Istražujemo
: Said Mujkanović, SDP Zenica: Pogriješili smo, jebi ga
Ovim riječima, da prostite, zenički SDP objašnjava svoj pristanak na sporni ugovor o izgradnji elektrane na gas. Žurnal ekskluzivno objavljuje sadržaj aneksa kojim se Branku Montenegru i njegovoj kompaniji KTG poklanja zemljište u Zenici vrijedno skoro 12 miliona maraka za svega jednu marku po kvadratu

Said MujkanovićZenički vijećnici jučer su jednoglasno usvojili aneks ugovora o izgradnji elektrane na gas kojim su u vlasništvo zajedničke kompanije KTG Zenica upisali zemljište od 42.000 kvadratnih metara vrijedno više od 11 miliona maraka. Na ovaj način su vijećnici Općinskog vijeća Zenica faktički poklonili komad zemlje švicarskoj kompaniji KTG Branka Montenegra. Čak ni opozicija, koja mjesecima kritikuje nejasno postupanje općinskog načelnika Husejina Smajlovića, nije glasa protiv.
- Napravili smo veliku grešku, jebi ga – razočarano kaže Said Mujkanović, općinski vijećnik i predsjednik Općinskog odbora SDP Zenica.



Greška za greškom

On priznaje da su Smajlović i ostali vijećnici nasamarili SDP-ove predstavnike u ovoj općini. Saglasnost za potpisivanje memoranduma usvojena je jednoglasno iako se SDP, koji je u opoziciji u Zenici, već mjesecima protivi saradnji sa kompanijom KTG, čije je poslovanje u najmanju ruku sumnjivo, o čemu smo već ranije pisali.
- Imam osjećaj da je to jedan veliki kriminal. Nova firma će dobiti ovo zemljište. Ako sve padne u vodu oni mogu tražiti svoj dio – objašnjava Mujkanović, koji je svojim glasom i stvorio ovu mogućnost.

On tvrdi da su vijećnici SDP-a odluku donijeli pod pritiskom jer su tokom sjednice nazivani protivnicima razvoja Zenice, nevjernicima.
- Nas pet nije imalo šanse da postupi na drugi način – kaže Mujkanović, iako svi vijećnici imaju pravo da glasaju slobodno.

Svojim jučerašnjim glasom ZA vijećnici su dali saglasnost načelniku da ispuni jednu od posljednjih obaveza Zenice iz ugovora sa KTG-om dok sa druge strane nisu dobili nikakvu garanciju da će najvažnija obaveza druge strane strane, bankarska garancija i unos kapitala u firmu zaista biti ispoštovan. Smajlović je tokom jučerašnje sjednice rekao da je nekorektno tražiti od KTG-a Lugano bankarsku garanciju jer se radi o jako puno novca!?

Mujkanović tvrdi da ovo nije zvaničan stav stranke i da su sami odlučivali o glasanju. Damir Mašić, glasnogovornik SDP-a također kaže da ovo nije stav stranke i da se radi o lokalnom pitanju, iako je riječ o višemilionskom projektu i istim ljudima koji su trebali biti strateški partneri izgradnje termoelektrana u Federaciji, a čemu se SDP žestoko protivio.
- Izgradnja elektrane u Zenici nikada nije bila tema razgovora Glavnog odbora i Predsjedništva stranke. Nismo se očitovali o tome – objašnjava Mašić i dodaje kako vrh stranke čeka objašnjenje općinskih vijećnika o jučerašnjoj sjednici.


Čije interese brani Haris Mašić?

U do sada strogo čuvanom aneksu na ugovor, punom nejasnoća, navodi se da Haris Mašić, direktor zajedničke kompanije KTG Zenicane nastupa za sebe lično, nastupa u ime gospodina Branka Montenegra”. Ovo je u potpunoj suprotnosti sa potpisanim ugovorom po kojem bi Mašić trebao zastupati interese zajedničke kompanije u kojem četvrtinu udjela ima i općina, a od jučer taj omjer izgleda ovako: KTG Lugano-45.000 maraka i Općina Zenica-11.733.000 maraka. Smajlović je sa ponosom najavio da će omjer od 75 naprema 25 posto u korist KTG Lugano ostati isti i kada švicarska kompanija unese svoj dogovoreni udio od 250 miliona eura. U slučaju da se to ne desi i da dođe do raskidanja ugovora Montenegro bi mogao podjelom imovine na osnovu udjela dobiti svojih 75 posto sadašnjeg kapitala, tačnije 8.833.500 maraka. Bio bi to zaista posao stoljeća, kako ga naziva Smajlović, ali u ovom slučaju za Branka Montenegra.

Saradnja sa Brankom Montenegrom od samog početka bila je puna nejasnoća i netransparentnosti. Švicarski KTG pokazao je interes za gradnju elektrane na gas u Zenici nakon što ih je Vlada Federacije zvanično odbila kao strateške partnere, svojevoljno izabrane odlukom Vahida Heće, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. Memorandum potpisan 19. marta 2009. godine isprva nije bio dostupan javnosti a kada je zvanično objavljen u njemu je, između ostalog, pisalo da za njega vrijede švicarski zakoni, da se potpisuje sa kompanijom KazTransGas i da će se sve važnije odredbe regulisati aneksima. Tri mjeseca poslije potpisan je ugovor, također skriven od javnosti, kao i aneksi potpisani na memorandum i ugovor. Iz aneksa na memorandum jasno se vidi da su prava KazTransGasa prenesena na drugu kompaniju, KTG Lugano, čiji je šef također Montenegro. Zašto je potpisan ovaj memorandum postalo je jasno kada je Žurnal u novembru otkrio da je firma KazTransGas u likvidaciji!

Svi ovi sporni detalji i postupci kompanije koja bi trebala da gradi pola milijarde maraka vrijednu elektranu u Zenici odnedavno su poznati javnosti pa tako i vijećnicima. Ipak, oni su jučer jednoglasno podržali nastavak projekta i u ime građana Zenice ustupili 42.000 metara kvadratnih industrijskog zemljišta kompaniji u većinskom udjelu Branka Montenegra. Sa svojih 45.000 uloženih maraka on je za sada stekao zemljište, inače vrijedno 280 maraka po kvadratu, za nešto više od jedne marke po kvadratu! Nesumnjivo, dobar početak posla...

{slimbox images/Galerije/ktganeksi/1.jpg,images/Galerije/ktganeksi/1.jpg;images/Galerije/ktganeksi/2.jpg,images/Galerije/ktganeksi/2.jpg;images/Galerije/ktganeksi/3.jpg,images/Galerije/ktganeksi/3.jpg;images/Galerije/ktganeksi/4.jpg,images/Galerije/ktganeksi/4.jpg;images/Galerije/ktganeksi/5.jpg,images/Galerije/ktganeksi/5.jpg;images/Galerije/ktganeksi/6.jpg,images/Galerije/ktganeksi/6.jpg;images/Galerije/ktganeksi/7.jpg,images/Galerije/ktganeksi/7.jpg;images/Galerije/ktganeksi/8.jpg,images/Galerije/ktganeksi/8.jpg;images/Galerije/ktganeksi/9.jpg,images/Galerije/ktganeksi/9.jpg}

(zurnal.info)

REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (4)
Istražujemo
: REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (4)

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o (ne)ukidanju viza možete čitati na ovom
linku.

