U Potočarima su danas ukopane još 33 žrtve genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. Do današnje dženaze ukopano je 6.610 žrtava u Potočarima i 234 na porodičnim mezarjima izvan Potočara. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima više od 1.000 nestalih Srebreničana a do sada su ekshumirani posmrtni ostaci 7.119 žrtava. Među njima nisu svi identificirani i postoje 102 žrtve bez identiteta. Sve žrtve locirane su u 84 masove grobnice i blizu hiljadu pojedinačnih grobnica.
- Od ovih 84 bila je 41 grobnica primarnog karaktera, a 39 grobnica je sekundarnog karaktera. To znači da su posmrtni ostaci žrtava izmiješani iz primarnih grobnica. Posmrtni ostaci jedne žrtve, 22-godišnjeg mladića iz Vlasenice, pronađeni su čak u pet masovnih grobnica. Jedna od tih masovnih grobnica bila je prirodna jama na području općine Šehovići, a tri su bile površinske masovne grobnice, što znači da su žrtve bile nesahranjene – rekao je prilikom ispraćanja tabuta iz Visokog predsjedavajući Komisije za traženje nestalih osoba Amor Mašović. Ekshumacije su obavljene u 25 općina u BiH i sedam u Srbiji.
Ni u jednom od tabuta danas spuštenih u zemlju nisu kompletirani skeletni ostaci. Mnoge porodice koje u prošlosti nisu bile spremne da ukopaju nekompletne ostatke daju pristanak, uz obavezu države da budu obaviješteni kada se pronađu preostali dijelovi skeleta.
Najmlađa žrtva koja je ove godine ukopana je Osman Cvrk (16), a najstarija Šaha Cvrk (81)
Osuda negiranja genocida
Kao i svake godine, u Potočarima su bile prisutne brojne delegacije domaćih i međunarodnih zvaničnika. Poruke koje su se čule prije i u toku komemoracije i dženaze velikim dijelom odnosile su se na kritiku negiranja genocida. Za predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Carmela Agiusa negiranje genocida je njegov nastavak:
-Najviša pravna instanca u svijetu Međunarodni sud pravde također je utvrdio da su dešavanja u Srebrenici čin genocida. Nedavno, u martu ove godine, Međunarodni rezidualni mehanizam je donio još jednu važnu presudu kojom je potvrđeno da je genocid počinjen. Žrtve, porodice i njihovi voljeni su oni koji trpe posljedice tih dešavanja.
Genocid je, istakao je Agius, pažljivo planiran, sistemski i brutalno provođen u samo nekoliko dana, kada je ubijeno više od osam hiljada muškaraca i dječaka, muslimana, a žrtve i danas trpe uvrede i poniženja od onih koji genocid negiraju.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko najavio je da će se zalagati za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida u našoj zemlji.
-To su ružni politički stavovi. Imamo dvije odluke međunarodnog suda i taj sud je, kao najviše tijelo, detaljno dokumentovao šta se ovdje dogodilo. Zalagat ću se za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida u BiH.
Kao i obično, Srebrenica je 11. jula u fokusu interesa javnosti, koji prestaje nakon ovog datuma, rekao je tokom gostovanja na BHT-u član Organizacionog odbora za obilježavanje genocida u Srebrenici Ćamil Duraković. Pozvao je na odgovornost prema potomcima žrtava i preživjelima genocida, ali i upozorio da se u tom pogledu ništa ne mijenja.
O negiranju genocida, u kom je najglasniji predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govorio je i Šefik Džaferović, član Predsjendištva BiH:
- To je teško za mene, a sramotno i anticivilizacijski za onoga ko negira genocid. Civilizacijski je poštovati žrtve genocida i odavati im poštovanje, pomagati im, a anticivilizacijski je negirati genocid, veličati zločince koji su počinili genocid. Ja sam potpuno uvjeren da će vrijeme koje je pred nama donijeti ono što je normalno. Dobro će uvijek pobijediti zlo i nadvladat će civilizovani svijet. Nema dogovora o poštivanju međunarodnih presuda, nego samo poštivanje međunarodnih presuda.
Napomenuo je i da je nekoliko puta do sada bezuspješno pokušavano usvajanje zakona o negiranju genocida, ali da se od njega neće odustati.
