Nakon što su se Sebija Izetbegović i banjalučka firma „Prointer" dogovorili da je najbolje da se ne dogovore, direktorici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu otvorila su se vrata da za održavanje SAP licenci 123.809 KM ili više dodijeli kroz pregovarački postupak bez obavještenja javnosti. Iako ga je baš u ovom predmetu bezočno kršila, ZJN BiH, pun rupa, sada je okrenula u vlastitu korist.

Izvorište pitke vode Sarajevsko polje nije pravno nezaštićeno, štiti ga Odluka iz 1987. godine koju kantonalne institucije ne provode! Umjesto zaštite Nacrtom privremene odluke stavlja se van snage Odluka iz 1987. godine i katastrofalno smanjuje vodozaštitna zona. Stvaraju se osnove za TRAJNU uzurpaciju štićenog područja. Sve ove činjenice prije tri godine navele su stranačke kolege ministra Delića. Objavljujemo dokumente u kojima NIP-ovi kadrovi tvrde sve navedeno

Ni pet sudskih presuda nije dovoljno da se zaustavi nelegalan rad mHE Zlate na rijeci Doljanki. Pravni eksperti Ureda Vlade FBiH za zakodavstvo dali pogrešno mišljenje na temelju čega je Ministarstvo turizma FBiH izgubilo sudski spor. Ministarstvo turizma FBiH pred sudom se izjasnilo da "nema svrhe" u ovom momentu pribavljati studiju uticaja

Odlukom o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje iz 1987. godine, ukupna površina zaštićenog područja iznosi više od 58.000 hektara, oko 10.000 hektara se nalazi na području RS , dok Nacrtom nove odluke ukupna površina zaštićenog područja u FBiH bi trebala biti 16.000 hektara. Kada se uporedi ukupna površina područja koje je zaštićeno s nacrtom nove odluke, evidentno je da je vodozaštitna zona smanjena za oko 32.000 hektara. Najveći dio prostora koji ne bi više bio zaštićen nalazi se na području općine Ilidža i na tom dijelu bi bila omogućena gradnja od novih naselja do nuklearnih elektrana

Kada bi svaki dan širom BiH i van nje putovali svi radnici RUGIP-a, njih oko dvije stotine, to bi bila pretjerana suma.

Naknadu za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1 KM početkom ovog mjeseca platili su svi prepaid korisnici mobilnih usluga. Dok iz RAK-a ovo pravdaju investicionim ulaganjima u razvoj mreže, drugi upozoravaju da su prekršeni zakoni i prava potrošača, koje niko ništa nije ni pitao

Šumsko privredno društvo ZDK i Sarajevo-šume potrošili su oko 29,8 miliona maraka na plate i angažovanje privatnih firmi da rade poslove zbog kojih su ova preduzeće osnovana. Kako su plate bile prioritet, iz ovih preduzeća zaboravili su da im je zakonska obaveza bila da vrše pošumljavanje šuma kojima upravljaju

Više od dvije milijarde dobiti u prošloj i povećanje produktivnosti u ovoj godini nisu dovoljni za poslodavce u Republici Srpskoj da povećaju minimalnu platu radnicima koja iznosi 650 KM i ne pokriva čak ni osnovne životne potrebe za hranom. Iz Saveza sindikata RS poručuju ako se nešto bitno ne promijeni ostat ćemo bez radnika, radnih mjesta i bez poslodavaca

Iako su prošle godine firme i udruženja članova Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH imale dobit veću od 100 miliona KM, od Vlade FBiH zatražili su da jednokratnu pomoć radnicima isplaćuju na rate - po 100 maraka ili koliko ko može na šest do osam mjeseci

„Cijela Evropa smanjuje sve moguće rashode, ide na štednju, a šta mi radimo?“, zaključit će nedavno političko-ekonomski analitičar Draško Aćimović. Gledajući tendere, naše javne institucije – troše. Republički zavod za statistiku RS izdvojio je skoro 900.000 maraka samo na kancelarijski namještaj. Ako tome dodamo i novu hardversku infrastrukturu, iznos se penje na oko dva miliona maraka!

Dok se u BiH sve više govori o namjerama bivših vlasnika Sberbank-e da će tužiti entitetske Vlade zbog prodaje, iz Sberbank Europe AG Beč ne žele govoriti o ovoj temi.

Abdijanović je na račun komesara Koričića iznio niz ozbiljnih optužbe, pa i da im je 2018. godine ozbiljnu istragu o drogi zaustavio podnošenjem neutemeljenih disciplinskih prijava. U međuvremenu, dobio je otkaz, ali i pored sudskog rješenja da ga moraju vratiti na posao, to do danas nije učinjeno. Komesar Koričić nije želio komentarisati optužbe iznesene na njegov račun, navodeći da to nije njegov nivo i da za to ima sud

Bitno je da zaposleni u Poreskoj upravi imaju „savršeno radno okruženje“.

Svi problemi za Milicu Latinović počinju onog momenta kada se saznalo da je dala izjavu o kolegama koji su dvije godine fizičkim i pravnim licima opraštali kazne za počinjene saobraćajne prekršaje. U izjavi optuženog Šabote, koju je dao u SIPA, stoji da su se u stanici svi bojali Elvedina Džiguma jer je imao podršku komesara Koričića i komandira Dedića

Još je uvijek nepoznanica ko u pozadini podržava „kupca“ Ante Kovača. On se predstavlja kao kupac – fizičko lice, koje će naknadno otvoriti firmu i pribaviti dozvole potrebne za namjensku proizvodnju. Dotični je nekada u Hrvatskoj posjedovao fimu za zaštitu ljudi i imovine koja je ugašena, a jedino figurira kao predsjednik Tae-Kwon-do kluba iz Bjelovara.

Sud BiH uvažio je žalbu Konzorcija čiji je nosilac širokobriješki Centar motor, vlasništvo Milana Ševe, osporio rješenje Žalbenog vijeća i tako bez poslova homologacije i certificiranja ostavio Konzorcij u čijem sastavu su banjalučke firme EIB International i Eastcode, te sarajevski Automotive center-centar za vozila i Mervik

Nakon višemjesečnih peripetija „hoće ugovor – ne dam ugovor, pitaj KRŽ, poništi Sebiju, daj posao, neću posao“ priča je i konačno okončana odlukom KCUS-a da poništi tender vrijedan 123.809 KM. „Prointer“, otprilike piše, nije htio da se zamara „boranijom“. Zašto bi, kada je, na primjer, od PU RS, za održavanje istih licenci i integrisanog informacionog sistema, upravo dobio 4.650.669 KM. U martu je od „EP HZHB“ dobio ugovor vrijedan 510.120 KM.

Od osnivanja do danas „Akvana“ je imala samo gubitke, tri direktora, koja je postavio SNSD, iza sebe su ostavila dug od sedam miliona maraka. Vrlo je izvjesno da će PDP-ov direktor Velibor Vukajlović biti poslednji direktor „Akvane“, jer je njeno potonuće gotovo nemoguće izbjeći. Nakon što je postao gradonačelnik Draško Stanivuković je najavio „novo vrijeme za Akvanu“. To vrijeme je stiglo i, ukratko, katastrofalno je.

Priče radnika „Binasa“ i uprave ove bugojanske firme namjenske industrije u mnogo čemu se razlikuju – od (ne)potpisivanja prije mjesec najavljenog ugovora sa firmom iz Slovačke do trenutne proizvodnje i isplaćenih plaća. I dok radnici, na rubu egzistencije u sve većem broju napuštaju firmu, direktor Mandžuka tvrdi da posla ima, ali da neradnici neće da rade...