4. Pristupanje NATO-u: Krajem 2009. godine još jedna međunarodna institucija počastila nas je kurtoaznom odbijenicom. Čelnici NATO-a objasnili su nam da je još rano da krenemo u posljednju fazu priključenja ovoj alijansi.
"Danas je Crnoj Gori odobren zahtjev da pristupi Akcionom planu za članstvo (MAP) i jasna poruka upućena je BiH da će pristupiti MAP-u kada postigne neophodan napredak u sprovođenju reformi. Saveznici su jedinstveni u stavu da BiH mora i da će pronaći svoje mjesto u NATO-u. To nije pitanje ako i da li će, već kada", objasnio je
Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar NATO—a.

Slobodan Vasković: Jedan od potpunih krahova ovdašnjih političara. Stvari su postavljene naopako: da NATO-u i EU trebamo mi da bi konačno procvjetali. Suludo je da smo im mi potrebni. Oni su opstali i postali najjači. To je još jedno dno. Ulaskom u NATO svim ljudima koji ovdje žive to bi značilo zaštitu. Oni nas jednostavno neće jer vide šta se radi ovdje. Ko bi dozvolio da mu mafijaška država bude članica?

Enes Škrgo: Mi smo taoci etnokratije.To je nužnost bez koje se ne može. Tek kada oni ovdje instaliraju svoje baze rat će biti završen.


Duška Jurišić: Neprihvatanje Akcionog plana je potvrda djelovanja međunarodne zajednice po principu "mrkve i štapa" prema bosanskohercegovačkim političarima. Najveću cijenu ponovo plaćaju građani, za koje ulazak u ovaj vojni savez znači toliko potrebni osjećaj sigurnosti.

Gojko Berić: NATO je ozbiljna institucija. Nemamo mi miraza za nju.


Asim Mujkić: Neulaskom u MAP, kao i u slučaju sudstva i viza, do daljnjeg je osigurana vladavina etnonacionalista u BiH jer je ovoj zemlji, još jednom izmaknut sigurnosni okvir koji je preduslov za svaku dalju političku nadgradnju. Nedostatak sigurnosnog okvira legitimira strah kao temeljni motiv političkog djelovanja i razmišljanja, a tamo gdje vlada strah vi izlazite iz okvira politike i ulazite u situaciju 'prirodnog stanja' koga karakterizira rat svih protiv svih. Upravo zahvaljujući igranju na kartu straha etnopolitika nikada ne može biti legitimna politika, bez obzira što može biti legalna. Treba se prisjetiti da je pitanje opstojnosti naroda i atmosfera straha koja je u tijesnoj vezi s ovim egistencijalnim pitanjem bilo suštinsko pitanje svih dosadašnjih izbora u BiH, pa nema razloga da tako ne bude i naredne godine. Da li se izbori provedeni u atmosferi straha za etničku opstojnost mogu nazvati slobodnim i demokratskim? Da li je uopće moguće u jednom takvom kontekstu glasati za neku drugačiju opciju, kada se ova ne može ni pojaviti, kako to drve međunarodni predstavnici? Pristup bosanskohercegovačkom problemu zato upravo treba da bude obrnut od ovog sadašnjeg: prvo BiH inkorporirati u širi mehanizam kolektivne sigurnosti, a potom joj ustavno-pravni poredak uskladiti s europskim zahtjevima, a tek onda se nadati u slobodne i demokratske izbore i puni politički legitimitet.

Blažo Stevović: NATO je neminovnost, neophodnost i najbolja referenca da barem malo ličimo na državu. Dakle, NATO po svaku cijenu!


Emir Habul: Priključenje NATO savezu je garancija nezavisnosti BiH. Međutim, i tu je odgovornost međunarodne zajednice. Ukoliko želi stabilnu BiH, mora ubrzati priključenje NATO savezu.

 

Aleksandar Trifunović: BiH je potrebna podrška na unutrašnjoj sigurnosti i Partnerstvo za mir nudi dovoljno dobrih mogućnosti uz sve licemjerje "velikih prema malima" u NATO savezu.

Sutra čitajte komentare o smanjenju javne potrošnje.

(zurnal.info)

TRANSKRIPT: Chat sa Bakirom Hadžiomerovićem
Pošta sa okupirane strane
: TRANSKRIPT: Chat sa Bakirom Hadžiomerovićem

Bakir Hadžiomerović, urednik emisije 60 minuta, bio je gost na Žurnalovom chatu i dva sata odgovarao na pitanja posjetilaca chata. Donosimo vam nelekturisani transkript zanimljivog razgovora i izvinjavamo se zbog nedostatka prvih nekoliko redova chata (greška je, priznajemo, naša).

 

Gerila: Da li je tuziteljstvo BiH bas iskoristilo termin "hodajuce bombe" ? Nesto mi je to sumnjivo...

Bakir: nemojte nas gledati ako smo dosadni. Ima i drugih kanala..-.

no8: nemojte onda govoriti da ste najbolji

no8: cuj nemojte nas gledati....ccccc

guest: Ne bi ni napisao ovo gore, da upravo nije bila teza kako u 120 minuta ne moze sve da stane. Moglo bi, da nije 'redovnih' gostiju

Bakir: cccc jel to 4 c

no8: 5 ako izborjis

Gerila: Pa mi smo kriticni za razliku od vas...Niste valjda ocekivali hvalospjeve ?

no8: ocigledno jedte

Gerila: Nego, ne dobija ja odgovor: Jel dobro po NEZAVISNOST medija da ih Vlast nagradjuje ?

no8: jeste*

Bakir: a koji su to, molicu lijepo, gosti? Hajmo opet u arhiv, molim vas.

Bakir: pa ne bi vi bili gerila da niste opasni

Gerila:

balkañero: vec ranije sam napisao,Bakir se zeza s nama izgleda..

guest: IZ, kriminalni kutak, Dodik, ..., sadrzaj pola emisije je uvijek moguce unaprijed pogoditi

balkañero: i da,cekam na odgovor..

Bakir: super mi je ovo, naddam se da uzivate. Ozbiljni smo ljudi. A mozda sa ove strane i nije bakir...

no8: Usporit cemo mi ako treba sa odgovorima i pitanjima, cini se da neke preskaces

balkañero: fakat..

Bakir: imamo i mi pravo na nickove

guest: u isto vrijeme, o ublehi 'koja je trebala dovesti 7 milijardi investicija' ste dvije godine sutjeli, jer valjda nije bilo mjesta od intervjua sa Elezom

Gerila: Evo de ovo za Vlast plz. Zanima me bas ... Ovo svaki zurnalista treba da zna. Da li je dobro po nezavisnost medija da ih vlast nagradjuje ?

Bakir: hajmo redom...

Bakir: ne vidim sta je sporno u tome

no8: dobro dobro nisi se sam pozvao nego te Zurnal pozvao, neko ce pomisliti da stvarno nisi ti..