Mike Pompeo, američki državni sekretar u saopštenju koje je izdao uime State Departmenta, napisao je:
-Danas obilježavamo 24 godine od genocida u Srebrenici. Američki narod se pridružuje građanima Bosne i Hercegovine u odavanju počasti za više od 8.000 nevinih žrtava. Ovo bolno poglavlje u evropskoj povijesti ne smije se nikada poreći niti zaboraviti. Stojimo uz one koji i dalje traže pravdu. Potvrđujemo našu stalnu potporu onima koji rade na poštivanju dostojanstva svih žrtava, uključujući i one koji još uvijek čekaju svoje posljednje počivalište. Tragični događaji iz prošlosti podsjećaju nas na potrebu rada u jedinstvu za bolju budućnost, stabilnu, prosperitetnu i uključivu za sve građane Bosne i Hercegovine. Sjedinjene Američke Države su i dalje čvrst partner naroda Bosne i Hercegovine. Danas, dok se sjećamo poginulih, potvrđujemo našu predanost izgradnji mira i prosperiteta u cijeloj regiji i osiguravanju da se takva tragedija više nikada ne može ponoviti.
Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt obilježio je 24. godišnjicu genocida u Srebrenici odajući počast više od 8.000 žrtava:
- Danas (11.jula) se obilježava 24 godine od masakra u Srebrenici – jednog od najvećih zločina počinjenih u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Više od 8.000 većinom muškaraca, mladića i dječaka su bili žrtve brutalnog čina genocida u i oko grada Srebrenica.
Na današnji dan, ministar vanjskih poslova istakao je značaj rada na pitanjima naslijeđa Srebrenice tako što će se osigurati da počinioci snose odgovornost. On je pozdravio i snažnu poruku istorijske presude koja je ove godine donijeta po apelaciji u slučaju Karadžić a kojom se potvrđuje da se pravda ne može izbjeći. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) donio je presudu kojom se bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću kazna od 40 godina zatvora povećava na doživotnu kaznu zatvora:
- Danas, 24 godine nakon srebreničkog masakra, moramo odati počast stradalim, njihovim porodicama i zajednicama, čiji životi su okrutno i nepovratno promjenjeni. Važno je da se nastavimo suprotstavljati i osuđivati svaki pokušaj negiranja zločina koji se desio u Srebrenici. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno pružanju pomoći regionu u prevazilaženju naslijeđa prošlog konflikta, te izgradnji mirnije, prosperitetnije i stabilnije budućnosti za sve. To mora uključivati i borbu za pravdu za žrtve. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava rad MRMKS i drugih organizacija u traženju pravde, pružanju podrške preživjelim i nastojanjima da se nađu i identifikuju osobe koje se još vode kao nestali nakon konflikta u regionu. Ovogodišnja istorijska odluka da se poveća kazna Karadžiću je pravičan i važan podsjetnik da oni koji počine užasne zločine neće proći nekažnjeno.
Dunja Mijatović: Majke Srebrenice pozivaju na pravdu
Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, podsjetila je da je Nerminu Subašiću bilo tek 19 godina kada su ga paravojne snage iskasapile i kosti mu razbacale po Srebrenici i oko nje:
- Nermin nije bio jedini. Više od 8.300 muškaraca, žena i djece brutalno je pobijeno tokom srebreničkog genocida, jedne od najmračnijih i najstrašnijih stranica novije evropske historije. Možda bi njihove priče bile i zaboravljene da nije Majki Srebrenice i Žepe. Te majke, supruge i sestre obrisale su suze i svojoj patnji dale svrhu. Ne traže osvetu, već pune 24 godine neumorno pozivaju na pravdu. I imaju poruku za sve nas: prestanite dehumanizirati drugoga. Mnogi misle da je to bilo lokalno pitanje, historijska slučajnost koja nije relevantna za ostatak svijeta. Takvo razmišljanje nije obojeno samo nezainteresiranošću i relativizmom, tu se reflektira i prikriveni antimuslimanski osjećaj koji je u Evropi postao uobičajen. Nepobitno je da je srebrenički genocid imao vjersku matricu. Ti ljudi su pobijeni samo zato što su bili muslimani. I to se desilo uz saučesništvo pasivne međunarodne zajednice koja je znala šta se dešava, ali je odlučila da pogled skrene u drugom smjeru.
