Na konferenciji za štampu pri zatvaranju G-20 u Pittsburghu, američki predsjednik je pozvao Iran da rasvijetli svoje nuklearne aktivnosti na sastanku s velikim silama 1. oktobra u Ženevi.

"Uvijek sam govorio da ne isključujem nijednu opciju kada se radi o pitanjima američke nacionalne sigurnosti, ali želim ponovo insistirati na činjenici da više volim da to bude diplomatsko rješenje, rekao je on.

"Mislim da je Iran upozoren, kada se sastanemo 1. oktobra, potrebno je da nam razjasni sva pitanja i napravi svoj izbor", dodao je on.

On je na kraju rekao da je ove sedmice uočio "jedinstvo bez presedana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i na samitu u Pittsburghu vezano za problem Irana.

(FENA)

„Ovo je prilika da to prvi put kažem“, rekao je Dodik u Modriči odgovarajući na pitanje novinara da li će biti novog sastanka „prudske trojke“.

Dodik je naveo i da će Vijeće ministara BiH "funkcionirati u manjinskoj formi i djelovat će kao i do sada od slučaja do slučaja“, javili su mediji u RS-u.

Na pitanje šta će se desiti ako visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poduzme mjere protiv RS-a zbog zaključaka u vezi s odlukama oko „Elektroprenosa“, Dodik je ponovio stav da će svaka nametnuta odluka visokog predstavnika u BiH ili nekog drugog biti odbijena u RS-u i da će se predstavnici RS-a povući iz svih organa u BiH ako ambasadori i međunarodni predstavnici ne poslušaju taj stav.

“Svima mora biti jasno da RS ne želi da mijenja svoju dosadašnu politiku, a to je da hoćemo da nastavimo da je jačamo i gradimo onakvu kakva nama svima treba i da nijedna odluka visokog predstavnika u BiH nema formu nametanja ili smjenjivanja“, rekao je entitetski premijer.

Naveo je i da je s ovim stavom upoznao sve ambasadore i međunarodne predstavnike s kojima je ovih dana razgovarao.

“Ako ne poslušaju takav naš stav, mi ćemo se povući iz svih organa BiH i tamo se više nećemo vratiti. Ako žele da vide tu našu odlučnost, neka odluče da nešto nametnu već danas, a mi ćemo već večeras pokazati svoju odlučnost“, naglasio je on.

Dodik je, komentarišući odluke visokog predstavnika i stavove Vijeća za implementaciju mira u BiH tim povodom, naveo da je od „strane službenika OHR-a podmetnuta aktivnost visokom predstavniku i da Valentin Inzko nema loše namjere, ali ima lošu naviku da podlegne uticaju nedobronamjernih ljudi“.

Za Vijeće za implemetaciju mira je rekao da je „vještačka tvorevina i da njegovo funkcionisanje nije predvidio Dejtonski sporazum“, te da njihovo saopćenje kojim se daje podrška Inzkovim nametnutim odlukama „zvuči komično i dolazi po inerciji“.

Naveo je i da će RS poštovati Dejtonski sporazum, ali "ukoliko međunarodna zajednica krši taj sporazum, RS će krenuti svojim putem, jer nema cilja koji može uticati da bilo koju našu nadležnost prenesemo na BiH".

"Sukobe ne želimo, ali svima mora biti jasno da je RS stvarnost", rekao je Dodik.

I predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović rekao je da se stavovi Vijeća za implemetaciju mira da su zaključci Vlade RS-a krešenje Dejtonskom mirovonog sporazuma "ne tiču RS-a".

On je također danas u Modriči naveo da RS ne krši Dejtonski sporazum i da je sve što radi zasnovano na tom sporazumu, Ustavu, međunarodnim aktima i međunarodnom pravu.

I predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojčić je naveo da se RS i BiH nalaze u jednoj od brojnih dubokih kriza indukovanih od međunarodne zajednice.

On smatra da će parlament RS-a na narednoj sjednici najvjerovatnije potvrditi mjere koje je Vlada RS-a donijela povodom odluka visokog predstavnika o "Elektroprenosu BiH".

(FENA)

 "HDZ predlaže da, uz odredbe vezane uz dovršetak pregovora s EU-om, koje se tiču referenduma te potpune neovisnosti HNB-a i revizije, u naš prijedlog uđe i promjena Ustava vezana uz nezastarijevanje pretvorbenog kriminala", rekla je Kosor i dodala da su se o tome jednoglasno složili.

HDZ će partnerima predložiti i da se Ustavom propiše kako je obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, te da je opće obrazovanje obvezno i besplatno.

HDZ-ovo Predsjedništvo dogovorilo je i brze promjene zakona o pravima hrvatskih branitelja, kojima će se, kaže Kosor, zaustaviti svako moguće povećanje broja branitelja.