Gerila: Da vlast nagradjuje novinare ? Pa valjda onda novinari gube kredibilitet ?

Bakir: a otkad smo mi na ti?

Gerila: Znaci da vas Vlast voli ?

no8: pa ovdje su valjda svi na ti

Bakir: ne bih rekao. 60 minuta je u zadnjih osam godina dokazala da je jedna od rijetkih svijetlih tacaka u ovom mraku

no8:

Gerila: Eh to je parola... De malo konkretno.. nismo ovce ovdje

Bakir: znamo li se?

Bakir: gerila, ako ste vi novinar rado bih vam dao intervju

Gerila: Kada Dodik nagradi Nezavisne novine to znaci da ih voli. Kada Grad Sarajevo i Opstina Tuzla (SDP) nagrade "60 minuta", to znaci da... ?

Administrator: Ranije postavljena pitanja: Možeš li procijeniti stepen društvene odgovornosti štete od djelovanja osoba kao što su Sanja Vlaisavljević? I objasniti i sebi i nama kako je moguće postojanje takvih moralnih odrona?

Bakir: dobio sam ja prije nekoliko godina nagradu i od NN-novinar godine

Gerila: ali oni nisu vlast...

Gerila: to je ok, svaka cast

Gerila: ali kad od vlasti dobijes, onda je problem

Gerila: onda si medij u rukama (odredjenih) vlasti

shaban: Ej Bakire,gdje je puklo izmedju tebe i Vlaisavljevica

Bakir: svojevremeno sam na pitanje da prokomentiram neke tekstove F. Alispahica rekao da takve likove niko ozbiljan ne komentira. Isto se odnosi i na S.V

balkañero: nezgodno Vam izgleda (nisi s nama na ti) odgovoriti na pitanja ili..??Jedno lakse-kada ce Te promijeniti sliku koja stoji pored kolumni??..Izgleda nekako neozbiljno..

Gerila: Eh to je najlakse...Kad nemas odgovora - bjezi od njega

Bakir: no comment-ja guram deridu a ona neke druge

Bakir: slike nisu do mene vec do kolega iz zurnala. Btw, meni su slike ok

Bakir: imam ja odgovor, ali ne zelim da glumim, sto bi Sula rekao, da znam sva pitanja i sve odgovore

no8: znas ti dobro odgovoriti kao i sto mi znamo dobro pitati

Gerila: Pa dobro, ali imas valjda neki stav.. Nego, jesil citao zadnji tekst od Nikolaidisa na Zurnal.info?

Bakir: nisam, danas cu to da uradim. Maloprije m i je Sefke o tome govorio...

no8: samo sad odgovaras kao djeci, jer mislis da su ti neupuceni ovdje iza

Administrator: Ranije postavljena pitanja: Ubija li te, polako, i bez metka i noža, spoznaja da se, bar u dijelu javnosti, iz sve tvoje borbe za demokratsku, pravnu, sekularnu državu, protiv kleronacionalista, rasista, mafije na vlasti, unesrećitelja ove zemlje i njenih građana, izvodi optužnica ne protiv n

Novosti
: BiH: Prosječna plata u oktobru 789 maraka

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za oktobar 2009. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1,1 posto.

Prosječna mjesečna bruto plaća za oktobar iznosila je 1.201 KM, što pokazuje nominalni rast za 1,6 posto u odnosu na decembar 2008.

Prosječna mjesečna bruto plaća za oktobar ove u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za četiri posto.

(FENA)

Novosti
: DODIK: Referendum u martu ili aprilu
Mart je mjesec u kojem je moguće da se raspiše referendum, ukoliko stignemo da promijenimo zakon o referendumu u januaru”, rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci i dodao da je mart ili april sigurno vrijeme u kojem će biti raspisan referendum.

On nije želio posebno da govori o kritikama opozicije u RS-u da se referendum ponovo koristi u predizborne svrhe.

Sve što smo rekli stoji i nemamo namjeru da odgovaramo opoziciji na njihove stavove. Mi smo oni koji određujemo kada će nešto biti i to ćemo raditi dok smo u vlasti”, naveo je entitetski premijer.

Do referenduma u RS-u, kazao je, doći će s ili bez opozicije i da je neophodno promijeniti postojeći Zakon o referendumu kako bi u pravo vrijeme bio i raspisan.

Vrijeme za to, kaže, bira vlast i ona smatra da je taj termin upravo sada kako bi RS legalizirala svoje pravo na lično izjašnjavanje.

Dodik nije želio da govori koliko će koštati RS raspisivanje i provođenje referenduma, dodajući također da ne očekuje sankcije zbog tog čina i pored činjenice da je visoki predstavnik u BiH kazao da je to antidejtonski čin.

Upitao je Valentina Inzka i da li će biti antidejtonski čin i to ukoliko u referendumu bude postavljeno pitanje i poštuje li se Dejtonski sporazum.

(FENA)

REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (3)
Istražujemo
: REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (3)

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o odlasku stranih sudija i tužilaca možete čitati na ovom
linku.

3. Vize: Umjesto slobodnog ulaska u EU ponovo smo dobili samo obećanje da nam vize za ovu zajednicu neće trebati, u najboljem slučaju, tek od juna naredne godine. Pod pritiskom međunarodne zajednice i javnosti, naši su političari ove godine ipak uspjeli početi sa izdavanjem biometrijskih pasoša, što je bio jedan od najvažnijih uslova za ukidanje viza. Ostalo nam je još 11 uslova među kojima su poboljšanje granične sigurnosti, strategija o borbi protiv organiziranog kriminala te zakoni o pranju novca i borbi protiv terorizma.

 

Slobodan Vasković: To je praktično jedan od najvećih gubitaka za građane BiH. Vize bi omogućile povremene ulaske na tržište rada zemalja EU i ublažile posljedice ekonomske krize u zemlji.

 

 

Gojko Berić: Vize su još jedan poraz naše državne politike, a sve ostalo spada u domen teorije zavjere i sličnih besmislica.

Asim Mujkić: Vize, nažalost, imaju oni koji su opasnost po svoju mjesnu zajednicu a kamoli neku ozbiljnu državu. To su naše poglavice, dakle naša vlast, ljudi kojima su često ruke krvave, ljudi kojima se često sudi za lopovluke i slično. Oni na telefonski poziv dobijaju vize, pa ih briga za bezvizni režim. Uostalom, kada običan svijet počne da putuje bez viza, njih neće biti na vlasti. Ja se nadam da će oni tada biti tamo gdje im je po mom čvrstom ubjeđenju i projektovano mjesto, a to su kazneno popravni domovi.

Emir Habul: Očekivani rezultat bahatog odnosa javnosti prema ovom pitanju. Gadi mi se patetično cmizdrenje javnosti zbog uspjeha komšija umjesto da je ta energija utrošena na pritisak koji je trebao da domaće političare učini odgovornijim da završe ovo u korist građana BiH.

 

Sutra čitajte komentare o ulasku BiH u NATO.

(zurnal.info)

OMLADINSKI PROGRAM BHR1: Koncert na poklon
Novosti
: OMLADINSKI PROGRAM BHR1: Koncert na poklon
REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (2)
Istražujemo
: REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi (2)

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Jučerašnje komentare o ustavnim promjenama možete čitati na ovom
linku.

