Potop vlasti:DOK MAGLAJSKA PRIVREDA PROPADA: Obnavlja se općinska zgrada i kupuju službena vozila
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Pošta sa okupirane strane

DOK MAGLAJSKA PRIVREDA PROPADA: Obnavlja se općinska zgrada i kupuju službena vozila

Maglajski privrednici nezadovoljni su radom načelnika i njegove administracije. Žurnal donosi priču iz nekada poplavljenog a danas zaboravljenog grada

DOK MAGLAJSKA PRIVREDA PROPADA: Obnavlja se općinska zgrada i kupuju službena vozila
FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

Porodični restoran Alme Karamehić-Karajbić u Maglaju još uvijek nije otvoren nakon poplave u maju kada je voda došla do plafona prizemlja kuće u kojoj je služila jela sa svojim mužem i dva sina. Nikakvu pomoć od vlasti kaže da nije dobila a obaveze prema državi su se već nagomilale na 3.000 maraka.

- Sve mi je stradalo, šteta je stopostotna – kaže ona dok nam pokazuje restoran od kojeg su ostali samo zidovi i nešto opreme za koju nije sigurna da li radi.

Nije željela odjaviti firmu jer onda ne bi imala pravo tražiti pomoć od države i donatora. Do sada je dobila donaciju od stranog donatora od 1.000 maraka za koju je kupila frižider i šporet. Počela je sama obnavljati restoran ali joj je nestalo novca. Sada čeka pomoć da bi ponovo otvorila svoj restoran.

- Sedam mjeseci čekam, ne znam ni ja šta čekam – kaže ona i dodaje da njenoj porodici ponestaje novca: Ja nisam gladna ali će doći momenat kada ću biti bez brašna i ulja koje sam dobila u humanitarnoj pomoći.

Ranije je ustajala u šest sati ujutro kako bih pripremila jela za svoj restoran a danas je pred obnovljenom zgradom Opštine Maglaj sa desetinama drugih privrednika koji traže pomoć kako bi sačuvali firme i radna mjesta.

 

Ostali su samo plafoni

U oktobru su privrednici u Maglaju osnovali Udruželje 15. maj. U četvrtak 4. decembra desetine članova od njih 132 u Udruženju protestovali su ispred zgrade opštine Maglaj. Zaključali su svoje radnje i na vrata postavili obavijest da su na protestu od 11:15 do 12:15.

- Čekam samo da gosti završe sa kafom pa da i ja krenem na proteste – kažem nam konobar u kafiću u blizini opštine.

Oni su nezadovoljni odnosom opštine, načelnika i Opštinskog vijeća.

- Najviše boli nepravda – kaže nam Jasmin Durmić, vlasnik staklarske radnje u Maglaju i dodaje kako su od opštine tražili da na 130 privrednika podijeli 300.000 maraka: Sitno je to ali bi nam značilo da neko vodi brigu.

Većina okupljenih privrednika sa sobom nosi papire, dokaze o šteti u svojim firmama i predanim aplikacijama za donacije. Grupa privrednika sa kojima razgovaramo ljutito nam pokazuje zgradu opštine u kojoj je poplavljeno bilo samo prizemlje. Uz pomoć donacija Evropske unije i UNDP-a zgrada Opštine je obnovljena od podruma do potpuno novog krova. Većina privrednika nije imala sreću sa donatorima kao opština iako su imali i po dva metra vode u radnjama. Oni to zovu nebrigom vlasti.

- Sve što je vrijedilo je otišlo, samo plafoni su ostali – kaže naša sagovornica, vlasnica male radnje u Maglaju.

Tokom protesta privrednika na trgu ispred Doma kulture, preko puta zgrade Opštine, načelnik Mehmed Mustabašić ja izašao sa sastanka sa predstavnicima Turske agencije za razvoj i koordinaciju TIKA koji su obećali da će se potruditi da obnove sve kuće u ovom gradu.

Mjesto njihovog sastanka u sali Doma kulture uskoro zauzimaju privrednici kako bi medijima objasnili svoje probleme i zahtjeve. Predsjednica udruženja Nadira Mulahasanović objašnjava da članovi udruženja upošljavaju ukupno 900 radnika i dodaje kako je to jednako broju radnika tvornice Natron. Iznosi podatke o 23,8 miliona maraka štete u maloj privredi u gradu gdje je više od 5.000 ljudi na birou za zapošljavanje.

- Tražimo iz budžeta da uradi nešto za nas, mi ga godinama punimo – kaže Mulahasanović objašnjavajući zahtjev privrednika da se za njih izdvoji 300.000 maraka pomoći iz budžeta:

Naš je zahtjev odbijen a oni da žele pomoći našli bi način ali ovdje nema želje da nam se pomogne.

U sali nema slobodnog mjesta pa privrednici stoje naslonjeni na zidove i klimanjem glave odobravaju izlaganja govornika.