"2009. je godina u kojoj moramo i možemo povući crtu kad govorimo o tome koliki je broj ljudi sudjelovao u obrani", kazala je Kosor, najavivši i izmjene odredaba vezanih uz ostvarivanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI). O detaljima tog zakona nije željela govoriti.

(FENA)

Vlada Republike Srpske u prošloj godini potrošila je 2,5 miliona maraka na direktno finansiranje medija, prije svega novinske agencije SRNA, dnevnog lista Glas Srpske, Radija Istočno Sarajevo.

Subvencije za medije su suviše ozbiljna stvar da bi se prepustile bilo kojem ministru pa su one u nadležnosti generalnog sekretarijata Vlade RS, što praktično znači pod direktnom kontrolom premijera RS, Milorada Dodika.

Najveći dio novca dobila je novinska agencija SRNA, 1,68 miliona maraka, koje su im isplaćivane u mjesečnim tranšama od po 140.000 maraka. U odnosu na 2007. godinu Vlada RS se pokazala izdašnijom pa je SRNA dobila 28 posto više novca. To što je 2008. godina bila godina lokalnih izbora, vjerovatno nije imalo nikakvog uticaja.

Posebno je zanimljiv slučaj finansiranja banjalučkog “Glasa Srpske”. Kao medij u vlasništvu države redovno je subvencioniran novcem iz budžeta, pa je tako u 2007. godini od Vlade RS dobio 851.000 maraka, što je 70.917 maraka mjesečno.

Krajem 2007. godine raspisan je tender za privatizaciju Glasa Srpske koji je okončan 28. novembra i gdje je najboljom proglašena zajednička ponuda “Nezavisnih novina” Željka Kopanje i kompanije Integral Inžinjering Slobodana Stankovića . Kupci su ponudili 3,8 miliona maraka za državni kapital te obećali ulaganja od dodatnih 4,5 miliona maraka tokom naredne tri godine.

Iako je bilo jasno da da Glas Srpske prelazi u privatne ruke, čime prestaju bilo kakve finansijske obaveze vlade prema ovom dnevnom listu, 7. februara 2008. godine, dakle samo mjesec dana uoči zvaničnog potpisivanja kupoprodajnog ugovora, Vlada RS udvostručuje mjesečni iznos subvencija za Glas Srpske.

Umjesto 70.917 maraka mjesečnih subvencija, kolikio je Glas Srpske primao u 2007. godini, taj iznos se sada podiže na 150.000 maraka, bez ikakve vidljive logike. Vlada se čak nije ni potrudila da barem nekim formalnim obrazloženjem kaže zašto je i zbog čega mjesečni iznos subvencija ovoj novini udvostručen.

Vladi RS se izgleda jako žurilo da se riješi budžetskog novca, pa iako se mjesečne subvencije za SRNA-u isplaćuju isplaćuju u dva dijela, svakih 15 dana, u slučaju Glasa Srpskog je napravljen izuzetak. Svih 300.000 maraka, koliko su ukupno iznosile subvencije za januar i februar, isplaćeno je odjednom tokom februara. Vjerovatno Vlada RS kao većinski vlasnik Glasa Srpske nije željela da se obruka pred novim vlasnicima i da im preda kompaniju sa praznim bankovnim računom.

U prošloj godini Vlada RS neočekivano je obradovala i Radio Istočno Sarajevo, koga je počastila sa 300.000 maraka knjižeči ovaj trošak samo ka “realizacija projekta JP radio Istočno Sarajevo”. To što ovaj projekat nije uopšte bio planiran u budžetu za 2008. godinu nije predstavljalo nikakv problem.

Iako Vlada RS već finansira entitetsku novinsku agenciju SRNA, ministri u Vladi RS izgleda baš i nisu bili nešto zadovoljni onima što dobijaju zauzvrat, pa su za svaki slučaj srbijanskoj novinskoj agenciji Tanjug, uplatili 41.160 KM “za usluge Tanjugovih servisa”.

Način na koji je Vlada RS i po kojim kriterijima trošila novac na subvencioniranje medija daleko je od transparentnog.

Kako se navodi u revizorskom izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, o poslovanju generalnog sekretarijata Vlade RS, kod sufinansiranja javnih medija “ova sredstva se ne planiraju pojedinačno, po namjeni ili po projektu, tako da su česti značajni transferi u toku godine između pojedinih pozicija. Osim toga “realizacija svih pojedinačnih pozicija u okviru ove grupe, takođe značajno odstupa od planiranih iznosa i namjena” navode revizori.

Jednostavno rečeno, medijima se novac dijelio bez bilo kakvog plana već se onako, u hodu, “odokativnom metodom” određivalo kome će se dati i koliko novca.