2. Odlazak stranih sudija i tužilaca: Odlukom Valentina Inzka, visokog predstavika međunarodne zajednice u BiH, strane sudije i tužioci ostaju samo u savjetodavnoj ulozi u dva odjela Suda BiH, a u dosadašnjem kapacitetu prisutni su samo u odjelu za ratne zločine. Ovom odlukom nije bio zadovoljan niko jer se za sudije i tužioce ne može reći niti da su ostali niti da su u potpunosti “otišli”. Stavovi političkih stranaka bili su jasni: Sulejman Tihić i SDA zalagali su se za ostanak sudija, HDZ Dragana Čovića bio je između stavova Tihića i Milorada Dodika koji je bezrezervno tražio odlazak stranaca iz državnog suda.

Slobodan Vasković: Ako ću biti objektivan, a uvijek se trudim da to budem, oni nisu uradili ništa ovdje. Da je bilo pameti mi smo ih trebali kritikovati i natjerate ove naše da rade. Znam da je 300 predmeta o kriminalu ove vlasti upućeno na sud a ništa nije urađeno. U simboličnom smislu oni su predstavljali podršku institucijama pa su se naši političari bojali da će odgovarati. Simbolizirali su pravnu državu. Ovim su poslali vrlo lošu poruku da ovdje nikada neće biti pravne države. Sutra ćemo imati problem kada neku optužnicu potpiše sudija Musliman, nastat će haos jer Dodik ne dozvoljava da mu sudi Musliman.

Enes Škrgo: Zagovornik sam ostanka međunarodne zajednice. Uvijek sam govorio da BiH treba da bude protektorat. Ali, ako pogledamo učinak stranih sudija i tužilaca vidimo da njihov odlazak i neće puno škoditi.

Duška Jurišić: Ovo pitanje ima dvije dimenzije. Jedna je kvalitet njihovog rada, koji je najblaže rečeno, upitan. Druga je politička dimenzija. Na žalost, naše pravosuđe nije neovisno, podložno je različitim pritiscima i teško je očekivati da će biti u stanju voditi postupke za kriminal protiv političara. Činjenica je da je značajan broj postupaka propao, između ostalog, zbog neznanja stranih tužilaca. Međutim, pitanje je da li bi ijedan od tih postupaka uopšte bio pokrenut da njih nije bilo.

Gojko Berić: Odlazak stranih sudija i tužilaca izazvao je pravu pometnju i među političarima i u medijima. Za jedne je odluka visokog predstavnika bila dobar potez, dok je za druge značila propast državnog pravosuđa. Zanimljivo je da su ove druge demantovali domaći tužioci i sudije, koji su stali na stranu visokog predstavnika. Pitanje je, međutim, ko će sada ganjati i kažnjavati najelitnije kriminalce, poput Milorada Dodika, iako se ni strani tužioci ni sudije nisu u tom poslu proslavili.

Asim Mujkić: Od tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska, ova posljednja je bila posljednja instanca koja je odolijevala etnonacionalističkom principu, ponajprije zbog prisustva stranih sudija i tužilaca. Da se razumijemo, bilo je tu dosta traljavosti, ali je barem ulijevalo nadu da ova zemlja može drugačije. Sada smo ostali bez te nade jer je sudska vlast ostala nezaštićena pred arbitrarnim naletima etnonacionalističkih moćnika. I ne samo to – sudska vlast je dobila i naputak kako treba ubuduće obavljati posao: po principu proporcionalnosti: 1 bošnjački ratni zločinac ili kriminalac + 1 srpski ratni zločinac ili kriminalac + 1 hrvatski ratni zločinac ili kriminalac. Ovaj naputak koji je izrekao ruski ambasador ne samo da predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari BiH već i promoviranje jednog duboko antidemokratskog i necivilizacijskog pristupa i kao takav je smrtonosni udarac pravdi uopće. Doduše, možda takva proporcionalnost funkcionira u ruskom sudstvu, osobito u regionu Kavkaza, pa čovjek i ne zna za bolje.

Blažo Stevović: Stranci trebaju da nam budu po kućama, kafanama, toaletima a o sudovima da ne govorimo. Mi smo ipak u fazi sociološke retardacije, i to je proces. Mi još ne priznajemo ratne zločine, lopovluke i slično... dakle mi smo i bezobrazno društvo. Zato sam za ostanak stranaca u pravosuđu BiH. Kakvi god da su bolji su od naših!

Emir Habul: Ne mora po definiciji značiti da su strane sudije i tužioci kvalitetniji od domaćih. Međutim, ovdje je pitanje da li je stvoren politički ambijent da sudbena vlast autonomno djeluje. Dobro to znaju međunarodni predstavnici ali su ustuknuli pred Dodikovim prijetnjama. Nevolja je što sudije i tužioci ne rade i ne žive u vakumu i naravno da će splasnuti odlučnost da se pravosuđe uhvati u koštac sa korupcijom. Bojati se da se u nekom trenutku ne pojačaju zahtjevi za opstrukcijom Suda i Tužilaštva, što se već radi smanjivanjembudžeta.

Aleksandar Trifunović: Iako su pokrenuli nekoliko velikih slučajeva kojih bez neutralnog pristupa ne bi bio moguć, mislim da je pravosuđe osnovni dokaz administrativne punoljetnosti jednog društva i da sve ključne pozicije u pravosuđu moraju da preuzmu domaće sudije.

 

Sutra čitajte komentare o vizama koje nam još uvijek trebaju za ulazak u EU.

(zurnal.info)

Novosti
: BLAGDANI U SARAJEVU: Djed Mraz ipak došao u grad
Uprkos lošem vremenu i kiši, više stotina djece i roditelja okupilo se danas na trgu ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu na dodjeli novogodišnjih paketa koju je organizirala uprava Grada Sarajeva.

Naime, ni ove godine u vrtićima u okviru JU "Djeca Sarajeva" nisu organizirane priredbe s Djeda Mrazom, navodno zbog straha od širenja nove gripe H1N1.
Behmen:Svako pokazuje ko je i šta je-Nismo bili u mogućnosti da idemo tamo gdje bi djeca trebala da uživaju u Djeda Mrazu i onda smo se odlučili da se okupimo na ovom prostoru. Ali to ne smeta mojoj unučadi i ovoj drugoj djeci - izjavio je novinarima gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, koji je na priredbu došao sa troje svojih unučadi.
Plakati s pozivima na ovaj događaj koje su organizatori bili nalijepili na vrtićima JU "Djeca Sarajeva" bili su skinuti, ali Behmen kaže: “
Mi smo ih ponovo nalijepili".

 -To je jedan izraz necivilizacijskog čina i mislim da svako pokazuje ko je i šta je - rekao je gradonačelnik. 
Prije dodjele paketića djeca su se mogla zabaviti u programu u kojem su, između ostalih, nastupili glumci Mladen Jeličić Troka i Mirela Lambić, a iz gradske uprave su najavili novogodišnju dodjelu paketića 31. decembra u Multimedijalnoj sali u Općini Novi Grad.