Majke Srebrenice i Žepe nam poručuju da ne smijemo ponovo upasti u istu zamku, poručuje Mijatović:
- One nam govore da ako želimo živjeti kao jednaki u različitosti, ako želimo živjeti bez indoktrinacije, mržnje i nasilja, ako želimo da nam buduće generacije imaju iste nade i ista očekivanja kakva smo mi imali, onda moramo ustati odmah. Moramo braniti vrijednosti i principe jednakosti, poštovanja, različitosti i inkluzivnosti, na kojima se Evropa i temelji. Vrijeme je da odredimo na kojoj smo strani, da djelujemo zajedno protiv mržnje i radimo na promicanju uzajamnog poštovanja i zajedničkog života. Sve drugo je scenarij koji ne garantuje sretnu i mirnu budućnost novim generacijama.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i evropski komesar za proširenje Johannes Hahn izdali su zajedničko saopštenje, u kom navode da tragedija Srebrenice, koja se dogodila prije 24 godine još uvijek progoni čovječanstvo:
- Naša srca i misli su sa žrtvama i svima onima čiji su životi pogođeni ovim tragičnim događajima. Naša je zajednička dužnost da se uvijek sjećamo Srebrenice, jednog od najmračnijih trenutaka čovječanstva u modernoj evropskoj historiji. Dok se sjećamo, imamo odgovornost da učvrstimo mir i osiguramo stabilnu budućnost za sve ljude koji žive u Bosni i Hercegovini i široj regiji.
Moramo okončati praksu nekažnjavanja i prevazići naslijeđe prošlosti. Nema mjesta zapaljivoj retorici, poricanju, revizionizmu ili glorifikaciji ratnih zločinaca, poručili su:
- Pokušaji revizije historije u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugdje su neprihvatljivi. Budući da je Bosna i Hercegovina izrazila želju da postane članica Evropske unije, prioritet je da svi politički lideri u zemlji aktivno rade na promociji dijaloga i poštovanja. Evropska unija ostaje opredijeljena da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavljanju društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
U Srebrenici je i ove godine bio prisutan srbijanski političar Čedomir Jovanović:
- Srbija mora pogledati Srebrenicu, svijet oko sebe, svoj narod i sve ostale narode na drugačiji način nego što je to radila prethodnih četvrt vijeka. Političari su od Srbije, RS-a i srpskog naroda napravili svojevrsne žrtve koje će u Srebrenici ostati i nakon što se sve žrtve genocida pokopaju. To knjigovodstvo smrti ima svoj početak i kraj. Jednom će se ovdje smiriti 8.372 ljudska bića koja su ubijena prije 24 godine tako što su sistematski razdvojeni, postrojeni, pobijeni u zaštićenoj zoni UN-a, do koga god je stigla ta politika i to zlo, život mu je oduzela. Sada mi ostajemo sami sa sobom, ja zato želim da Srbija ovo što prije vidi - rekao je Jovanović.
Sudske presude
Za genocid u Srebrenici do sada je pred različitim sudovima, prema podacima BIRN-a, osuđeno 45 osoba na oko 700 godina zatvora. Donesene su tri pravosnažne doživotne presude: načelnici sigurnosti Drinskog korpusa i Glavnog štaba VRS-a Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni su u januaru 2015, a nekoliko mjeseci kasnije i načelnik sektora za obavještajno-sigurnosne poslove Zdravko Tolimir. Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir preminuli su u zatvoru tokom izdržavanja kazne/upućivanja na izdržavanje.
Prvostepeno je na 40 godina zatvora osuđen i prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić. Na dugotrajne kazne zatvora osuđeni su i Drago Nikolić - obavještajni časnik Zvorničke brigade, za pomaganje u genocidu, 35 godina; Radivoje Miletić - bivši načelnik uprave za operativno - nastavne poslove Glavnog štaba VRS – 18, Član glavnog štaba Milan Gvero - 5 godina (preminuo), Dragan Obrenović - zamjenik komandanta, 17 godina, Momir Nikolić, bivši oficir VRS - 20 godina; Dražen Erdemović - vojnik 10. diverzantskog odreda - 5 godina.
Na Sudu BiH za zločine protiv čovječnosti u Srebrenici osuđene su24 osobe:
Franc Kos - 35 godina; Stanko Kojić 32; Zoran Goronja 30; Vlastimir Golijanin 15; Marko Boškić 10.
Milorad Trbić osuđen je za genocid na 30 godine, te je kazna smanjena na 20 godina zatvora.
Pet osoba za genocid je osuđeno u Srbiji, i to: Branko Gojković, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda - 10 godina, te četvorica nekadašnjih pripadnika paravojne jedinice "Škorpioni" - ukupno 53 godine zatvora (Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić).
U Hrvatskoj su na po 16 godina zatvora osuđeni bivši pripadnici Škorpiona Milorad Momić i Slobodan Davidović.
(zurnal.info)