Enver Kotorić iz udruženja iznosi brojke iz budžeta: 175.000 maraka jedne godine za cvijeće; 112.000 za političke stranke i 56.000 maraka za rad uposlenika opštine u komisijama...

Kotorić objašnjava da od novaca koji je opština dobila nakon poplava nije izdvojena niti marka za privrednike.

- Opština nema plan kako da nam pomogne – kaže Kotorić u svom energičnom govoru u kome je kritikovao administraciju da ne razumije privrednike jer oni “nikada nisu zaradli marke na tržištu”: Jedini koji stvaraju radna mjesta smo mi, oni to ne razumiju.

Načelnik Mustabašić u našem kasnijem razgovoru će reći da razumije privrednike ali i da oni moraju razumjeti opštinu.

- Trebaju shvatiti da je i općina u krizi, mi smo u ogromnim dugovima, treba isplatiti sve ljude koji su radili na čišćenju – objašnjava Mustabašić.

Privrednike u Maglaju ipak bolje razumiju njihove kolege iz Doboja koje imaju udruženje sa istim imenom. Željko Dujaković došao je iz Doboja da podrži svoje kolege u Maglaju i rekao kako će dva udruženja raditi zajedno na traženju donacija.

- Nismo dobili nikakvu pomoć ni od jednog nivoa – rekao je Dujaković čiji su govor privrednici iz Maglaja propratili velikim aplauzom.

Maj


Decembar

Najbolje u posljednje 23 godine

Maglaj je danas očišćen od mulja kojeg su nanijele poplave. U centru grada tek linije na fasadi podsjećaju da je grad bio pod vodom. Fotograf Žurnala traži mjesta koja je slikao odmah nakon što se voda povukla. Ulice su očišćene ali prilično puste. Sve je više poslovnih prostora sa natpisima - izdaje se. Od maja je u Maglaju zatvoreno 11 firmi. Privrednici krivicu vide u opštinskoj administraciji ali načelnik Mustabašić tvrdi da zaposlenost u Maglaju nikada nije bila bolja.

- Ukupan broj zaposlenih u novembru je za 50 veći od broja nezaposlenih što se prvi put dogodilo nakon 23 godine – iznosi podatke Mustabašić i ne propušta priliku istaknuti kako se nezaposlenost smanjuju u posljednjih deset godina od kada je načelnik: Imali smo u proteklih devet mjeseci između 500 i 600 više zaposlenih od onoga broja koji je otpušteno.

Privrednici ovu statistiku vide drugačije. Kažu kako je veliki broj radnika angažovan na čišćenju grada i da će se pravo stanje znati kada ti ugovori isteknu. Brine ih da njihove firme jednostavno neće uspjeti preživjeti ovu krizu. Načelnik Mustabašić obećava da novih gašenja firmi neće biti.

- Ja odgovorno tvrdim da do zatvaranja firmi neće doći – kaže Mustabašić za Žurnal i obećava da će pomoći i radnjama koje još nisu počele sa radom ali moli za strpljenje:

Malo su privrednici samo nestrpljivi, neobaviješteni su i neće da razumiju neke stvari.

Strpljenje privrednika i člana udruženja Šabana Bubala je pri kraju. U svom izlaganju nije štedio načelnika i njegovu administraciju.

- Sva pomoć vlasti je bila da usmjeri strane donatore ka svojim ahbabima, kriteriji su tako napravljeni – izjavio je Bubalo uz objašnjenja da se konkursi za podjelu pomoć odnose na specifične djelatnosti poput iskopavanja ruda ili proizvodnju struje: A tih poslova nema u gradu a grad je poplavljen.

On je postavio pitanje o odgovornosti vlasti jer građani nisu upozoreni na dolazak plimnog vala a mjesecima poslije poplava korita još uvijek nisu očišćena.

- Nema analiza grešaka, nema odgovornosti, bave se svojim sitnim interesima a neko ovdje mora snositi odgovornosti – smatra Bubalo i dodaje da bi uzbuna pomogla građanima da spase imovinu: Da je svirala sirena mogao sam spasiti 20.000 do 30.000 maraka opreme.

O odgovornosti opštine razgovarali smo sa načelnikom Mustabašićem u zgradi opštine koja se još uvijek obnavlja. Sa jedne strane zgrade još uvijek su građevinske skele, šalter sala je prazna a dokumenti u hodniku opštine ali je sada puno toplije u zgradi sa novim krovom, fasadom i prozorima. Obnovu je pomogla Evropska unija i UNDP.

- Sve zgrade javnih ustanova u Maglaju su starije zgrade i nije imalo smisla obnavljati samo prizemelje a da se ne uradi krov i ne utople zgrade – objašnjava Mustabašić i dodaje da će potpuno renovirane biti tri škole, vrtić, zgrada Centra za socijalni rad i zgrada opštine.

Više od polovine poplavljenih kuća nije imalo sreću kao zgrada opštine. Mustabašić kaže kako je 1.500 objekata poplavljeno u Maglaju. Njih 632 su obnovljena a Mustabašić sam priznaje da su većinu obnovili sami njihovi vlasnici. Još 150 objekata bi uskoro trebalo biti završeno.