(Fena/zurnal: foto)

REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi
Istražujemo
: REKAPITULACIJA GODINE: Pet propuštenih šansi

Proteklu smo godinu više nego uspješno protraćili i propustili sve lijepe stvari koje su nam se mogle desiti: ustavne promjene su propale, otišle su strane sudije i tužioci, i dalje imamo vize, nismo se približili NATO-u, a smanjenje javne potrošnje ostalo je samo lijepa ideja. Osam javnih ličnosti iz BiH za Žurnal komentariše pet ključnih događaja i procesa iz protekle godine

Bosni i Hercegovini se u 2009. godini, osim nekoliko dobrih utakmica fudbalske reprezentacije, nije desilo ništa lijepo: nismo dobili novi ustav, otišle su strane sudije i tužioci, bez viza i dalje ne možemo dalje od Hrvatske a ulazak u NATO i smanjenje javne potrošnje dobijaju zajedničke osobine: sve su dalje i sve manje ljudi vjeruje u njih.

Ovu 2009. godinu počeli smo oprezno optimistično i još jednom se ponadali da pregovori o promjeni Ustava u Prudu neće propasti. Kada su se strahovi još jednom pokazali opravdanim dobili smo posljednju šansu pred naredne izbore: pregovore u Butmiru. Nažalost, pregovori su propali prije nego su zvanično i počeli, kao i naše ovogodišnje šanse da nam konačno ukinu vize za ulazak u Evropsku Uniju, da nas pozovu i prime u NATO savez i da ove godine, konačno i tek nakon zahtjeva MMF-a smanjimo bahato javno trošenje političara. Umjesto da mi, poput susjeda, idemo slobodno u zemlje EU-a na novogodišnje praznike, iz BiH su otišli strani tužioci i sudije. Ukratko, ove godine nam se politički nije desilo ništa dobro. Razgovarali smo sa ljudima od pera i ugleda i pitali ih kako su oni doživjeli pet ključnih političkih događaja u 2009. godini:

  1. Razgovore o ustavnim promjenama (Prud/Butmir)

  2. Odlazak stranih sudija i tužilaca

  3. (Ne)ukidanje viza

  4. Pristupanje NATO-u

  5. Smanjenje javne potrošnje

Svoje komentare za Žurnal daju: Duška Jurišić, urednica informativnog programa FTV-a; Gojko Berić, kolumnista Oslobođenja; Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; Blažo Stevović, predsjednik "Alternativnog kluba Trebinje' i član "Savjeta za borbu protiv korupcije i kriminala"; Slobodan Vasković, novinar magazina 60 minuta; Enes Škrgo, kustos Muzeja ''Rodna kuća Ive Andrića'' u Travniku; Emir Habul, urednik BH radija 1; Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.

Magazin Žurnal u narednih pet dana objavljuje komentare o pet ključnih političkih i životno važnih događaja i procesa iz 2009. godine.

Uz pet stvari koje smo izdvojili Asim Mujkić dodao je sudski spor Finci/Sejdić u Strassbourghu.
-
Dok ovo pišem ne znam kakva će biti presuda, ali taj spor je možda posljednja slamka spasa za BiH, jer bi u slučaju pozitivnog rješenja mogla porasti nada u mogućnost demontaže ovog protofašističkog sistema – smatra Mujkić.

Za Blažu Stevovića je uspjeh fudbalske reprezentacije jedan od najvažnijih događaja u protekloj godini.
- Nominiram za nešto lijepo u 2009. godini čudo zvano nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine. Oni su popriličlo ujedinili normalne ljude i što je bitnije bili ambasadori Bosne i Hercegovine za koje je čuo čitav svijet po dobru. To se za političare može reći ali u obratnom smjeru.


1. Razgovori o ustavnim promjenama (Prud/Butmir): Naslijeđeni pregovori iz kraja 2008. godine u novoj godini su postali samo mrtvo slovo na papiru pa su stranci, posebno diplomate SAD-a pokušale blagim zavrtanjem ruku dogovoriti kakve - takve ustavne promjene u vojnoj bazi Butmir. Iako niko još uvijek nije ove pregovore zvanično proglasio završenim, jasno je da će se već od januara pričati samo o izborima i da šanse za dogovor ne postoje.

Slobodan Vasković: U startu se znalo da je to propalo. Nejasno je zašto su stranci dolazili osim da smire užarenu situaciju u odnosima Sarajeva i Banje Luke, mislim da su međunacionalni odnosi došli do usijanja i na rubu sukoba. Butmir jeste primirio situaciju ali je ojačao nacionalne snage.

Enes Škrgo: To je sve uzaludno i ne može promijeniti generalni koncept BiH koji počiva na etnicitetu, etnokratiji.

 
 Duška Jurišić: Ustavne promjene najznačajniji su politički proces od kojeg zavise sve ostale reforme, uključujući i ekonomske. Međutim informacije, koje su učesnici dali nakon susreta, bile su kontradiktorne, odnosno isključivale su jedna drugu. I ukoliko su namjere bile najbolje, nije moguće da se pitanje teritorijalnog preuređenja dogovori na praktično dva sastanka. I opasno je, naročito bez učešća većeg broja aktera.
Kad je riječ o pregovorima u Butmiru, loše su pripremljeni, a za prijedlog, koji je preostao na kraju, niko nije ponudio razumljivo objašnjenje građanima - da li je riječ o kozmetičkim izmjenama Ustava, ponuđenim po principu "mrkve i štapa" kao uslov za euroatlantske integracije ili je bilo riječ o početku procesa, koji bi spustio tenzije u zemlji i nakon određenog vremena ipak doveo do normalizacije odnosa.
Ipak, i jedan i drugi "proces" pokazali su da ovdje ne postoji minimum političke volje da se od Bosne i Hercegovine napravi normalna država, u kojoj će njeni građani živjeti bez straha za svoju i budućnost svoje djece. Naprotiv, strahovima će biti hranjeni radi glasova na narednim izborima, koji će zadržati sadašnje beznadno stanje.

Gojko Berić: Oba ova pokušaja da se nešto učini na terenu ustavnih promjena propala su zbog neiskrenosti domaćih lidera, njihove surevnjivosti i njihovog populističkog koncepta lične vlasti. Nada su novi izbori, ali samo teoretska.

