativnu sliku o strancima koji po različitom osnovu borave na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(zurnal.info)

Ovaj sadržaj je nastao u okviru Programa osnaživanja nezavisnih medija, Indenpendent Media Empowerment Program (IMEP)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

antimigrant.ba, govor mržnje, migranti