MIGRANTI NA MODNOJ REVIJI U VIJEĆNICI: Glamour, moda, logori i pendreci

- U ponoć se kočija pretvori u bundevu - ovako će jedan aktivista i poznavalac prilika na terenu okarakterisati modnu reviju koju su u sarajevskoj Vijećnici priredili IOM i Evropska unija.
Nekoliko mjeseci u kampovima Blažuj, Ušivak i Miral IOM je, potpomognut sredstvima EU, učio migrante da šiju. U objavama na facebooku, IOM će ove "kutke" nazvati "modnim ateljeom". Kulminaciju je ideja doživjela 16. decembra u Vijećnici, gdje su modeli bili i migranti. 

Predstava za diplomate

Oko sat vremena “pružanja podrške migrantima” finansirane od strane Evropske unije bosanskohercegovačkoj javnosti trebalo je da pokaže kako su i migranti ljudi i ukaže na njihov doprinos zemljama u koje dođu. Na samom otvaranju mogli smo saznati da je i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald i sama “ekonomski migrant”:

- Migracije imaju širok smisao. I ja sam otišla iz svoje zemlje da tražim bolje ekonomske mogućnosti, tako da sam i ja dio migracija. 

Prema podacima iz zvanične biografije Ingrid Macdonald porijeklom je iz Australije. 

Ipak, nismo mogli čuti njena iskustva sa teškim uslovima života koje je imala na Novom Zelandu, gdje se školovala, niti kako se prema njoj odnosila granična policija država na putu od Njujorka do Bosne i Hercegovine. Ova izjava posebno je neprimjerena ako se uzme u obzir da su većina migranata "pod skrbi" IOM u BiH ekonomski migranti. 

BiH je u prvih šest mjeseci ove godine napustilo više od 80 hiljada njenih građana, a kraj godine donijet će mnogo dramatičnije rezultate. U tom kontekstu, poruka visoke zvaničnice IOM-a koju je iznijela tokom modne revije o tom trendu zbunjujuće je optimistična:

- BiH je i sama izvor migranata, ponosni izvor migranata, jer ljudi iz vaše zemlje žive širom svijeta i pomažu.

Kako nije govorila o svom migrantskom putu ipak je podsjetila da se  “moramo pobrinuti da migranti imaju sigurnost, dostojanstvo i da su im osigurana ljudska prava jer ne možemo postići UN-ove ciljeve održivog razvoja ako i oni najranjiviji među nama nemaju osigurano dostojanstvo i ljudska prava.”

Rezidentna koordinatorica UN u BiH ovu poruku nije uputila kolegi u prvim redovima ispred nje, šefu Delegacije EU-a u BiH Johanu Satlleru niti je navela da se oko 300 kilometara od Vijećnice, pod pokroviteljstvom Evropske unije, migranti vezani bacaju u rijeke, skidaju ih u donji veš i tjeraju preko granice u BiH, crtaju im se križevi po glavama, tuku ih pendercima i šutaju nogama, zatvaraju po garažama bez prozora, toaleta i pitke vode, pucaju i puštaju policijske pse na njih.

Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Satller na modnoj reviji

“Cilj je pružanje podrške migrantima”, reći će iz Delegacije EU u BiH, zaboravljajući da je prije samo 13 dana cijela Evropa zvanično “upoznata” sa zlostavljanjima i ponižavanjima migranata na teritoriji Evropske unije. Zlostavljali su ih hrvatski policajci, sistemski, opremljeni i finansirani od strane Evropske unije da migrante drži što dalje od njenih granica.

Već šest godina ista ta Evropska unija dokazuje svoju podršku migrantima tako što besramno šuti na bezbrojne izvještaje nevladinih organizacija, medija ali i svjedočenja migranata koji su pretrpjeli nasilje na granicama EU nastavljajući izdašno finansirati hrvatsku policiju. Osim što šute na ono što se dešava na njihovoj vanjskoj granici iz Europske unije, rado su dijelili lekcije BiH kako da tretira migrante zaboravljajući da sve pretučene i zlostavljane migrante nakon protjerivanje iz Hrvatske liječe i zbrinjavaju policajci, doktori, nevladine organizacije, građani i volonteri u Bosni i Hercegovini.

- Večeras slavimo mnogo toga, prvenstveno Međunarodni dan migranata, tema je iskorištavanje potencijala ljudske mobilnosti i upravo to ćemo vam večeras pokazati na djelu - rekla je šefica misije IOM-a u Bosni i Hercegovini Laura Lungarotti. I pokazali su. Migranti, među njima i djeca, šetali su pistom u modnim kreacijama koje su sašili migranti u kampovima širom BiH. Ali, glamura i toplote u tim kampovima nema.