Asim Mujkić: Valjda bi nam trebalo biti jasno da ne može biti nikakvog smislenog dijaloga između etnonacionalističkih prvaka, ne što to možda oni ne bi htjeli, već zato što po defaultu etnonacionalistička politička pozicija počiva na tvrdoglavoj isključivosti prema svakoj drugoj poziciji, njezinoj vulgarnoj negaciji. Bit etnonacionalističke Bosne je odsustvo smislenog dijaloga. Etnopolitika je po svojoj prirodi monolog i samo kao takva može opstajati na vlasti jer se narodna masa ne može mobilizirati izvan crno-bijele matrice. Prud i Butmir pokazuju malicioznu suštinu etnopolitike koju najjezgrovitije izražava D. Majkić kada kaže: 'Mi smo ovdje da branimo svoj stav, pa makar bio i pogrešan'. U demokratski politički dijalog, naprotiv, ulazi se sa sljedećim stavom: 'Mi smo ovdje da pokušamo, zajedno sa svim drugim akterima, uraditi ispravnu stvar'. Da bismo imali elementarne pretpostavke za jedan takav dijalog koji dolikuje savremenim demokratijama, potrebno je najprije uskladiti ustav s konvencijama o fundamentalnim ljudskim pravima i slobodama građana, što ni pod razno nije bilo ni u Prudu ni u Butmiru, pa se u Prudu opet pričalo o mapama, a u Butmiru... o čemu se ono pričalo u Butmiru? Razgovor o takvom prilagođavanju našeg ustavno-pravnog poretka bi doveo do ukidanja etnonacionalističke vlasti, s jedne strane, dok bi dalji razgovor o mapama išao ka tradicionalnom načinu rješavanja takvih sporova kod nas – krvlju i željezom. Zato Bosnu – složni su oko toga i međunarodni emisari i domaći etnonacionalisti – treba što duže držati u onom između te dvije krajnosti. Dakako, takva pozicija održiva je samo na štetu svih građana BiH. Dugoročno, ova verzija je opasna jer i ona u konačnici može dovesti samo do nasilja.

Blažo Stevović: Prud je autodestrukcija domaćih poglavica, koji su izvarali javnost, narod, ali na kraju i sebe. Čudi me mentalni sklop takvih pojava. Prudski proces je kratko rečeno partija šaha čiji ishod je unaprijed dogovoren a to je pat pozicija. Razumljivo, u pat poziciji se najbolje čerupa državna imovina!
Butmir je predstava, koju gledamo, ali ne čujemo glumce. Koliko god neko potcjenjivao Butmir, mislim i znam da se vara. Ali i taj koji potcjenjuje to isto zna. Da ne lažem narod. Butmir je torta kojoj fali šlag. Kakvog će ukusa biti, ne znam ni ja!

Emir Habul: Nažalost još jedna izgubljena godina, a priča o promjeni Ustava nije pomaknuta s mrtve tačke. Ključno je pitanje šta hoće i šta namjerava međunarodna zajednica s Bosnom i Hercegovinom. Jasno je da ne postoji elementarni politički uslovi da se konsenzusom domaćih aktera postigne dogovor o ustavnim promjenama. Negativni trendovi na sceni su od 2005. godine, a eskaliraju nakon propasti aprilskog paketa 2006. Na sceni je jačanje RS-a kao paradržavne tvorevine i otvoreno udaljavnje od koncepta izgradnje zajedničke države. Šta je tu politika USA i EU? Kao da su pustili Bosni i Hercegovinu niz vodu, pa na šta izađe - možda preživi, a možda se i podjelili pa da onda kažu "prihvatimo nove realnosti". Notorna je stvar da su Dejton nametnuli USA i velike sile. Realno, oni ga mogu i popravljati i mijenjati. Dakle, Prud možemo gledati kao jalovi pokušaj, a Butmir, uz stav međunarodnih posrednika da neće ništa nametati, nije ni mogao dati nikakav rezultat.

Aleksandar Trifunović: Gubljenje vremena javnosti. Možda i poslednji pokazatelji nezainteresovanosti aktera političkog života u BiH za bilo kakve stvarne promjene postojećeg stanja. Previše ega i premalo argumenata.

Sutra čitajte komentare o odlasku stranih sudija i tužilaca.

(zurnal.info)

Novosti
: Hrvatski izbori danas i u BiH
Novosti
: Protest zbog izolacije BiH od EU
- Želimo da podsjetimo Evropsku uniju da izolacijom Bosne i Hercegovine omogućava dalji procvat korupcije, nacionalističkih diktatura i uvećavanje stanja apatije koje je uveliko pogodilo građane BiH. Građani BiH nisu i ne mogu više da budu zatočenici sistema i izolacija koje im se nameću bez ikakvog razloga, kaže se u subotu u saopćenju PRESS-a Studenskog pokreta BiH.

Pokret ističe da političari trebaju da nose krivicu, te da "jedino otvaranjem vrata Evropske unije bh. građanima, jer političare ne pogađa izolacija, doći će do promjena u načinu razmišljanja građana i povratak nade u bolje sutra.

- Shodno tome, rezultiraće se progresom na svim poljima, te na predstojećim izborima posebno, od kojih očekujemo poraz demagodije i nacionalističkih retorika, navodi se u saopćenju.

- Berlinski zid je srušen i molimo Evropsku uniju da pogrešnim pristupom problemu jedne evropske države ne omogućava podizanje istoga na svojoj teritoriji, jer za nas je BiH dio Evrope i civiliziranog svijeta, kaže se na kraju saopćenja Studentskog pokreta Bosne i Hercegovine.

(FENA)

Novosti
: Srbija spremna za EU za sedam godina
- Želimo da Evropa zaista bude Evropa, a to bez Srbije neće biti tako, izjavio je Barrot na svečanosti u Srpskom kulturnom centru u Parizu.
Barrot je čestitao vlastima Srbije što su u veoma kratkom roku uspjele da ispune sve standarde za viznu liberalizaciju, ali i dodao da će morati još mnogo da rade kako bi bili zadovoljeni uslovi za članstvo u EU.
- Velika je sreća što imate na čelu države predsjednika poput Boris Tadića i takvog potpredsjednika vlade poput Božidara Đelića koji će mnogo učiniti na tom putu, ocijenio je Barrot i istakao da Srbija u narednoj deceniji treba da bude stožer demokratije, mira i stabilnosti u regionu.
Potpredsjednik vlade Đelić rekao je da mjeseci koji su prethodili viznoj liberalizaciji pokazuju da je sve moguće onda kada Srbija to želi i kada ima podršku EU.
- Pred nama su velike reforme i dosta iskušenja. Ne kažem da će sve ići lako, ali želim da se sada na kraju ovog našeg putovanja sjetimo da Srbija koja pobjeđuje jeste Srbija koja vjeruje u sebe, ne odustaje na prvoj prepreci i pronalazi nove saveznike, istakao je Đelić.
Izrazio je uvjerenje da će u 2010. Srbija napraviti veliki korak ka statusu kandidata i da će u ovo vrijeme dogodine slaviti takav formalni status ili biti veoma blizu tog cilja.
Đelić je, u znak zahvalnosti za pomoć koju je pružio Srbiji na putu vizne liberalizacije Barrotu poklonio ikonu svetog Nikole, zaštitnika putnika, a ambasador Dušan Bataković je visokom funkcioneru EK poklonio svoju knjigu o Kosovu koja je pisana i štampana na francuskom jeziku, javio je u subotu Tanjug.
Učesnici projekta "Evropa za sve" večeras će se, poslije osmodnevnog putovanja po EU, tokom kojeg su posjetili Bruxelles, Rim, Berlin i Pariz, vratiti u Beograd.
Prvih 50 građana Srbije koji su prije nešto više od jedne sedmice domovinu napustili samo minut po stupanju na snagu vizne liberalizacije s EU-om, posjetu zemljama šengenskog prostora završavaju u glavnom gradu Francuske, gdje su u subotu posjetili muzej Louvre.
(FENA)
Novosti
: Dodik: OHR-ov popis državne imovine nezakonit
- Popis OHR-a je nezakonit i neprihvatljiv, rekao je Dodik i ustvrdio da se ne radi o popisu imovine BiH, već imovine koja po Daytonu pripada entitetima u kojima se nalazi.
On je, u izjavi novinarima u Prijedoru, optužio bošnjačke političare da ne žele dogovor jer je podjela državne imovine jedan od uvjeta da se OHR zatvori.
Najavio je i da će spisak o popisu državne imovine, koji je sačinio tim OHR-a, biti pregledan nakon praznika u drugoj polovini januara.
(FENA)
Novosti
: KINA: Najpoznatiji disident osuđen na 11 godina zatvora
Novosti
: EVROPSKI SUD: Rusija rekorder u kršenju ljudskih prava
SAVJETNICI FEDERALNIH MINISTARA (1): Sklonište za propale kadrove
Istražujemo
: SAVJETNICI FEDERALNIH MINISTARA (1): Sklonište za propale kadrove
MUJEZINOVIĆ: Premijer ne zna ko su mu savjetnici u VladiPoreski obveznici u Federaciji BiH svake godine daju preko dva miliona konvertibilnih maraka za stranačke kadrove koje vlast iz budžeta plaća pod formom “savjetnik ministra”. O kakvim savjetnicima se radi najbolje govore rezultati rada samih ministara. Žurnal će se u narednom periodu baviti njihovim biografijama, životnim (ne)uspjesima, sumnjivim poslovima i ilegalnim aktivnostima. U prvom nastavku bavimo se savjetnicima premijera Federacije