Dodatnu podršku medijima Vlada Rs pružala je i kroz svoju strategiju komunikacije za koju je ukupno izdvojeno 188.250 KM, gdje su se našli i plaćeni oglasi kojima je Vlada RS promovisala svoje uspjehe u medijima.

Problem je jedino što su revizori utvrdili brojne propuste, poput zanimljive prakse da se najprije izvrši plaćanje a tek onda potpisuju ugovori, kao i da se vlast nije zamarala sitnicma poput traženja izvještaja o načinu utroška dodjeljenog novca.

Za Vladu RS i njenog premijera, Milorada Dodika, 2,5 miliona maraka datih medijima u prošloj godini pokazalo se kao dobra investicija. Toliko dobra da je ove godine dobrim i poslušnim medijima namjenjeno duplo više novca, pet miliona maraka.

(zurnal.info)

- Prije je Italija mijenjala premijera svake pola godine. Otako je Berlusconi došao na vlast to je promijenilo, bez obzira šta ko mislio o njemu.

Bosanski Berlusconi je nakon toga u kratkim crtama predstavio orjentaciju svoje političke partije, a to se prije svega odnosi na ekonomiju, gradnju autoputeva, zaustavljanju prodaje prirodnog blaga, pomoć posrnulim kompanijama, ulasku u NATO. Evropskim integracijama...

Na čuđenje svih prisutnih naglasio je da Bosni i Hercegovini ne trebaju nikakvi miškovići (!), pacoliji, crnogorci... Posebno je istakao, i to povišenim tonom, da je neophodno očuvati lik i djelo Alije Izetbegovića.

- Ovom prilikom želim da naglasim da ću čvrsto stati iza lika i djela Alije Izetbegovića. Da njega nije bilo ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Za to želim reći stop svim atacima i blaćenju lika i djela rahmetli predsjednika, rekao je Radončić.

Ime stranke nije htio otkrivati, kao ni članove. Samo je rekao da će javnost biti blagovremeno obaviještena. Zanimljivo je da na ovom prvom Radončićevom obraćanju nije bio prisutan niti jedan političar, privrednik pa ni estradna zvjezdica...

Nakon održanog govora, koji je izbiflao sa ručicom u džepu, Radončić je prisutnim novinarima uskratio mogućnost pitanja i ubrzanim korakom napustio konferencijsku salu.

(zurnal.info)

Podsjećanja radi, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je donio odluku kojom se članovima Upravnog odbora „Elektroprijenosa BiH“ nalaže da bez odgađanja imenuju generalnog direktora ovog preduzeća.
„Kada je riječ o 'Elektroprijenosu BiH', tu se potencijalno čak radi o ulasaku u vlasničke odnose, koji su svetinja na Zapadu. Vi ne možete dekretom nikome oduzeti vlasništvo i dati ga nekom drugom. Neka to pokušaju u svojim zemljama napraviti. Svaki sud će ih oboriti i javnost će ih procijeniti komunistima koji vrše nacionalizaciju“, ustvrdio je Radojičić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Zaključio je da se o tome može još mnogo diskutovati, ali da je siguran da se radi o početku nove političke krize u BiH.
(FENA)

Taj okrugli sto je pokušaj organizacija civilnog društva da pokrenu principe širih javnih rasprava pri donošenju bitnih odluka za građane. Povod tome je činjenica da građani često ne samo da ne učestvuju u procesima izrade i usvajanja zakona, već o njima nisu ni informirani.

Polazeći od toga da pravo okupljanja i udruživanja predstavlja izuzetno važno građansko i političko pravo koje štiti građane od samovoljnog miješanja države te da je ono osnov za postojanje i funkcioniranje demokratskog društva, Centar za promociju civilnog društva, zajedno s organizacijama civilnog društva okupljenim u mreži „Sporazum plus“- Kanton Sarajevo, pokrenuo je inicijativu da se javna rasprava o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo provede na kvalitetno drugačiji način nego što je to bila dosadašnja praksa.

Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo prihvatilo je tu inicijativu. Zajednički je utvrđen plan provođenja javne rasprave.

Centar je, u sklopu realizacije inicijative vezano za institucionalno uređenje odnosa između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo kroz proces izrade, usvajanja i primjene Sporazuma o suradnji između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo, pokrenuo i nekoliko konkretnih akcija da bi se i u praksi pokazale prednosti suradnje predstavnika vlasti i NVO sektora u rješavanju konkretnih pitanja od interesa za sve građane Kantona. Jedna od tih aktivnosti, čija je realizacija u toku, jeste uključivanje i stručna pomoć Ministarstvu unutarnjih poslova Kantona Sarajevo pri izradi i realizaciji Plana provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo.

(FENA)