U Maglaju je stradalo i na stotine privatnih i službenih auta. Opština je većinu svojih službenih auta ipak sačuvala a dva su uništena u poplavama.

- Dva vozila općine su potopljena, ostale smo uspjeli izvesti – kaže Mustabašić.

Zanimalo nas je na koji način je opština uspjela sačuvati vozila iako nije bilo zvaničnog upozorenja da će grad poplaviti.

- Taj dan smo imali poplavu u naselju Jablanica, proglasili smo stanje elementarne nepogode i zadržali smo se do kasno u gradu i rekli smo da dio vozila hitne pomoći i vatrogasaca izađu iz grada, mislili smo da će poplava kratko trajati – objašnjava Mustabašić i dodaje kako od viših instanci nije bilo upozorenja za poplavu pa ni oni nisu mogli upozoriti građane.

Kada su shvatili da će grad poptuno poplaviti, Mustabašić kaže da je već bilo kasno.

- Nestalo je struje oko 10 sati i poslije nismo uspjeli uzbuniti čitav grad – kaže Mustabašić i objašnjava kako je zakazala vertikalna linija uzbunjivanja.

Međutim, ono što je rekao nakon toga slušali smo u nevjerici bez obzira na dobar nasip kojeg Maglaj ima.

- Da je neko i rekao da će takav val zahvatiti Maglaj mi bismo bili skeptični i ne bismo sigurno tome povjerovali!

Na isti način su privrednici koji su protestovali u nevjerici prepričavali kako će opština kupiti nova auta dok sve kuće nisu obnovljene a firme ostaju bez radnika.

- Još uvijek nismo nabavili vozila ali ćemo ih nabaviti – kaže za Žurnal Mustabašić i objašnjava da opština ne može raditi bez vozila: Mi ne možemo raditi, nama su potopljena vozila, inspekcije nam trenutno nemaju vozilo i dvije službe, ne treba biti nikakva tajna, uzet ćemo na lizing na odgodu makar dva vozila.

Ovaj i slični potezi opštine kod privrednika, kako su nam rekli, stvaraju osjećaj da ih nema u prioritetima administracije. Na kritike da opština nije izdvojila novac za njih Mustabašić kaže kako je administracija tražila novac kod donatora.

- Mi smo lobirali i pravili projekte za poticaje malim i srednjim preduzećima i moram reći da je do sada u Maglaj došlo preko 900.000 maraka za njih – kaže Mustabašić i dodaje kako opština ne može izdvojiti novac za privrednike: Svojski smo se potrudili da uradimo ono što možemo sa nivoa općine ali poplavljeni privredni subjekti očekuju direktnu podršku budžeta a mi u ovoj godini to nismo mogli obezbijediti dijelom i jer smo radili na otklanjanju mulja i tu smo potrošili blizu dva miliona maraka.

Nezadovoljstvo koje privrednici osjećaju prema opštini za načelnika je nerazumijevanje.

- Samo nije bilo razumijevanja između Općinskog vijeća i privrednika, svi smo mi na strani malog biznisa i željni smo da im pomognemo – tvrdi Mustabašić uz napomenu da je opština “pustila” firme da rade: Mi smo “pustili” da ovi privredni subjekti rade a ne tražimo im da plaćaju obaveze pa ćemo vidjeti koliko od toga možemo otpisati.

On obećava i da će računi za vodu biti korigovani ali se to još nije desilo. Male radnje uz ulicu koristile su svoju vodu za čišćenje ulica pa su zbog toga dobijali mnogo veće račune za vodu od uobičajnih.

Smatra da su privrednici trebali bolje pregovarati sa opštinom. Vijeće je nudilo privrednicima pola miliona maraka u narednoj godini umjesto 300.000 maraka iz ovogodišnjeg budžeta.

- Ja da sam bio na njihovom mjestu ja bih to glat prihvatio i napravio bih rokove i svi bi bili zadovoljni – smatra Mustabašić.

Osim što bi morali čekati mjesecima na novac iz budžeta za narednu godinu privrednici imaju još jedan razlog zašto su odbili ovu naizgled velikodušnu ponudu vijećnika. Planirani budžet za narednu godinu iznosi više od 12 miliona maraka. Osnova su budžeti iz prethodnih godina koji su bili između pet i šest miliona. Za sve ostalo do 12 miliona računa se na pomoć viših nivoa vlasti koji se očekuju ali nisu sigurni. Iako bi u budžet stavili stavku od 500.000 maraka njihova isplata ne bi bila sigurna jer se planirana sredstva iz budžeta isplaćuju na osnovu njegovog punjenja. Ostvarenje budžeta bez pomoći drugih nivoa vlasti bi iznosilo jedva 50 posto a to bi značilo tek 250.000 maraka za privrednike. Manje, neizvjesnije i duže nego što su tražili.

(zurnal.info)