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine potroši skoro dva i po miliona konvertibilnih maraka na plaćanje savjetnika ministara. U 16 federalnih ministarstava, plus kabinet premijera Mustafe Mujezinovića, uposlena su 62 savjetnika. Svakom od njih ponaosob godišnje se isplati između 25 i 60 hiljada KM, neto. Za njihove “genijalne savjete”, čije efekte svakodnevno osjetimo na vlastitoj koži, oni pored ovih stalnih primanja zarađuju i značajne honorare kroz angažmane u kojekakvim komisijama i savjetima...

Važno je napomenuti da za specifične oblasti u svakom ministarstvu već postoje uposleni stručnjaci, dakle stalno zaposleni kadrovi koji za svoj (ne)rad dobijaju solidne plate. Čemu onda služe savjetnici, ako ne daju savjete? Uglavnom, da bi se uhljebili kadrovi kojima vladajuće stranke nisu pronašle bolju i unosniju funkciju, a sve to na račun poreskih obveznika.

Kada je Žurnal prije nekoliko mjeseci krenuo sa istraživanjem: “Ko su savjetnici u Vladi FBiH?”, iznenadio nas je podatak da niko u federalnoj Vladi, pa čak ni sam premijer, ne zna ko su oni i koliko ih ima. A da i ne govorimo o rezultatima njihovog rada.

Za razliku od premijera, Žurnal je prikupio podatke o savjetnicima njegovih ministara i otkrili smo da se tu krije zaista šaroliko društvo. Ima tu svega, od istinskih stručnjaka, preko izbacivača i vlasnika kafića, pa do vječitih apartčika s kojima se već skoro dvije decenije sudaramo po javnom prostoru, a još nikada nismo otkrili čime se oni zaista bave.

KABINET PREMIJERA VLADE FBIH MUSTAFE MUJEZINOVIĆA

HAFIZOVIĆ: Previše afera u mandatu bivše doministriceŠEFIKA HAFIZOVIĆ: Neokrznuta

Opis posla: Savjetnica premijera Federacije BiH za finansije, europske integracije i odnose sa međunarodnim institucijama.Vrši najsloženije poslove koji zahtijevaju posebnu stručnost i samostalnost u radu koji se odnose na: saradnju Premijera sa Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom, Europskom bankom za obnovu i razvoj...

Karijera: Vječita savjetnica za finansije, europske integracije i odnose sa međunarodnim institucijama. Nekadašnja zamjenica ministra finansija, savjetovanjem se bavi još od mandata federalnog premijera, rahmetli Ahmeta Hadžipašića. Trenutno angažirana na dijeljenju savjeta premijeru, također federalnom, Mustafi Mujezinoviću.

Iz vremena doministrovanja ostala je poznata po isplati novca lažnom tajnom svjedoku u slučaju “Leutar”. Tada je bila na funkciji zamjenice federalnog ministra finansija. Iz tog perioda ostala je njena nikad razjašnjena uloga u potpisivanju lažnog Uvjerenja o izmirenim poreznim i carinskim obavezama Energopetrola, mada joj je bilo poznato da su u to vrijeme neizmirena dugovanja ove firme, samo po osnovu neplaćenog poreza, prelazila četiri milijuna KM.

Šefika je od 1998. do 2001. bila pomoćnica ministra za fiskalnu politiku. U njenoj nadležnosti su bili porezi i carine, a baš u to vrijeme su otkriveni i javnosti predočeni podaci o višemilijunskim carinskim prevarama u mesnoj industriji. Tadašnji direktor Carinske uprave Želimir Rebac je utvrdio kako su u vrijeme kada je Hafizovićka bila pomoćnica ministra finansija Lijanovići, Stanić, Mega Comm i G.P.I. promo oslobađani od prelevmana na uvoz pilećih separata, a otkrivene su i carinske prevare sa oslobađanjem od plaćanja akciza na cigarete i alkoholna pića u free shopovima u Bihaću i Orašju. Rebac je izvršio samoubistvo nekoliko godina nakon objavljivanja ovih, kao i mnogih drugih malverzacija i informacija o kriminalu i carinskim utajama, a akteri njegovih istraga su i dan danas na slobodi.

Interesantno je da se tadašnja pomoćnica ministra finansija Šefika Hafizović, u čijoj nadležnosti su bile carine i porezi, nekažnjeno izvukla iz svih skandala, a protiv njezinih bivših šefova Dragana Čovića i Mehmeda Alijagića podignute su kaznene prijave.

Dosta je zamagljen i njen politički background, s obzirom da ona ima podršku i SDA i Stranke za BiH. Prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, kada je mandatar bio Nedžad Branković, Hafizovićka je bila najozbiljniji Silajdžićev kandidat. U Stranci za BiH su smatrali kako njima treba pripasti mjesto ministra finansija, a na tom mjestu su vidjeli Šefiku Hafizović. Na njihovu žalost, tu fotelju je popunio kadar iz HDZ BiH Vjekoslav Bevanda, a Šefika se morala zadovoljiti savjetničkom ulogom.

NUMIĆ: Ključar u društvu štovatelja piramidaTIMUR NUMIĆ: Vječiti ključar Alijine sehare

Opis posla: Savjetnik premijera za društvene djelatnosti. Vrši najsloženije poslove koji zahtjevaju posebnu stručnost i samostalnost u radu iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta i boračko-invalidske zaštite.

