DRUGOSTEPENA PRESUDA: Doživotni zatvor za Radovana Karadžića

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, osuđen je danas pred Međunarodnim sudom u Haagu na doživotni zatvor.
Nakon okončanja žalbene faze, konačnu presudu Karadžiću, koji je osuđen za najteže ratne zločine, saopćio je danas predsjedavajući Žalbenog vijeća MMKS-a sudija Vagn Prüsse Joensen:
– Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi – kazao je između ostaloga sudija.
S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata,  ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti, rekao je sudija Joensen.

Prvostepena presuda

Prvostepenom presudom izrečenom prije tri godine Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Proglašen je krivim za 10 od 11 tačaka optužnice, a oslobođen za genocid u sedam bh. općina - Foču, Vlasenicu, Bratunac, Zvornik, Sanski Most, Prijedor i Ključ.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu potvrdilo je četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) u presudi, uključujući UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP, UZP za uzimanje talaca.

Uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, Žalbeno vijeće smatra da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992.
Sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
Žalba Radovana Karadžića u vezi sa uzimanjem talaca UN-a odbačena je uz podsjećanje na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a.
Žalbeno vijeće je odbilo i sve navode žalbe u vezi sa Srebrenicom:
"Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi. Njegovi navodi nisu ni razumni niti vjerovatni.” Vijeće je utvrdilo i da je znao za ubistva u julu 1995.:
- Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera – rekao je sudija. Karadžić je bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijala i prvostepeno vijeće nije pogriješilo.
Žalbeno vijeće je zaključilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava".
Kada je riječ o odbijanju žalbenih navoda za progone, Žalbeno vijeće je istaklo da je optuženi u svojoj žalbi naveo samo razloge za neslaganje sa zaključcima prvostepene presude. U praksi Žalbenog vijeća se zahtijeva da se navede greška u zaključcima prvostepenog vijeća u odnosu na neki navod sa konkretizacijom žalbenog navoda.
Da je Karadžiću potvrđena prvostepena presuda a ne preinačena u doživotnu, u skladu sa sudskom praksom MKSJ-a nakon 26 godina imao bi pravo tražiti puštanje na slobodu, jer bi odslužio dvije trećine kazne.
(zurnal.info)