“Ministarstvo sigurnosti preko centara za socijalni rad i zdravstvenih ustanova je utvrdilo zlostavljanje maloljetnika od seksualnog pa do prodaje. To se sve dešava pred međunarodnim organizacijama koje su prisutne u kampu”, reći će početkom ove godine premijer USK Mustafa Ružnić.

Ni svjedočanstva brojnih volontera i migranta nisu ništa bolja - kampovi su pretrpani i neuslovni. 

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je registrovano oko sedam i po hiljada migranta. Trenutno ih je oko tri hiljade smješteno u pet prihvatnih kampova u Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo.

Tačnog broja migranta koji se nalaze van kampova nema, ali sudeći prema podacima IOM-a broj onih koji su bez smještaja raste. U anketi koju je radio IOM krajem septembra ove godine od 1.104 migranata zatečenih na ulicama 1.101 je izjavio da nisu smješteni u bilo kojem od prihvatnih centara u BiH. Skoro svi migranti koje je IOM ispitivao posljednjih mjeseci bili su bez smještaja.

“Sa boljim vremenskim prilikama, migranti su mobilniji i tranzituju kroz državu puno brže u pokušaju da pređu granicu Evropske unije (EU) i samim tim nisu pronađeni na većini lokacija na kojima borave. Također, kao što je to bio slučaj u prethodnim rundama, prisutnost inspektora Službe za poslove sa strancima u svakom timu je doprinijela mogućem smanjenom prisustvu migranata na lokacijama. Ipak, u skladu sa prethodnih 5 rundi, broj migranata koji se izjasnio da nisu smješteni u prihvatne centre je i dalje u porastu: 91% u prvoj rundi, 97% u drugoj rundi, 99% u trećoj rundi i skoro 100% u četvrtoj, petoj i šestoj rundi”, objasnili su iz IOM-a.

Logori u BiH

IOM smo pitali da li su migranti koji su učestvovali na modnoj reviji plaćeni za svoj angažman. PItali smo i koliko je koštao ovaj modni performans, te koliko novca je IOM izdvojio za te potrebe, s obzirom da su angažovani i kreatori i marketinške i druge agencije. Nismo dobili odgovor na naša pitanja. 

Žurnal je više puta pisao o užasnim uslovima u kojima u kampovima humanitarnih organizacija borave ljudi u pokretu. Dio tekstova nastao je na osnovu naših posjeta kampovima a dio na osnovu razgovora sa brojnim aktivistima na terenu koji volonterski pomažu - u Sarajevu, Tuzli, Krajini... Ovaj put, dovoljno je reći da niko od njih nije mogao komentarisati reviju u Vijećinici:

- Ne mogu, toliko je mučno da mi je bilo šta teško reći. Ovo je gadno i bolesno na šta smo spali i koliko smo slijepi - reći će jedan od njih. 

- Osjetila sam fizičku mučninu. Tretiraju ih kao životinje - odbit će razgovor aktivistkinja iz Krajine. 

Aktivistica Gorana Mlinarević u facebook grupi za pomoć izbjeglicama napisala je da slike govore bolje od riječi - treba samo uporediti raskoš iz Vijećnice sa slikama iz kampova, ili, kako ih naziva, logora. Ona smatra da je ovo vrhunac "drskog rasizma".

- Praktički vode logore po BiH, ali su zato odabrali skupinu ljudi da ih našminkaju i urede za "pokaz" u sarajevskoj Vijećnici - napisala je Mlinarević.

Ovo je i licemjerja, smatra,  jer iza prikazane raskoši ljudi žive u kontejnerima i nehumanim uslovima:

- Ali bitno je bilo potrošiti novac na PR. I bitno je da se "elita" koja se okupila u Vijećnici da plješće osjeća dobro, moćno i eto "kofol" humano. Humano je jedino tretirati ljude kao jednake i omogućiti im da žive dostojanstveno! Ne nije humano vodati ih okolo kao izložbene uzorke da se pokazuje lažna slika.
Možda ne možemo pričati o potpunom prisilnom radu, ali nisam sigurna da se ovo na sudu, ako bi se vodio postupak zločina protiv čovječnosti, ne bi moglo okarakterisati kao prisilni rad.

Ipak, međunarodne organizacije imaju imunitet, zaključuje:

- Možda će ovih par ljudi i zaraditi nešto novca, eto možda su i naučili neke vještine (doduše sve u domenu niskoplaćenog prekarijata), ali će i dalje biti ostavljeni u nasilnim uslovima administracije, logora i granica.

(zurnal.info)