Karijera: Nekrunisani ključar blagajne Stranke demokratske akcije i siva eminencija ove stranke, kao bivši član Saveza komunista obreo se početkom devedesetih u društvu vođa SDA, osoba proganjanih i suđenih od strane Numićevih komunista. Karijera inžinjera Timura uzlaznu putanju dobiva početkom sukoba u Bosni i Hercegovini, u vrijeme kada je bio logističar u brigadi Mušana Topalovića Cace. Vještina u raspodjeli cigareta doprinijela je da Numić bude zapažen od vrhuške bošnjačke vlasti. Nakon toga sve se događa kao u fantastičnoj priči. Uvijek ogrnut skutima gospodara bošnjačkog dobra, Numić je redovno bio počašćen organizacijom kakve bošnjačke kulturne promocije, redovan član odbora za proslavu raznih duhovnosti, imao je rezervirano mjesto savjetnika ili ugodnu fotelju nekakvom upravnom odboru. Čovjek od povjerenja Alije Izetbegovića, čiju dobrotu i plemenitost inžinjer Numić nikada ne propušta pomenuti. Jedan od rijetkih koji posjeti mezar prvog predsjednika i u godinama koje nisu izborne. Kada je riječ o upravljanju državnom kasom, Numića redovno prate kritike i pohvale zbog načina raspodjele budžetskih sredstava. Kritikovan od medija zbog sunovrata bošnjačke kulture, hvaljen od umjetnika na državnim jaslama, čije su izložbe, stvaranje, promocije, istraživanja i opstanak uopšte, zavisili od raspoloženja i volje nakadašnjeg direktora Centrale SDA. Žestokim injekcijama državnog novca ubrizganog u lokalne teferiče, organizovane unutar bošnjačkog nacionalog korpusa, redovno priskrbljuje ogroman broj glasova Stranci. Veliki je pobornik piramidizacije Visokog te ideje da se prosperitet Bosne i Hercegovine temelji na otkrivanju kamenih kugli na području Zavidovića. Nekada, ne tako davno, Timur Numić bio je predsjednik Nadzornog odbora Fabrike duhana Sarajevo. U periodu Numićevog šefovanja Nadzornim odborom, dogodio se preustroj vlasničke strukture u FDS čime je Stranka Demokratske Akcije dugoročno obezbijedila sponzorstvo jedne od najjačih kompanija u BiH. Nakon „preuzimanja“ Fabrike duhana događa se i afera oko čelićke firme Fruteks gdje dio vlasništva preuzima FDS. U pozadini ovog propalog projekta najčešće pominjano ime bilo je Timur Numić.

MEHO REKIĆ: Guru za ekonomska pitanja, privatizaciju, strana ulaganja i investicije

Opis posla: Savjetnik za ekonomska pitanja, privatizaciju, strana ulaganja i investicije. Vrši najsloženije poslove koji zahtjevaju posebnu stručnost i samostalnost u radu iz ekonomske oblasti, privatizacije, stranih ulaganja i investicija.

Karijera: Malo je ko u Stranci demokratske akcije imao tako munjevit uspon u karijeri kao predsjednik medžlisa Islamske zajednice u Bihaću Meho Rekić. Baš onog medžlisa, koji je javnost upoznala kroz brojne afere vezane za izgradnju gradske džamije. U svim tim pričama neizostavno se spominjalo i ime ovog Mujezinovićevog savjetnika za ekonomska pitanja, privatizaciju, strana ulaganja i investicije. Da li je Rekićeva uloga u takvom radu bihaćkog medžlisa bila preporuka za ovo značajno savjetničko mjesto, vjerovatno se nikada neće otkriti, ali je mnogo teže povjerovati u neke druge stručne kvalitete ovog SDA kadrovika. Naime, prije zauzimanja ove značajne funkcije u medžlisu IZ u Bihaću, kadrovik Rekić je obavljao vrlo odgovornu funkciju predsjednika Mjesne zajednice Izačić. Vjerovatno zbog neupitnih zasluga prilikom služenja vrlo odgovorne funkcije u najzapadnijoj tački Bosne i Hercegovine, Rekić je nagrađen savjetničkom službom premijera Federacije BiH u oblastima ekonomskih pitanja, privatizacije, stranih ulaganja i investicija. Na to mjesto su ga preporučili predsjednici SDA Cazin Rifet Hozanović i Mujo Beganović, zvani Letva, koji je taj nadimak zaradio napadom na predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića. Ova dvojica su kasnije promijenili politički dres ali to nije zaustavilo Rekića u njegovoj karijeri.

Postoji mogućnost da je ovaj bivši prvi čovjek MZ Izačić, inače decertificirani policajac, stekao povjerenje vrha SDA kada je, uoči izbora natjerao bihaćkog imama da pozove vjernike da glasaju za SDA-ovog kandidata na mjesto načelinka Bihaća. On je bihaćkog muftiju Hasana Makića, ucijenio svojom ostavkom na mjesto predsjednika Medžlisa IZ Bihać ukoliko ovaj ne bajramskoj hutbi ne pozove vjernike da glasaju za kandidata SDA Zibiju Muslića.

Koje od svih nabrojenih Rekićevih kvaliteta njega delegiraju na mjesto savjetnika za ekonomska pitanja, privatizaciju, strana ulaganja i investicije, vjerovatno zna samo premijer Mujezinović i njegov stranački vrh.

Građane u Federaciji bi mnogo više trebao zanimati zašto su u 2009. godini strane investicije u Federaciji BiH manje za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Ili da to možda pitaju savjetnika Rekića?

VIGNJEVIĆ: Po struci SrbinRADOVAN VIGNJEVIĆ: Ikebana za penzionere

Opis posla: Savjetnik premijera za rad i socijalnu politiku

Karijera: Nakon blijedog ministrovanja u ministarstvu rada i socijalne politike nagrađen je savjetničkim mjestom u kabinetu premijera za istu oblast. Na tom mjestu ponovo nije učinio ništa po čemu bi se mogao pominjati. Najveći njegov kvalitet za SDA je bila činjenica da je predstavljao Srbina u federalnoj Vladi.

(zurnal.info)

Djed Mraz u Sarajevu
Novosti
: Djed Mraz u Sarajevu
Chat sa Bakirom Hadžiomerovićem
Pošta sa okupirane strane
: Chat sa Bakirom Hadžiomerovićem

Magazin Žurnal svojim čitaocima poklanja chat sa Bakirom Hadžiomerovićem 29. decembra ove godine od 11 do 13 sati. Urednika nagledanije televizijske emisije 60 minuta možete pitati sve što vas zanima putem online chata ili uživo u sarajevskom Balcan cafeu. Ako ste nestrpljivi, svoja pitanja možete već slati na [email protected] ili putem komentara a Bakirove odgovore čitati tokom chata, dva dana prije Nove godine. 

Ovo je prvi chat u serijalu nazvanom Razgovori u balkanskoj krčmi gdje ćemo vam pružiti priliku da chatate sa našim kolumnistima i saradnicima ali i drugim zanimljivim sagovornicima.

Chat sobi moći će se pristupiti bez registracije klikom na najavni baner 29. decembra od 11 do 13 sati.

(zurnal.info)

Novosti
: BISKUP KOMARICA: Vlasti nisu učinile dovoljno za održivi povratak